Minula godina u Zemaljskom muzeju BiH bit će upamćena po nizu aktivnosti realiziranih u različitim oblastima muzejskih djelatnosti, čime je ova reprezentativna institucija "vratila iskru života" u četiri zgrade muzejskog kompleksa, nakon što je jedan dio njene nedavne prošlosti obilježen daskama zakovanim na ulazna vrata.

Direktor Muzeja Mirsad Sijarić u razgovoru za Fenu od brojnih događaja, kao najvažniji, izdvaja otvaranje Centra za konzervaciju i restauraciju u Bosni i Hercegovini, smještenog u novooformljenom Odjeljenju za konzervaciju.

On naglašava da su opremanjem laboratorija i dodatnom obukom kadrova, što je realizirano uz pomoć Ambasade Republike Italije u Sarajevu i vlade Republike Italije, stvorene pretpostavke za suvremeno suočavanje s najvećim problemom koji svaki ozbiljan muzej u svijetu ima, a to je kontinuiran i adekvatan rad na restauraciji i konzervaciji muzejskih zbirki.

"Realiziranjem tog projekta ostvarili mogućnost da zaposlimo dva nova konzervatora, mlade i talentirane ljude koji će kroz budući rad, siguran sam u to, značajno unaprijediti naše kapacitete na polju zaštite kulturnog naslijeđa" - ustvrdio je Sijarić.

Govoreći o aktivnostima na pripremi stalne postavke "BiH u prahistorijsko doba", najveće prije rata u ovoj muzejskoj instituciji, najavljuje da je njeno otvaranje planirano za kraj 2018. godine, što će biti kruna aktivnosti na projektu preventivne konzervacije, koji je finansirala Ambasada SAD-a.

Putem tog projekta  u vrijednosti više od 1.000.000 KM, dodaje Sijarić, građevinski će biti sanirana zgrada arheologije, te dijelom zgrada prirodnih nauka. Bit će unaprijeđeni sigurnosni i protivpožarni sistem, a potom i uspostavljeni uvjeti za fizičko postavljanje izložbe "BiH u prahistorijsko doba".

"Finansijska konstrukcija za izložbu, nažalost, nije zatvorena, ali sam siguran da će naši međunarodni partneri prepoznati njenu važnost jer se sa stručnog i naučnog stanovišta, bez dileme, radi o najvažnijem postavu i sistemskom pregledu prahistorijskih vremena na području bivše Jugoslavije" - kazao je direktor.

Zemaljski muzej je u ovoj godini posjetiocima priredio veliki broj izložbi, poput "Svijeta vodenih i močvarnih staništa", "Kako su se liječili i uljepšavali stari Rimljani", "Ispričat ću ti priču...", "Magični svijet insekata", "Reliving the Past", te "Modeli tradicionalnih kuća sa elementima pokućstva".

Sijarić naglašava da je Muzej time samostalno, i u saradnji s inostranim partnerima, javnosti ponudio zanimljiv uvid u zbirke i aktivnosti koje ranije nisu bile značajnije istaknute.

Također, smatra da je razvijanjem interaktivnih radionica ("Arheolog i ja", "Tradicionalne dječije igre", "Magični svijet insekata" i drugih), kao i realizacijom prve škole muzeologije za osnovce kroz koju su djeca upoznala Muzej "iza zatvorenih vrata", te i sami postali mali muzealci, ostvaren značajan napredak u pedagoško-edukativnoj ponudi Muzeja.

Direktor Muzeja naglašava da se pedagoško-edukativnim aktivnostima s djecom i mladim, kao jednoj od osnovnih djelatnosti, pridaje velika pažnja u nastojanju da se novim naraštajima na interaktivan, zabavan i poučan način približe vrijednosti kulturnog i prirodnog naslijeđa BiH. Putem ove djelatnosti Muzej su, samo u protekloj godini, posjetili učenici stotina osnovnih i srednjih škola, studenti i profesori s univerziteta iz cijele BiH.

"Razvili smo niz interaktivnih radionica kroz koje se djeca i mladi edukuju o društvenoj i prirodnoj prošlosti, kulturi i običajima u BiH, kao i načinima očuvanja i zaštite kulturnog i prirodnog naslijeđa" - naglasio je.

Godinu je također obilježila prestižna evropska nagrada iz oblasti kulturnog i prirodnog naslijeđa - Europa Nostra, koju je Zemaljski muzej BiH dobio zajedno s aktivistima udruženja "Akcija", kao i Grand Prix, specijalna nagrada koju zajednički dodjeljuju Europa Nostra i Evropska komisija.

Od izdavačke djelatnosti Sijarić izdvaja objavljivanje novih sveski "Glasnika" Zemaljskog muzeja BiH, te važne naučne studije "Obećani čas" Aiše Softić.

Uprkos brojnim pozitivnim pomacima u radu i novoj ponudi Muzeja, te iznimnom entuzijazmu njegovih uposlenika, za ovu i još šest institucija kulture od državnog značaja, kojima do danas nije riješen pravni status, nema promjena u tom segmentu.

"Tu nema posebnog napretka. Pravni status je i dalje neriješen, a time i finansijski. Muzej je svojim uposlenicima dužan plaće iz 2013. (trenutno dvije), 2014., 2015. i dijelom 2016. godine. To je pitanje koje malo koga interesuje" - smatra direktor Zemaljskog muzeja BiH.

Najavljujući planove za iduću godinu, ističe da se uposlenici raduju dogovorenoj saradnji s Opificio delle Pietre Dure iz Firence, u okviru koje će biti opremljen laboratorij za restauraciju i konzervaciju mozaika, a potom i nastavku saradnje s Vrhovnim centrom za konzervaciju i restauraciju u Rimu (ISCR) na opremanju radionica i laboratorija za drvo i druge organske materijale.

U saradnji s UNESCO-om i francuskom ambasadom, Muzej planira pristupiti projektu obnove i modernizacije prostora u kojem se čuva Sarajevska hagada, kao i cijelom nizu drugih, prvenstveno muzeoloških aktivnosti.

"Nadamo se također da će barem dio od cijelog niza naučnih projekata za koje smo aplicirali na različite međunarodne programe biti realiziran, te da će Muzej ponovo početi da se ozbiljnije bavi naukom, po sistemskom a ne akcidentalnom planu" - zaključio je direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić.

(Fena/foto:sa-c.net)