Re: Ekonomija | Economy

Novi poslovni potez "Fortune": U Kotorskom otvaraju šesti pogon

U gračaničkoj "Fortuni", jednoj od najvećih fabrika obuće u BiH, koja zapošljava 1.300 radnika, vodi se borba za nova radna mjesta. Osim isturenih ogranaka u Malešićima, Lukavici, Prijekom Brdu, Čeliću te Karanovcu, u ponedjeljak s radom počinje i šesti pogon, u povratničkom naselju Kotorsko.

- Mjesna zajednica Kotorsko obezbijedila je prostor. Mi smo već instalirali opremu i radnici u ponedjeljak počinju s izradom gornjih dijelova obuće. Na ovaj korak odlučili smo se kako bismo podržali održivi povratak ljudi koji su se vratili u Kotorsko. Svečano otvorenje pogona planirano je za 27. juni, na Dan "Fortune" - kaže Safet Pjanić, generalni direktor "Fortune", koji je naglasio da će uskoro 39 radnika otići u penziju.

On je još istakao da će kompanija u ovoj godini proizvesti oko milion pari obuće za poznate kupce iz Italije, Njemačke i Francuske. Samo s francuskom kompanijom "Mephisto" potpisan je godišnji ugovor vrijedan oko milion eura.

Dnevni Avaz

Upravni odbor UIOBiH: Bez dogovora o spornim dugovanjima

Federacija BiH i dalje smatra spornim dug od oko 36 miliona KM koji bi trebala platiti Republici Srpskoj po osnovu dugovanja od indirektnih poreza iz 2010. i 2011. godine. Zbog odbijanja FBiH da plati ovaj iznos, na jučerašnjoj sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) nije postignut dogovor o poravnanju duga. Kako je u razgovoru za "Avaz" potvrdio Ante Krajina, federalni ministar finansija i član UO UIO, eventualno rješenje ovog problema trebalo bi uslijediti tek za tri mjeseca.

- Mi smatramo da se ti nalazi o dugovanjima trebaju revidirati i zato smo se dogovorili da u narednih 90 dana inspekcije Uprave i Jedinice za krajnju potrošnju obave kontrolu i dostave izvještaj Upravnom odboru te da zajednički dođemo do konačnog rješenja - kazao je Krajina.

On je dodao da nisu dogovoreni ni koeficijenti raspodjele sredstava s Jedinstvenog računa za tekući period, ali da to neće predstavljati problem u daljnoj raspodjeli, jer se vrše privremena poravnanja na osnovu kojih se prave određene korekcije.

Dnevni Avaz

Centralna banka BiH: Građani zaduženi 4,14 milijardi KM

Građani BiH su na osnovu kratkoročnih kredita na kraju marta bili zaduženi 4,14 milijardi KM što je za 165 miliona KM više u odnosu na kraj prošle godine.

Ukoliko se posmatra presjek zaključnih brojki s kraja trećeg mjeseca, u odnosu na isti mjesec 2011. godine, zaduženost stanovništva za kratkoročne nenamjenske kredite porasla je za 278 miliona KM, navodi se u podacima Centralne banke BiH.

Stručnjaci ocjenjuju da činjenica da se građani BiH sve više zadužuju da bi "krpili" kućne budžete i riješili neke od svojih svakodnevnih i sezonskih potreba ukazuje na veoma tešku ekonomsku situacije porodica u BiH.

Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH, je rekao da građani veoma često podižu kratkoročne kredite da bi se riješili kratkoročnih obaveza i za svakodnevnu potrošnju, jasno ukazuje na to koliko je teška socijalna pozicija u kojoj se nalaze građani u BiH.

On je ocijenio da će sličan trend vjerovatno biti nastavljen i u budućnosti.

"Stanovništvo sve više diže nenamjenske kredite iz čega se jasno vidi koliko loše kotira finansijska izvjesnost u BiH. U trenutnoj situaciji banke se dosta lako odlučuju da daju kratkoročne nenamjenske kredite, ali se sve teže odlučuju na to da prihvate dugoročne kreditne aranžmane koji vode u još veću neizvjesnost", rekao je Mišić.

On je dodao da je situaciji u kojoj se kratkoročnim kreditima "krpe rupe u kućnim budžetima" u velikoj mjeri kumovala visoka stopa nezaposlenosti koja je u konstantnom porastu.

Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, je ocijenio da će u trenutnim okolnostima banke i dalje veoma lako plasirati kratkoročne kredite prema stanovništvu, jer za njih imaju siguran mehanizam naplate.

"U ovom trenutku kod nas je plasiranje kredita stanovništvu sigurnije za banke nego plasiranje kredita privredi, jer banke uvijek usmjeravaju svoju aktivnonst prema oblasti iz koje će se sigurno naplatiti", rekao je Kešetović.

On je ocijenio da iako trend zaduživanja stanovništva za svakodnevne potrebe predstavlja problem, da je situacija u kojoj se banke jako teško odlučuju na plasiranje novca u sektor privrede daleko veći problem.

"Država bi instrumentima monetarne politike morala uticati na povećanje kreditne aktvnosti usmjerene ka privredi, jer je neophodno povećati stepen privredne aktivnosti čime će se uticati na poboljšanje ekonomske slike zemlje, što će naravno uticati i na to kako i za šta će se stanvništvo zemlje u konačnici zaduživati", rekao je Kešetović.

E-Kapija

Izgradnja Violetine fabrike u Livnu na čekanju

Kompanija "Violeta" iz Gruda nije odustala od izgradnje Fabrike higijenskog papira u Livnu, ali je taj projekat na čekanju zbog recesije i otežanih uslova privređivanja, rekao je načelnik opštine Livno Luka Čelan.
Čelan kaže da mu je direktor i vlasnik "Violete" Petar Čorluk nedavno rekao da će realizacija ovog projekta još neko vrijeme sačekati zbog drastično promijenjenih odnosa ponude i potražnje na tržištu celuloze.

Prema Čelanovim riječima, Čorluk je rekao da je gotova sva dokumentacija za fabriku u Livnu, te da će projekat sačekati i prilagođavanje korištenju solarne energije. "Nama je u interesu da se ova fabrika izgradi što prije zbog otvaranja novih radnih mjesta i važnosti za privredu livanjskog kraja", rekao je Čelan za lokalne medije.

On je podsjetio da su opštinske vlasti za realizaciju ovog projekta investitorima dodijelile građevinsko zemljište površine 165.000 metara kvadratnih. Kompanija "Violeta" potpisala je 2008. godine ugovor sa opštinom Livno o izgradnji Fabrike higijenskog papira u industrijskoj zoni "Begovača". Ova fabrika bi zapošljavala oko 200 radnika, a u njenu izgradnju bi trebalo uložiti oko 30 miliona eura.

Klix

Od BiH zavisi hoće li se godišnje investirati i do 200 miliona eura

Investicije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u projekte u Bosni i Hercegovini mogle bi na godišnjem nivou da bude između 150 i 200 miliona eura, a od vlasti BiH zavisi kako da "pokrenu" ta sredstva, izjavio je direktor za BiH u Upravnom odboru EBRD-a Kurt Bajer.
"EBRD je do sada investirao 1,4 milijarde eura u različite projekte u BiH, pri čemu je njihova ukupna vrijednost tri milijarde eura“, rekao je Bajer i dodao da je EBRD u protekle tri godine u prosjeku na godišnjem nivou investirao oko 100 miliona eura.

On je naglasio da se glavni projekti te finansijske institucije u našoj zemlji odnose na putnu infrastrukturu, a postoje potencijali i u proizvodnji, energetskoj efikasnosti i dijelom u finansijskom sektoru.

"Ako bi BiH uspjela da dođe do statusa kandidata za članstvo u Evropsku uniju to bi značajno unaprijedilo situaciju, jer bi bio pozitivan signal i stranim investitorima da finansiraju u BiH", kazao je Bajer.

Nakon večerašnjeg razgovora predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je ponovio da kod EBRD-a postoji potpuna spremnost da se u ovoj godini implementiraju kreditna sredstva od 150 miliona eura za izgradnju prve faze dionice autoputa Banja Luka-Doboj, od Doboja do Prnjavora, a kako je predviđeno nedavno potpisanim ugovorom.

EBRD je do sada podržao projekte u RS s 656 miliona KM, prije svega u infrastrukturi.

Dodik je izrazio zadovoljstvo opredjeljenjem banke da u značajnijem obimu podrži ulaganje u privatni sektor u RS, naglasivši da je s predstavnicima EBRD razgovarano i o načinu podrške malim i srednjim preduzećima, a kroz kreditne linije koje bi išle preko Investiciono-razvojne banke RS-a.

Klix

Ove godine bez značajnijeg zapošljavanja

Na području trebinjske Filijale Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, u ovoj godini neće biti nekog značajnijeg zapošljavanja, imajući u vidu ukupnu ekonomsku situaciju u istočnohercegovačkim opštinama, rezultati su ankete koja je provedena među poslodavcima sa ovih prostora.

Anketa je provedena u okviru projekta "Razmjena praksi radi boljeg upravljanja politikom zapošljavanja u prekograničnom regionu".

"Za očekivati je da će se na ovom prostoru zaposliti oko 240 radnika, a najviše u Termoelektrani Gacko", rekao je danas menadžer projekta Petar Marinković, ističući da se zbog privrednih prilika ne može tvrditi koliko će nezaposlenih sa područja ove filijale dobiti posao.

Marinković je na konferenciji za novinare u Trebinju istakao da će za desetak dana Centar za zapošljavanje stranih radnika iz Herceg Novog predstaviti listu potreba sezonskih radnika u predstojećoj turističkoj sezoni.

Projekat "Razmjena praksi radi boljeg upravljanja politikom zapošljavanja u prekograničnom regionu" provode Zavod za zapošljavanje Crne Gore i Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, a finansira ga Evropska unija.

Klix

OPTIMISTIČNA OČEKIVANJA Pokrivenost uvoza izvozom u 2012. iznosit će 60 posto

SARAJEVO – U tekućoj godini u Bosni i Hercegovini bilježit će se rast BDP-a, izvoza i uvoza roba i usluga različitih sektora industrije. Prema procjenama Direkcije za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine (DEP), 2012. godina biti će godina laganog oporavka bh. ekonomije, ali i godina u kojoj će pokrivenost uvoza izvozom iznositi gotovo 60 posto.
- Ovo je ohrabrujući podatak, ako se uzme u obzir činjenica da pokrivenost uvoza izvozom prethodnih godina nije čak ni iznosila 50 posto, dodaju u DEP-u.
Rast uvoza i izvoza

Nominalni BDP u ovoj godini rast će po stopi od 2,47 posto, a izvoz roba i usluga će rasti po stopi od 5,7 posto, dok će uvoz roba i usluga rasti po nešto nižoj stopi od 5,1 posto.
Što se tiče izvoza kategorija proizvoda mineralnih goriva, ono će rasti po stopi od pet posto. Uvoz strojeva, uređaja i opreme također će bilježiti rast od 3,5 posto. Kako komentiraju iz DEP-a, rast uvoza ove kategorije proizvoda bit će rezultat potražnje domaćih proizvođača zbog rasta investicija od 5,1 posto. Osim toga, rast će i izvoz strojeva, uređaja i opreme i to po stopi od devet posto. U ovoj kategoriji, najviše će se izvoziti rezervni dijelovi za autoindustriju koja će u 2012. godini doživjeti lagani oporavak, procjenjuju u DEP-u odakle dodaju da će izvoz željeza i čelika u 2012. godini bilježiti stopu rasta od pet posto, a izvoz proizvoda od željeza i čelika po nešto nižoj stopi od četiri posto. Uvoz željeza i čelika će rasti po stopi od jedan posto, te će se nastaviti trend smanjenja, a možda i potpunog ukidanja trgovinskog deficita u ovoj kategoriji proizvoda, ali proizvodi od željeza i čelika uvozit će se po stopi od pet posto.
U ovoj godini izvoz aluminija nastavit će pozitivan trend i rast će po stopi od pet posto, dok će njegov uvoz prema projekcijama DEP-a rasti po stopi od tri posto, najprije zbog rasta cijena glinice, osnovne tvari koja je potrebna za njegovu proizvodnju. U sektoru drvne industrije izvoz će nastaviti sa skromnim rastom od 5,5 posto, ali izvoz namještaja će rasti po nešto boljoj stopi od osam posto te tako nastaviti rast u odnosu na prethodne godine. Smatra se da će namještaj uslijed prestrukturiranja proizvodnje s drvne industrije u proizvodnju namještaja predstavljati jedan od najznačajnijih izvoznih potencijala BiH.
Prema procjenama, uvoz prehrambenih prerađevina u 2012. godini rast će po stopi od pet posto. Nafta i naftni derivati će tijekom 2012. godine rasti po stopi od dva posto, a kako kažu iz DEP-a, ovaj rast uvoza nafte bit će prouzrokovan rastom industrijske proizvodnje i realno većim uvozom nafte, jer se očekuje da će cijene nafte u 2012. godini zadržati razinu cijena iz prethodne godine.
- Rast investicija, blagi opravak bh. ekonomije, oporavak građevinarstva, rezultirat će povećanom potrebom i potražnjom za naftom i naftnim derivatima. Svakako rast uvoza automobila za koji se procjenjuje da će u 2012. godini dostići stopu rasta od dva posto je još jedan od razloga za veću potrošnju nafte, najavljuju iz DEP-a.

Rast BDP-a u 2013.

Nominalni bruto društveni proizvod (BDP) će u sljedećoj 2013. godini, prema pretpostavkama i projekcijama DEP-a, biti na razini od 3,63 posto. Kad se on usporedi s 2012. godinom, onda će se zabilježiti blago povećanje od 1,2 posto. I u 2013. očekuje se rast izvoza roba i usluga, ali ovaj put od sedam posto, a u toj godini bit će sve veća orijentacija izvoza prema tržištima Europske unije. Kako zaključuju u DEP-u, uvoz će te godine rasti i to po stopi od sedam posto, stoga, identične stope rasta uvoza od izvoza neće doprinijeti promjeni trgovinskog deficita.

Dnevni List

Trhulj: Turski privrednici početkom juna u Sarajevu
09.05.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/trhu-jpg.jpg&w=609&h=424

Privredna saradnja Republike Turske i Federacije Bosne i Hercegovine, samim tim i Bosne i Hercegovine, može biti ostvarena u oblastima proizvodnje čelika, tekstilnoj i drvnoj industriji. Bosna i Hercegovina raspolaže kapacitetima kojima je potrebno osigurati ozbiljnog strateškog partnera iz inostranstva, a Turska i njeni privrednici pokazali su dobru volju u tom smislu.

Ovo je u današnjoj izjavi za agenciju Anadolija kazao ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Erdal Trhulj koji boravi u Sloveniji na konferenciji „Energija i okoliš“.

Trhulj je, prvog dana posjete Sloveniji, u ponedjeljak na Bledu prisustvovao dodjeli priznanja „Svjetska ličnost decenije“ premijeru Republike Turske Recepu Tayyipu Erdoganu, kao i svečanoj večeri koju je u čast turskog premijera organizirao Međunarodni institut za bliskoistočne studije (IFIMES).

„Sama dodjela ove nagrade, kao i svečanost održana tim povodom, pokazala je svu veličinu ličnosti premijera Erdogana, kao i visok stupanj razvoja koji je dostigla Turska, koja danas spada u ekonomije s najvećim rastom“, kazao je Trhulj.

Ministar je također za početak juna najavio posjetu Bosni i Hercegovini veće grupe privrednika iz Turske. Ovo je dogovoreno tokom nezvaničnih sastanaka, održanih na marginama događaja na Bledu, tokom kojih su, kako je kazao Trhulj, razmijenjena iskustva o realizaciji različitih projekata i mogućnostima saradnje u industrijskim granama u kojima FBiH ima kvalitetne resurse i uspostavljeni značajni kontakti s turskim privrednicima.

„Dogovoreno je da mi za tu posjetu pripremimo pregled raspoloživih privrednih kapaciteta i zakonskih rješenja koja se odnose na strana ulaganja“, kazao je Trhulj. On je naglasio kako će na sastanku u Sarajevu sasvim sigurno biti riječi o mogućnosti ulaganja u KTK Visoko, jednu od firmi sa većinskim državnim kapitalom za čiji privatizaciju Vlada FBiH traži strateškog partnera.

„Turska ima veoma razvijenu industriju tekstila i smatramo da ona može biti adekvatan partner visočkom KTK-u“, kazao je Trhulj.


ANADOLU

Dug RS-a prelazi četiri milijarde KM, planirano zaduženje u istom iznosu

Iako je ukupan dug Republike Srpske (RS), zaključno s krajem prošle godine iznosio četiri milijarde i 234,77 miliona maraka, kandidirani su projekti kojim bi se ona u naredne dvije godine zadužila za gotovo isti toliki iznos.

Naime, analizom ovih projekata utvrđeno je da ukupne potrebe za zaduženjima RS-a iznose četiri milijarde i 183,71 milion KM, a od navedenog iznosa već su odobrena kreditna sredstva od 559,54 miliona KM, a nova zaduženja bi iznosila čak 3.624,17 miliona KM.

Ovo je navedeno u Politici zaduživanja RS-a, koju je pripremila Vlada RS-a na osnovu zahtjeva Narodne skupštine RS-a, a bit će razmatrana na sjednici 15.maja.
Najveće potrebe za zaduženjem iskazane su, kako se navodi, u oblastima infrastrukture u iznosu 3.177,78 miliona KM, zatim za javnu-budžetsku potrošnju (zdravstvo, obrazovanje, policija...) u iznosu od 166,41 milion KM, privredne djelatnosti u iznosu od 159,50 miliona KM i za ostale namjene kao što su izmirenje zaostalih obaveza, tekuću likvidnost, izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju objekata (sportske dvorane, pošte, ambulante) u iznosu od 120 miliona KM.

„Veći broj potreba odnosi se na kapitalne projekte, dok se samo mali broj istih odnosi na tekuće finansiranje", tvrdi Vlada RS-a i dodaje da, imajući u vidu potrebu utvrđivanja stvarnih i prioriteta koji su definisani strateškim dokumentima RS-a, koje je već usvojila Vlada i Narodna skupština, Politika zaduživanja bi trebala da pomogne pri utvrđivanju prioriteta, uz sagledavanje
mogućnosti i hitnosti za realizaciju određenih projekata putem zaduživanja.

Među kandidovanim projektima je, između ostalog navedeno da je Željeznicama RS-a potrebno 330 miliona maraka i dodatnih 45 miliona samo za plaće i otpremnine, za autoputeve Banja Luka-Doboj i Doboj-Vukosavlje kandidirani su krediti od milijardu i 400 miliona, za tekuću likvidnost i penzije Fond PIORS-a traži 41 milion maraka, ali su predviđeni i krediti od 77 miliona za kupovinu dvaju aviona te 10 miliona kredita za ulaganje u aerodrom i da bi se investiralo u RiTE Gacko i Ugljevik predvidjela je 189 miliona maraka.

U predloženoj Politici zaduživanja RS-a se precizira da je učešće ukupnog duga RS-a u BDP-u na kraju 2011. godine iznosilo 48,10 posto (procjena BDP-a za 2011. godinu iznosi 8.804 miliona KM).

Od ukupnog duga RS-a, koji je na kraju prošle godine bio četiri milijarde i 234,77 miliona KM, vanjski dug bio je dvije milijarde i 396,13 miliona KM, unutrašnji milijardu i 440,71
miliona KM, a dug gradova, općina i fondova socijalne sigurnosti iznosi je 397,93 miliona.

Vlada RS-a priznaje da se od 2005. do 2008. smanjivao udio ukupnog duga u BDP-u, na šta je uticao realni rast BDP-a u prosjeku od šest posto, ali da se početkom 2009. „uticaj svjetske ekonomske i finansijske krize" odražava na smanjenje budžetskih prihoda, rast deficita i realni pad BDP-a od tri posto, što dalje utiče na rast ukupnog duga u odnosu na BDP.

Ovdje je potrebno posebno naglasiti da je od 2009. do 2011. značajno povećan nivo povlačenja odobrenog ''novog'' vanjskog duga, koji u prosjeku iznosi 277 miliona KM.

Na povećanje prosjeka je uticalo povlačenje po osnovu MMF-III stand-by aranžmana, koje je u 2009. godini iznosilo 131,43 milion KM, a u 2010. godini 114,95 miliona KM, ali i
ubrzano povlačenje po investicionim projektima.

Vlada navodi da su sredstva od MMF-a, dobijena uz veoma nisku kamatnu stopu, značajno pomogla u očuvanju fiskalne stabilnosti RS-a i makroekonomske održivosti, uz prateće reforme, međutim, veoma kratki rokovi otplate imaju za posljedicu da krajem 2012. godine, te u 2013. i 2014. godini dospijevaju za otplatu obaveze prema MMF-u, što značajno povećava iznose otplata po osnovu vanjskog duga.

Stoga se izvršna vlast u RS-u uzda u mogućnosti restrukturiranja duga.

Vlada RS-a također navodi i da je u proteklom periodu uspostavljen sistem zaduživanja putem dužničkih hartija od vrijednosti Republike Srpske, a „razmatra se i izlazak" na međunarodno finansijsko tržište.

Oslobodjenje

[youtube]kt_NVW9P6jo[/youtube]