Gradska banja u Mostaru, jedan od simbola najvećeg grada na Neretvi i nekadašnje najljepše javno kupatilo na Balkanu, a koju usljed nedostatka olimpijskog bazena za svoje treninge koriste plivački i drugi klubovi, kao i rekreativci, u katastrofalnom je stanju.

Dok krov ove arhitektonske ljepotice na Trgu Musala već godinama prokišnjava, a sistem ventilacije i grijanja, praktično, nije u funkciji, u katastrofalnom stanju je, zapravo, kompletna unutrašnjost ovog objekta.

Da je ova zgrada, koja se nalazi i na privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH u užasnom stanju, slažu se i u Sportskom savezu Grada Mostara, kojem je data na korištenje.

Dženan Šuta, viši sportski menadžer u Savezu, podsjetio je na propalo obećanje italijanskih organizacija o sanaciji, što su čak prije četiri godine najavljivali i u Gradskoj upravi. Nakon toga je bilo i privatnih inicijativa, ali na tome se sva priča i završila.

''Svjesni smo da je objekt u veoma lošem stanju, ali mi smo nemoćni i zapravo prava adresa su Grad Mostar i Agencija „Stari grad“, ističe Šuta.

Iako su na račun Agencije zbog zapuštenosti Gradske banje u posljednje vrijeme upućivane brojne kritike, ipak u ovoj instituciji su započeli aktivnosti na sanaciji ovog objekta.

Kako nam je kazao Miralem Fajić, direktor Agencije, projekt pod nazivom „Tekuće održavanje krova, ventilacije i grijanja“ je urađen, a dobivena su i sva neophodna odobrenja od nadležnih federalnih instanci.

''Trenutno radimo na zatvaranju finansijske konstrukcije jer, prema urađenim procjenama, sanacija krova košta 120.000 KM, dok bi za sistem ventilacije trebalo više od 100.000 KM. Fond za zaštitu okoliša HNK će ovaj projekt sufinansirati sa 50.000 KM. Vjerujem da ćemo uspjeti osigurati potrebni novac i nadam se da ćemo, najkasnije, u drugoj polovini godine otpočeti s radovima'', rekao je Fajić.

Gradska banja na Musali ili službeno Gradsko kupatilo, ubraja se među najznačajnija građevinska ostvarenja nastala tokom mandata čuvenog gradonačelnika Mujage Komadine. Izgrađena je 1914. godine u egipatsko-maurskom stilu s elementima secesije i, uz historijski, ima i veliki turistički značaj.

Zgrada je uništena tokom rata, a obnovu u izvornom obliku je finansirala Vlada Italije.

(Avaz)