U toku je obnova Aladže džamije u Foči i prema riječima Salema ef. Ćeme, predsjednika Medžlisa Islamske zajednica Foča, fokus je na unutrašnjim radovima, tačnije, oslikavanju zidova.
Dodaje kako obnova ide planiranom dinamikom i da se otvaranje ove ljepotice može očekivati u narednoj godini, a obnova je počela 2014. godine.

U toku oslikavanje zidova

"Aladža džamija je uistinu naša ljepotica kojoj se mi svaki dan divimo. Njena obnova ide predviđenom dinamikom. Sada se došlo do ovih zahtjevnijih radova koji će oduzeti malo više vremena, ali zahvaljujući Allahu dž.š., Islamskoj zajednici BiH, Vakufskoj direkciji, Direkciji vakufa Republike Turske i naravno neimarima, dobrim ljudima, obnova Aladže ide svojim tokom. Mi se nadamo da će se ona ako Bog da svečano otvoriti u skorije vrijeme i na tom mjestu svjedočiti zbog čega je izgrađena sve do kijametskog dana" - govori za Faktor Ćemo.

Dodaje kako još preostaje završetak radova na turbetu, zatim izgradnja šadrvana.

"Tu je svakako vanjsko i unutrašnje uređenje. Sada su uglavnom u toku unutrašnji radovi. Aladža je poznata i kao Šarena džamija, po tom zidnom slikarstvu i upravo se sada radi na oslikavanju zidova. Naša Aladža ima i tu posebnu akustiku. Obišao sam veliki broj džamija, ali nigdje ta ljepota akustike se nije osjećala kao u našoj džamiji. Na kraju samo mogu reći da će Aladža svečano biti otvorena naredne godine" - ispričao nam je ef. Ćemo koji se među prvima nakon završetka agresije na našu zemlju vratio u Foču.

Aladža džamija je izgrađena 1549. godine i slovila je za kulturno-histrijsku znamenitost izvanredne arhitektonske ljepote. Četnici su je srušili eksplozivom 1992. godine, a njeni ostaci su nađeni na dvije lokacije. Jedna je bila 200 metara južno od željeznog mosta preko Drine. Bila je prekrivena debelim nanosima zemlje, šuta i otpada. Ispod otpada i ostataka nacionalnog spomenika nađena su tijela ubijenih Fočaka.

Druga lokacija je bila udaljena 500 metara od prve, a gdje su nađeni ostaci mihraba. Stručnjaci su konstatirali "zapanjujuću ljepotu i preciznost ulomaka" i dodali kako se "stječe dojam da se Aladža džamija samo dekomponirala, da se rastavila u one fragmente od kojih je i zidana".

Najljepši i najzanimljivije ukrašeni kameni mobilijar

U poređenju sa drugim bosanskim džamijama Aladža džamija je imala najljepše i najpravilnije zidanje u kamenu. Umješnost klesara očitovala se kod ove džamije u rezanju sedre za zidanje zidova džamije i kamena krečnjaka. Najljepši i najzanimljiviji ukrašeni kameni mobilijar u unutrašnjosti džamija u Bosni i Hercegovini imala je Aladža džamija. Više od arhitekture i dekorativne plastike Aladža džamiju je izdvajalo njeno zidno slikarstvo.

U putopisu Evlije Čelebije 1664. godine o Aladža džamiji je zapisano:" Kad drvenim mostom pređemo na suprotnu stranu onda na vrhu mosta imamo Hasan-pašinu džamiju, koja je po cijelom svijetu poznata pod imenom Aladža džamija. Ovoj džamiji nema ravne u Bosanskom ejaletu, ni u Zvorničkom sandžaku, ni u gradu Taslidži (Pljevlja), a ni drugdje. U ovoj džamiji je sa stanovišta arhitekture izraženo toliko sposobnosti, toliko ukusa i finoće i ostvareno toliko ljupkosti, da takvu impresivnost nije ostvario niti jedan raniji neimar na zemaljskoj kugli".

(Faktor.ba)