Iako se astronomska istraživanja u svijetu obavljaju svakodnevno i to na visokom nivou, posljednje vijesti koje NASA objavljuje u proteklih nekoliko mjeseci dodatno su zainteresovale za astronomiju i one najveće laike kada je riječ o ovoj znanosti.
Uprkos tome što se ovakva istraživanja u svijetu teško mogu uporediti s bilo čim na području Bosne i Hercegovine pa i Balkana, činjenica je kako glavni grad Bosne i Hercegovine nedaleko od samog centra posjeduje opservatoriju koja može predstavljati osnovu za brojna istraživanja, ali i doprinijeti većem interesovanju svih onih koji su zainteresovani za astronomiju.

Od završetka agresije na Bosnu i Hercegovini, brojni prije svega gradski zvaničnici su gotovo pa tradicionalno spominjali obnovu Trebevićke opservatorije kao jedan od projekata koji predstavlja prioritete za Sarajevo. Međutim, prve značajnije aktivnosti pokrenute su 2021. godine pa je tako ponovno zaživjela ideja o obnovi opservatorije.

Dogradonačelnica Sarajeva Anja Margetić u julu 2022. godine primila je u Vijećnici i tim koji je zadužen za obnovu Opservatorije i tada je istaknuto kako je izgradnja Trebevićke opservatorije značajna kako za turizam, tako i za nauku.

"Aktuelna gradska administracija pokrenula je ovaj važan proces kako bi ponovo u funkciju stavili ovaj svojevrsni simbol Trebevića i Sarajeva koji je bio okosnica popularizacije i razvoja astronomije u BiH. Opservatorij nije samo infrastrukturalni projekat. To je važna investicija u obrazovanje, nauku, turizam", istakla je Margetić.

Povodom izgradnje ovog značajnog objekta za Klix.ba govorio je Dino Đipa, jedna od osoba koja je uključena u projekt obnove Trebevićke opservatorije. Na početku razgovora, Đipa je govorio o tome u kojoj se fazi trenutno nalazi ideja o obnovi ovog značajnog objekta.

"Trenutno najaktuelnije aktivnosti su vezane za početak izrade elaborata/studije društveno-ekonomske opravdanosti cijelog projekta. To je vrlo važna studija koja će analizirati sve aspekte realizacije ovog projekta sa posebnim fokusom na cjelokupnu opravdanost projekta sa stanovišta javnog interesa, ali i očekivanih troškova i mogućih prihoda. Osim toga, izrada ovog elaborata/studije će nam dati odgovor na pitanje koji od tri predložena scenarija realizacije ovog projekta je najopravdaniji i preporučen za realizaciju. Nadamo se također da će nam ova studija dati odgovor na pitanje o mogućim troškovima restauracije, obnove i izgradnje objekata, te troškovima nabavke opreme potrebne za naučno-istraživački rad. Tu su i neka važna pitanja vezana za moduse saradnje sa drugim institucijama i organizacijama u realizaciji ovog projekta, kao i analiza mogućih načina upravljanja cijelom kompleksom nakon što se isti izgradi", rekao je Đipa na početku razgovora.

Osim ovih aktivnosti, trenutno se prema njegovim riječima radi i na rješavanju vrlo složenih imovinsko-pravnih odnosa koji se tiču tri različite parcele koje su potrebne za realizaciju projekta.

"Jedna parcela se odnosi na austrougarsku tvrđavu Kulu Bistrik gdje je vlasnik Općina Stari Grad. Druga parcela se odnosi na nekadašnju tzv. novu zgradu opservatorije gdje je kao vlasnik upisan Zavod za izgradnju grada Sarajeva. Trenutno su u toku završne aktivnosti koje bi rezultirale time da Zavod za izgradnju grada u skladu sa zakonom može donijeti odluku o ustupanju te parcele za potrebe realizacije projekta. Što se tiče treće parcele, ona se odnosi na pristupni put, te plato oko objekata. Zahvaljujući ažurnosti Ministarstva privrede Vlade KS, to pitanje je riješeno", pojašnjava.

Ipak, naglasio je kako se cijela priča odvija sporo, za što postoji i opravdanje.

"Sa izradom elaborata/studije društveno-ekonomske opravdanosti cijelog projekta, te rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa stiču se uslovi za izradu idejnog i izvedbenog projekta, te dobijanje potrebnih dozvola za gradnju. Po mom mišljenju sve ove aktivnosti se odvijaju sporo, ali je to i djelomično opravdano zbog toga što sadašnja gradska administracija ne želi da se ponove neki problemi koji su se pojavili u realizaciji ranijih projekata kojima su rukovodile neke od prethodnih administracija Grada Sarajeva", mišljenja je Đipa.

Od same ideje obnove Trebevićke opservatorije, u projekat su pored zvaničnika uključeni i naučnici iz BiH koji su se ostvarili u inostranstvu. Među njima su i bh. astrofizičarka Tea Temim kao i Amel Duraković. Između ostalog, Đipa naglašava kako su u projekt uključeni i drugi naučnici.

"Od samog početka sam rukovođen idejom da je ljudski kapital zapravo najvažniji kapital kojim neko društvo ili zemlja raspolažu. U tom smislu sam se odmah od početka zalagao da ovaj projekat bude puno više od same obnove i izgradnje građevinskih objekata i nabavke opreme. Ovaj projekat treba da bude zapravo projekat obnove i izgradnje astronomije kao nauke. A ozbiljne nauke nema bez ljudi - naučnika. Zbog toga smo odmah od samog početka krenuli da u svijetu potražimo naše ljude, porijeklom iz BiH, koji su van BiH izgradili vrlo uspješne karijere astronoma.", rekao je Đipa.

Pored Temim i Durakovića, Đipa je naglasio i druga imena koja učestvuju u projektu.

"Tako smo došli i do Tee Temim, Amela Durakovića. Sada smo saznali i za Dragana Huterera. Svi oni rade na vrlo prestižnim svjetskim univerzitetima, na vrlo važnim naučno-istraživačkim projektima iz oblasti astronomije. Također smo podnijeli i inicijativu za otvaranje Katedre za astronomiju i astrofiziku na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, koja je vrlo pozitivno primljena. Želimo da se na toj Katedri počne obrazovati mladi naučno-istraživački kadar koji će u budućnosti koristiti resurse kompleksa astronomske opservatorije na Trebeviću. Stupili smo u kontakt i sa našom djecom koja trenutno u regionu i šire studiraju astronomiju. Želja nam je da sve te ljude okupimo oko ovog, po mom mišljenju, jednog od najprogresivnijih projekata Grada Sarajeva. Zahvaljujući reputaciji koju je predratno Univerzitetsko astronomsko društvo, na čelu sa Muhamedom Muminovićem imalo, ovaj projekat ima veliki broj prijatelja iz regiona koji su svoje prve astronomske korake učili uz pomoć knjiga koje je napisao Muminović", pojašnjava Đipa.

Tokom razgovora Đipa je naglasio da činjenica da se 27 poslijeratnih godina čeka da na dnevni red dođe obnova astronomskog naučno-istraživačkog centra govori najbolje o tome kako i na koji način su se dosadašnje političke vlasti odnosile prema znanju, nauci, naučno-istraživačkom radu.

"Međutim, sada su primjetni neki značajni pomaci. Evo imate primjer Prirodno-matematičkog fakulteta koji je ove godine, na privatnu inicijativu velikog prijatelja ovog grada, gospodina Offermana, te uz razumijevanje Vlade KS na čelu sa premijerom Fortom krenuo u opremanje laboratorija PMF-a. Zato želim da vjerujem da obnova kompleksa opservatorije jeste zapravo obnova jedne vrlo jednostavne i velike ideje: da nas samo obrazovanje, ulaganje u znanje, u ljude, u naučno-istraživački rad, može izvaditi iz ove 'močvare' u kojoj se svi trenutno nalazimo. U tom smislu se najradije sjetim jednog aforizma velikog Oscara Wildea koji kaže: 'Svi smo mi u blatu, ali neki od nas gledaju u zvijezde'", kazao je Đipa.

Kakav će prostor biti Trebevićki opservatorij?

Kada je riječ o samim idejama koje se tiču funkcije Trebevićkog opservatorija, član projektnog tima ističe kako će on imati multifunkcionalnu ulogu.

"Mi smo zamislili da obnovljeni kompleks opservatorija na Trebeviću bude jedan multifunkcionalni prostor koji bi ispunio tri važne svrhe: da se na toj lokaciji odvija ozbiljan naučno-istraživački rad, da se taj prostor koristi za edukaciju građana, prije svega mladih, i da se na tom prostoru ponude neki atraktivni sadržaji za sve posjetioce, prije svega turiste. Ta lokacija je trenutno jedan 'slijepi' dio Zaštićenog područja Trebević. Sa obnovom kompleksa opservatorije zatvorio bi se trokut kojeg čine na jednoj strani Hotel Pino Nature, na drugoj strani dolazna stanica žičare sa kompleksom Vidikovac, i sada sam kompleks opservatorija. Na taj način bi se svim posjetiocima Zaštićenog područja Trebević pružila mogućnost da uživaju u prirodnim ljepotama u svim dijelovima Trebevića", objasnio je Đipa.

U samom kompleksu bi se nalazilo nekoliko vrsta sadržaja.

"U samom komplesku smo predvidili sadržaje koji će omogućiti svim naučnicima širom BiH, pa i građanima, pogotovo mladima da pristupaju putem interneta nekim od teleskopa i na taj način aktivno koriste opremu za naučno-istraživački rad i popularizaciju nauke. Sada trenutno razmatramo načine kako da u kompleks smjetimo i mali planetarij koji bi bio dodatni sadržaj za sve posjetioce, prije svega naše najmlađe, ali i turiste. Osim toga želimo da tu bude i jedan otvoreni prostor koji bi se koristio za razne događaje, okupljanja i sl.", naglašava.

Tokom razgovora, Đipa se osvrnuo i na podršku i saradnju s drugim nivoima vlasti.

"Ovo je definitivno projekat koji zahtijeva saradnju većeg broja različitih institucija i nivoa vlasti. Ovo bi bila prva opservatorija ove vrste u BiH, tako da sam projekat ima i državni značaj. Naravno, Grad Sarajevo i potencijalno Kanton Sarajevo su tu najzainteresiraniji i najbitniji. Vrlo bitni fondovi se nalaze na nivou Federacije BiH, tako da se i tu može pružiti značajna pomoć. Znamo da ozbiljnog naučno-istraživačkog rada nema bez Univerziteta, tako da je saradnja sa Univerzitetom vrlo bitna. U tom smislu smo već uputili Pismo namjere o saradnji koje je vrlo pozitivno primljeno. U ovoj fazi realizacije projekta najviše rada i potencijalnih problema se očekuje na lokalnom nivou vlasti na čijoj teritoriji se nalazi lokacija, jer se na tom nivou vlasti rješava najbitnija dokumentacija. Međutim, dobili smo uvjeravanja da će Općina Stari Grad, prije svega načelnik općine Ibrahim Hadžibajrić pružiti svu potrebnu podršku realizaciji ovog projekta koji je značajan ne samo za Grad Sarajevo nego i za samu lokalnu zajednicu", rekao je.

Podrška Evropske unije i drugi potencijali

Iako je projekt još uvijek u idejnoj fazi, finansije su nešto što se svakako spominje kao osnova u cijeloj priči. Osim toga, značajna će svakako biti podrška i organizacija poput Evropske unije koja kroz nekoliko programa može ponuditi sredstva za finansiranja projekata kao što je opservatorija.

"U ovom trenutku je prerano govoriti o finansijama. Mada mislimo da je projekat ove vrste takav, progresivan, da će pronalazak potrebnog novca biti manji problem. Niko pametan u ovoj zemlji ne bi smio reći 'ne' jednom ovakvom projektu. Niti je do sada iko zvanično izrazio bilo kakve rezerve prema ovom projektu. Očekujemo da nakon završetka elaborata/studije izvodljivosti dobijemo sve potrebne podatke o procjeni troškova izgradnje i obnove, tako da ćemo tada započeti i budžetiranje projekta, te prezentaciju i namicanje novčanih sredstava potrebnih za realizaciju projekta. Vjerovatno ćemo tim povodom možda organizovati i neku malu donatorsku konferenciju", rekao je Đipa.

Na kraju razgovora, Đipa je još jednom pojasnio zašto je izgradnja opservatorije veoma važna za cijelo društvo.

"Nažalost, koliko je meni poznato, što se tiče same astronomije, trenutno je vrlo malo organiziranih aktivnosti. Nešto radi Astronomsko društvo Orion, u okviru svojih skromnih mogućnosti. Tu i tamo ima nekoliko aktivnih pojedinaca, tzv. 'slobodnih strijelaca'. Postoji još par udruženja u BiH koje se bave popularizacijom astronomije. Ali sve skupa je to jako malo.Uvijek sam bio mišljenja da jedino institucionalni razvoj garantuje održivost i razvoj bilo kojeg sektora društva, pa tako i nauke. Zato je u tom smislu izgradnja i obnova ovog kompleksa kao jedne nove institucije toliko važna", zaključio je na kraju razgovora za Klix.ba Dino Đipa.

Iako se o Trebevićkoj opservatoriji još uvijek razmišlja na nivou ideja i izrade elaborata, svakako da je u jeku naučnih i drugih istraživanja izgradnja jednog ovakvog objekta od velikog značaja.

Osim činjenice da bi bio doprinio popularizaciji astronomije, značajnijim ulaganjem u Trebevićku opservatoriju otvorile bi se i brojne mogućnosti i na nivou same Evropske unije koja finansira nauku, ali i same projekte iz astronomije kroz nekoliko fondova.

Svakako, jedan od najpopularnijih jeste onaj pod nazivom HORIZON gdje je prije nekoliko godina značajna finansijska sredstva za opremanje opservatorija dobila i Astronomska opservatorija Beograd prije svega u vidu finansiranja nabavke teleskopa.

Sličnu podršku Evropska unija, tačnije Evropska komisija može dati i drugim zemljama Zapadnog Balkana ukoliko se u obzir uzme činjenica da 2021. godine potpisan sporazum o bližoj saradnji u istraživanju i inovacijama i to u periodu do 2027. godine gdje se kroz projekt HORIZON nastoje ponuditi sredstva i do 95,5 milijardi eura.

Također, u sklopu projekta razvoja astronomije EU je 2021. godine pokrenula najveću astronomsku mrežu OPTICON-RadioNet PILOT koja ima za cilj razvoj novih naučnih mogućnosti za istraživanje astronomije širom Evrope.

Ako je Trebevićka opservatorija još uvijek na nivou ideje, posljednje aktivnosti ulijevaju optimizam kako bi se konačno moglo i krenuti u obnovu ovog značajnog objekta.

Njegovom obnovom, otvorila bi se brojna vrata kako na nivou regije, tako i na nivou Evropske unije, ali i drugih organizacija koje posjeduju značajna sredstva za finansiranje aktivnosti iz oblasti astronomije.

Zainteresovanosti za astronomiju svakako ne manjka, ali je ona, nažalost, još uvijek limitirana sa infrastrukturom koja gotovo pa i ne postoji.

(klix.ba/foto:sa-c.net)