Uskoro obnova Velike aleje prema Vrelu Bosne

velika aleja ilidza

Nakon što je augustu 2017. godine Općina Ilidža obećala rekonstrukciju Velike aleje, to se još uvijek nije desilo. Aleja izgleda sablasno i zapušteno, a rupe na cesti su slika i prilika nesposobnosti nadležnih. Ipak, nadležni obećavaju uskoro početak radova.

Velika aleja se inače nalazi u okviru druge zone zaštite Spomenika prirode Vrelo Bosne, no jedno od najljepših šetališta u Sarajevu, u mjesecima kada veliki broj građana, ali i turista posjećuje ovaj dio grada, umjesto da zasja svom svojom ljepotom, izgleda kao mjesto iz horor filmova.

Iz Općine Ilidža kazali su nam da je na posljednjem sastanku na kojem su bili i predstavnici općine, a vezano za obnovu Velike aleje, dogovoreno da JU Zaštićeno područje Vrelo Bosne preuzme na sebe obavezu obnove tog područja u saradnji s Direkcijom za ceste Kantona Sarajevo, ograđujući se od svoje nadležnosti.

Direktor Direkcije za ceste KS Selmir Kovač potvrdio nam je ovu informaciju i kazao kako će rekonstrukcija Velike Aleje na Ilidži početi krajem aprila, početkom maja.

"Ulica Velika Aleja nije u nadležnosti Direkcije za puteve prema odluci o kategorizaciji cesta, nego u nadležnosti Općine Ilidža, koja je od Ustanove za zaštićena područja imala sredstva, ali nikada nije realizirala rekonstrukciju Velike aleje. Direkcija je početkom prošle sedmice preuzela na sebe da rekonstruiše Veliku aleju, pošto Općina nije u mogućnosti da provede javnu nabavku. Planirana obnova je u pripremi. U aprilu ili početkom maja trebalo bi da počne rekonstrukcija", rekao nam je direktor Direkcije za ceste Selmir Kovač te dodao kako je ustanova za Zaštićena područja osigurala novac za rekonstrukciju.

Inače projekt rekonstrukcije je skoro dvije godine u rukama Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

"Kad je riječ o rekonstrukciji dionice Velika aleja Vrelo Bosne, ukupna vrijednost prema projektu iznosi skoro 3 miliona KM, što uključuje rekonstrukciju saobraćajnice, kao i uređenje cjelovitog sistema prikupljanja, odvodnje i tretmana oborinskih voda", rekao nam je ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Damir Filipović.

Napomenuo je i da je 2017. godine Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja, nakon višekratnog saniranja udarnih rupa na saobraćajnici, doznačila Općini Ilidža 150.000 KM za sufinansiranje rekonstrukcije i održavanja ove cestovne komunikacije.

"Pri tome treba imati u vidu da se ipak radilo samo o djelimičnoj zamjeni dotrajale asfaltne komunikacije, konkretnije oko pola kilometra", rekao je Filipović i dodao da je pogrešno svoditi obnovu Aleje samo na rekonstrukciju saobraćajnice, budući da Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja provodi intenzivne aktivnosti na očuvanju drvoreda prema projektu "Analiza stanja stabala platana i divljeg kestena u aleji Ilidža-Vrelo Bosne", koji je izradio Šumarski fakultet u Sarajevu.

"Radi se o ukupno 596 stabala platana i 730 stabala kestena na kojima se provodi kontinuirani zdravstveni nadzor i druge mjere zaštite i održavanja. Također, odmah po donošenju Zakona o proglašenju Spomenika prirode Vrelo Bosne, krenulo se u rješavanje primarnih problema, a prije svega u oblasti regulisanja fijakerskog saobraćaja koji je identifikovan kao jedan od uzročnika narušavanja stanja, posebno podzemnih voda. U tom smislu, izgrađena su dva fijakerska stajališta, i to iznad Vrela Bosne, kao i na početku Velike aleje, s ugradnjom bioprečistača, što je doprinijelo uklanjanju štetnih posljedica na vodotok Bosne i podzemne vodne resurse", objasnio je Filipović.

Projekt obnove samo dionice Velika Aleja - Vrelo Bosne košta 3 miliona KM, a njegovom realizacijom bi se osigurao prihvat oborinskih voda koje nastaju prilikom čišćenja saobraćajnice, kako zagađenje ne bi dospijevalo u zemljište i na taj način ugrožavalo izvorište vode za piće.

Filipović je kazao i kako tehnološko rješenje predviđa ugradnju kolektora duž Velike aleje, postavljanje vodonepropusne geomembrane i novo asfaltiranje Velike aleje. Naglasio je i kako je potrebno poboljšati nadzor u cilju osiguranja zabrane saobraćanja motornih vozila, kao i suzbijanja drugih negativnih pojava u prostoru, uz aktivniji angažman saobraćajne policije, inspekcije zaštite prirode te komunalne inspekcije.

(Klix.ba)

Prijavite se ili registrujte kako biste ostavili komentar.

Prijavite se Registrujte se

 

Top