Postoji rješenje za problem magle i smoga u Sarajevu, ali košta 10 miliona dolara
Za svaki problem postoji rješenje, tako i za smog i maglu, koji posebno u zimskim mjesecima postaju najveći problem glavnog grada Bosne i Hercegovine. Projekt Weather Generator zaštitio bi Sarajevo od smoga, a njegov aerodrom od magle.
Univerzitetski profesor Almir Badnjević kaže za naš portal kako bi za tri mjeseca investiranja u pet sistema Weather Generatora Sarajevo riješilo višedecenijski problem.
"Tokom prethodnih 15 godina Magnetic Technologies LLC, pod naučnim vodstvom profesora Yurija Tkatchenka, baziran u UAE je razvijao i usavršavao tehnologiju koja je originalno razvijena u SSSR-u tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Profesor je premjestio svoj naučni tim u Dubai te udružio snage sa šeikom JunaidKhooryjem, kreirajući trenutno postojeći LLC. Raspon tehnologije koju je ova kompanija nastavila razvijati je u skladu sa sveobuhvatnom aplikacijom u više od 50 sektora industrije i društva. Utjecaj na lokalne procese u atmosferi je ključna inicijativa koja se pored prevencije magle bazira na smanjenje onečišćenja zraka u gradovima, redukciju vlažnosti, zaštitu od pješčanih oluja i povećavanje količine padavina", kaže u uvodu Badnjević.
Na bazi tih naučnih dostignuća osmišljen je Weather Generator sistem koji može riješiti spektar meteoroloških problema kako simultano tako i u skladu s godišnjim dobima.
"Zagađenje zraka i magla formiraju smog, najgori mogući oblik smanjenja vidljivosti i najopasniju kombinaciju po zdravlje građana. Uz ovaj sistem aerodromi mogu biti zaštićeni od magle, a grad od ekstremnog zagađenja zraka", izjavio je on.
Na području Sarajeva instaliralo bi se pet stanica za razbijanje zagađenja i magle, a od njih jedna kod Aerodroma Sarajevo.
Koronsko pražnjenje elektroda iz generatora iona dovodi do ionizacije zraka iznad generatora. Pod utjecajem električnog polja ionizirani zrak se podiže, a iz horizontalne zračne mase osigurava se konstantan protok zraka u generator koji se također podiže kao nabijeni ionizirani zrak.
"Molekula vode je ustvari električni dipol, stoga visoka koncentracija električnih naboja u zraku nekoliko puta povećava vjerovatnoću kondenzacije vlage. Latentna toplina se oslobađa kondenzacijom, ionizirani zrak se zagrijava, stoga se poboljšava njegovo vertikalno kretanje. Svaka molekula vode formirana je oko čestice, stoga se onečišćenje zraka zapravo nalazi unutar molekule vode formirajući vlagu u zraku. Neke molekule "teže" od normalnih javljaju se u obliku zagađenja. Molekule kao dipoli nabijaju se pomoću ionskog generatora, koji kada su nabijeni i ispumpani u visinu unutar električnog vjetra, smjesta se horizontalno privlače na površinu ili padaju iz zraka zbog sila gravitacije, noseći sa sobom 'teže' čestice zagađenja", pojasnio je.
Nastavlja kako neki "lakši" zagađivači unutar nabijenih molekula nastavljaju kretanje prema donjoj stratosferi, probijajući se kroz inverzni sloj, gdje prirodne zračne struje visokog nivoa nose i prirodno raspršuju molekule zagađivača. Na taj način ionski generator omogućuje vertikalno "prozračivanje" površinskog sloja donje atmosfere. Ionski generatori probijaju naslage nastale zbog inverzije i tako formiraju efekt konvekcije, recimo "formiraju odžak" koji dobrim dijelom odvodi smog u vise slojeve.
"Ovakav sistem riješio bi vjerovatno najveći problem glavnog grada, a sve zahtijeva investiciju od otprilike dva miliona dolara po jednoj stanici, znači deset miliona ukupno", zaključio je.
Koristeći ovakve sisteme slične probleme riješili su veliki gradovi kao što su Dubai, Abu Dabi, Moskva...
(klix.ba)