Re: Ekonomija | Economy

U prva tri mjeseca ove godine broj zaposlenih u BiH iznosio je 687 138, dok je broj nezaposlenih iznosio 543 647 osoba, izjavio je danas u Mostaru potpredsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasić, naglasivši kako je u istom razdoblju BiH zabilježila pad gotovo po svim gospodarskim parametrima.

Tako je u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine zabilježen pad industrijske proizvodnje za 9, 4 posto te pad u prosječnoj pokrivenosti uvoza izvozom, koji je za isto razdoblje iznosio 51,8 posto.

Po Lasićevom mišljenju, jedina pozitivna pokrivenost uvoza izvozom zabilježena je s Turskom.

Također, u odnosu na 2009. godinu BiH je u 2012. zabilježila pad u svim gospodarskim kretanjima.

Ono što posebno zabrinjava, po Lasićevom mišljenju, jeste da je došlo do pada izvoza, a porasta uvoza. Izvoz je pao za 10 posto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, dok je uvoz porastao za 0, 4 posto.

"To znači da se ne vodi nikakva vanjsko- trgovinska politika u BiH već da zemlja `baulja`", naglasio je Lasić, te napomenuo kako se BiH,da bi imala rast, mora osloniti na izvoz koji joj je jedini izlaz.

"Mi moramo imati pozitivnu platnu bilancu, odnosno tekući račun države, koji je negativan od Daytona do sada", kazao je Lasić.

Što se tiče novih zaduženja kod MMF-a, Lasić je postavio pitanje "što će BiH raditi slijedeće godine ako sada uzme novi kredit, koji je po njegovom mišljenju, potreban jedino ako bi zaduženost išla u proizvodnju i nova radna mjesta.

"Mislim da u čitavoj ekonomskoj politici, posebno u fiskalnoj mora doći do zaokreta u BiH", kazao je potpredsjednik Komore, dodavši kako je vrijeme da se uvedu restrikcije na uvoz.

Po svim međunarodnim ugovorima koje je BiH potpisala postoji klauzula uvođenja privremenih zaštitnih mjera koje bi vrijedile do uklanjanja uzroka zbog kojih je nastala šteta, naglasio je Lasić, dodavši kako je ugroženost platne bilance u BiH nastala uslijed visokog trgovinskog deficita.

Što se tiče ekonomskih odnosa BiH i Republike Hrvatske te mogućih problema u međusobnoj trgovini poslije ulaska RH u EU, Lasić je naglasio važnost robne razmjene RH i BiH, s obzirom na to da BiH ima najveći obim robne razmjene s Hrvatskom, zbog čega su komore iz BiH pokrenule inicijativu da se nedostaci koje BiH ima u međunarodnoj trgovini s Hrvatskom otklone do njenog ulaska u EU.

"U razgovorima s Hrvatskom tražimo da se produži isti režim izvoza roba iz BiH u Hrvatsku do 1. srpnja 2013. godine, do kada bi mogla biti izvršena akreditacija naše BATA-e", kazao je Lasić, dodavši kako trenutno jako mali broj bh. roba životinjskog i biljnog podrijetla može doći na stolove EU-a.Također, istaknuo je i važnost izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u Republiku Hrvatsku.

Lasić je podsjetio i na problem graničnih prijelaza nakon ulaska RH-a u EU. Naime, trenutno su u planu samo dva BIP granična prijelaza Hrvatske s BIH, što je po Lasićevom mišljenju premalo.

Što se tiče reforme poreznog sustava u BiH, Lasić smatra kako BiH već dugi niz godina ima preveliku javnu potrošnju te da je javni sektor trošio više od rasta BDP-a.

Porezna reforma nužna je u BiH, a jedan od najboljih materijala porezne reforme napravio je Federalni zavod za programiranje razvoja u suradnji s drugih relevantnim institucijama, kazao je Lasić.

Po njegovu mišljenju, potrebno je rasteretiti rad, čime bi se privukle strane investicije i kapital, te povećala zaposlenost, odnosno plaće opteretiti od svih davanja, osim prema MIO/PIO i eventualno poreza na plaće.

Sva opterećenja na plaću idu u cijenu proizvoda zbog čega mi predlažemo reformu čitavog poreznog sustava u BiH, dodao je Lasić.

Što se tiče povećanja stope PDV-a, on smatra kako će morati doći do promjene PDV-a, i to uvođenjem dvojne stope.

"Naš je prijedlog bio da se uvede dvojna stopa PDV-a ,i to da svi inputi u poljoprivredi iznose 5 posto te da se ta stopa primjenjuje i na osnovne živežne namirnice, lijekove, ortopedska pomagala i slične proizvode, a sve ostalo da bude obuhvaćeno većom stopom", kazao je Lasić.

Po njegovu mišljenju, najmanja je siva ekonomija u PDV-u, a najveća u radu. Prema nekim procjenama BiH bilježi oko 35 posto sive ekonomije.

Lider u proizvodnji termoizolacionih materijala na tržištu Bosne i Hercegovine, kompanija Austrotherm BH d.o.o, ovih dana obilježava petu godišnjicu otkako postoji i uspješno posluje u našoj zemlji.

Dodatni razlog za slavlje Austrotherma BH je preuzimanje vlasništva nad fabrikom stiropora u Šamcu (donedavno EPS I PUR), koja nakon fabrike u Bihaću, postaje njihova druga fabrika na teritoriji BiH.

(Peter Schmid i Slaviša Gajić)

Tim povodom danas je u Hotelu Hollywood održana press konferencija ove kompanije kojoj su prisustvovali Slaviša Gajić, generalni direktor Austrotherma BiH, Peter Schmid, vlasnik i generalni direktor Austrotherma iz Austrije i Vladimir Ćujić, direktor marketinga Austrotherma iz Srbije.

Naime, radi se o kompaniji koja je poslije samo pet godina poslovanja u Bosni i Hercegovini postala poznat i priznat brand u industriji termoizolacionih građevinskih materijala, te lider u proizvodnji u svim evropskim zemljama u kojima posluje.

Kompanija se u početku bavila kupovinom visokokvalitetnih termoizolacionih materijala od sestrinskih kompanija u Austriji i Srbiji, njihovim uvozom i prodajom na tržištu BiH.

Uspješni početni poslovni koraci kompanije na ovdašnjem tržištu naveli su rukovodstvo koncerna u Austriji da u jesen 2007. donese odluku da se u Bihaću izgradi najmodernija fabrika za proizvodnju termoizolacionih stiropornih ploča.

"Kvalitetna termoizolacija doprinosi znatnom smanjenju troškova grijanja u ljetnim, odnosno troškova hlađenja u zimskim periodima. Potencijal ovog tržišta je i prethodnih godina bio veliki, a čini nam se da će on ubuduće biti još veći, jer najširi slojevi društva sve više shvataju koliko je ušteda energije, a samim tim i energetskih troškova, bitna u vremenima kada energetski izvori u svijetu sve više presušuju i kad ih je iz godine u godinu sve manje", kazao je generalni direktor Austrotherm BH Slaviša Gajić.

Ova kompanija danas zapošljava 60 ljudi i sigurno je da će njihov broj u narednom periodu rasti .

"Kada je u pitanju naša perspektiva veoma smo optimistični i pored ekonomske krize koja nije zaobišla ni građevinsku industriju. Austrotherm raspolaže sa razgranatom mrežom naših najbitnijih poslovnih partnera, odnosno trgovcima građevinskih materijala preko kojih naši materijali dospijevaju do krajnjih kupaca i korisnika. Oni su ti koji također snabdijevaju i građevinske kompanije, tako da su trgovci bili i ostali naši najvažniji partneri", istakao je Gajić, dodajući da će u narednom periodu ova kompanija biti usmjerena ka jačanju direktne saradnje i sa proizvođačkim kompanijama, investitorima i projektantima.



"Kao lider u braši težićemo da jačamo svijest stanovništva o potrebi termoizolacionih materijala u građevinskim objektima, odnosno daljem povećanju termoizolacijskih debljina sa kojima ćemo svi biti dobitinici štedeći i vrijeme i novac", napominje Gajić.

Nezavisni od uvoza energije

Peter Schmid, vlasnik i generalni direktor Austrotherma iz Austrije istakao je da je njihov cilj da budu nezavisni od uvoza energije što je i moguće zahvaljujući gradnji tzv. pasivnih kuća. Prema njegovim riječima, za njih se neće morati uvoziti energija zato što se ona neće trošiti za njihovo zagrijevanje.

"Pošto je BiH i dalje zemlja koja mora da uvozi energiju, posebno je važno da ovdje posredujemo i pružamo informacije da korištenjem i ugradnjom termoizolacije dobijamo jednu situaciju u kojoj su svi pobjednici", zaključio je predstavnik austrijske grupacije.

Inače, Austrotherm je koncern koji je u protekloj godini napravio promet od 1,3 milijarde eura sa ukupno 4.800 zaposlenih u cijelom svijetu. Samo grupacija Austrotherm International je u 2011. godini napravila promet od 226 miliona eura sa 18 fabrika i 800 zaposlenih u 11 zemalja.

S.Bijedić

"Prevent grupacija" u BiH otvorit će novi proizvodni pogon u Goraždu koji će doprinijeti razvoju istočnog dijela BiH direktnim otvaranjem 740 novih radnih mjesta.

Nova fabrika u Goraždu proizvodiće presvlake za prvu ugradnju u automobile renomiranih svjetskih proizvođača, saopšteno je iz "Prevent grupacije". Fabriku "Prevent" Goražde, u industrijskoj zoni Vitkovići, svečano će otvoriti predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda u petak, 18. maja, u 11 sati.

"Prevent grupaciju" čini sedam firmi članica sa oko 5.000 zaposlenih. Ova grupacija od 1999. godine posluje u BiH. Zajedno sa ASA grupacijom, najznačajniji je privatni poslovni sistem u BiH i među vodećima u regionu. Lider je u automobilskoj industriji i vodeći bh izvoznik.

U "Auto-klasteru BiH", asocijaciji domaćih proizvođača auto-dijelova, izrazili su očekivanje da će pojedinačno i kroz regionalno povezivanje doći do novih poslova, ističući da ih nije obeshrabrio dosadašnji izostanak narudžbi od fabrike FIAT-a u Srbiji.

Krunoslav Rašić, direktor "Auto-klastera BiH", kazao je da su na Međunarodnom sajmu auto-komponenti, koji je u petak završen u Kragujevcu, nastupali zajedno sa auto-klasterima Srbije i Hrvatske, u skladu s lani potpisanim memorandumom o saradnji koji uključuje i Makedonce.

On je potvrdio da je za sada iz okruženja jedino splitska "Plastika" (nekadašnja "Jugoplastika") ugovorila posao o isporuci šest dijelova, od kanistera za pranje stakla do poklopaca, za fabriku "FIAT automobili Srbija".

Uprkos tome što ne mogu računati na status prvog dobavljača, bh. kompanije ne odustaju od FIAT-a. U "Auto-klasteru BiH" priznaju da su možda previše očekivali kada su Italijani prije tri godine ušli u Kragujevac i najavili da će u nove modele ugrađivati dijelove proizvođača iz regiona. Planovi su usporeni s intenziviranjem ekonomske krize, ali je fabrika prije mjesec dana zvanično pokrenula proizvodnju navodeći da bi do kraja godine mogli napraviti 150.000 vozila modela 500 L.

"Sistemski dobavljači FIAT-a koji su otvorili pogone u Srbiji sada traže kvalitetne poddobavljače auto-dijelova u regionu, jer im je to isplativije nego dovoziti komponente iz Češke ili Poljske. U tom smislu su u Kragujevcu uspostavili kontakte i sa firmama iz BiH koje su dostavile određene ponude, pa će vrijeme pokazati da li će doći do konkretnih ugovora", kazao je Rašić.

Prema njegovim riječima, Italijani najviše interesa pokazuju za manje dijelove od brizgane plastike i gume, kao i štancovane dijelove.

Na sajmu u Kragujevcu učestvovale su i firme iz RS - "Čajavec - Fabrika signalnih uređaja" iz Laktaša, Rafinerija ulja Modriča i FAMOS iz Istočnog Sarajeva na zajedničkom štandu Privredne komore RS.

Pero Ćorić, direktor sektora granskih udruženja Privredne komore RS, održanu manifestaciju ocijenio je skromnijom od prošlogodišnje, jer je bilo manje proizvođača, a više ponuđača i trgovaca.

"Bilo je Italijana koji su izrazili žaljenje zbog trenutne teške situacije u fabrici `Fusol`, navodeći da će doći u Nevesinje kako bi vidjeli da li se može uspostaviti proizvodnja", napomenuo je Ćorić.

Kao pozitivno je naveo dogovoreni projekat "Zapadni Balkan - inovativni auto-region", u koji je uključena i Vlada RS, gdje bi partneri bili proizvođači iz sektora auto-komponenti, mašinske industrije i novih materijala iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Albanije.

Savo Zelić, direktor fabrike "Čajavec FSU", izjavio je da su sajam iskoristili za nastavak saradnje sa dobavljačima Industrije motora Rakovica (IMR) o isporuci signalnih uređaja za njihove traktore s obzirom na to da ta srbijanska fabrika ima ugovorene isporuke traktora za Etiopiju i druge zemlje.

Pored trenutnih sajamskih aktivnosti, u "Auto-klasteru BiH" najavljuju da će sa kolegama iz Srbije, Hrvatske i Makedonije, aplicirati kod fondova Evropske unije i njemačkog GIZ-a za zajedničke promotivne akcije, organizaciju poslovnih susreta, saradnju u oblasti inovacija i standardizacije.

Smatraju da bi u doglednom periodu mogli biti atraktivni, prije svega njemačkoj auto-industriji koja traga za bližim kvalitetnim i troškovno povoljnijim dobavljačima umjesto trenutno dominantnih kineskih. Proizvođači iz zemalja bivše Jugoslavije trenutno uglavnom isporučuju dijelove za sistemske dobavljače auto-giganata "Volkwagen", "Peugeot-Citroen", BMW, "Renault" i ruski "Avtovaz".

Teška godina za evropske gigante

Agencije prenose da je većina auto-kompanija u Evropi uzdržana u procjeni poslovanja u ovoj godini nakon pada prodaje i zabrinuta zbog finansijske krize, imajući u vidu da je nezaposlenost u evrozoni porasla na 10,9 odsto, najviši nivo od 1999. godine.

Tražnja za novim automobilima u EU je negativna šesti uzastopni mjesec, s padom od sedam odsto u poređenju s martom minule godine. Od januara do marta zabilježen je pad isporuka od 7,7 odsto.

Većina proizvođača, kao što su "Peugeot-Citroen" (PSA), FIAT ili "Renault", bilježi loše finansijske rezultate. Francuska alijansa PSA predviđa "vrlo teško" drugo tromjesečje, naglašavajući da tražnja nastavlja da slabi na domaćem i vrlo važnom tržištu južne Evrope. "Renault" je upozorio na lošije od očekivanog stanja prodaje vozila na tržištu Francuske i širom Evrope, gdje su ukupne isporuke pale 8,6 odsto. FIAT je naveo da je prodaja u regionu smanjena za 26 odsto, a Uprava kompanije je upozorila da će obim isporuka ove godine dostići najniži nivo od 1983. Proizvođači luksuznih vozila, BMW i "Mercedes" uzdržani su u prognozama, iako su objavili visoku zaradu u prvom tromjesečju 2012.

Saradnja željezničkih kompanija u regionu je zadovoljavajuća, ali postoji još dosta prostora i razloga za njeno unapređenje s ciljem povećanja obima i kvalitete željezničkog saobraćaja, navodi se u zajedničkoj izjavi koju su jučer u Banjoj Luci potpisali predstavnici sedam željezničkih kompanija s prostora bivše Jugoslavije.

U izjavi se ističe potreba saradnje u oblasti rekonstrukcije i usaglašavanja strategija razvoja željeznica u regionu u obnovi postojećih kapaciteta, te zajednički nastup na tržištu prevoza robe i usluga. Istaknuta je i potreba sinhronizovanog nastupa kod vlada zemalja regiona u vezi s pojednostavljivanjem pograničnih operacija, te podsticanje razvoja regionalne željezničke industrije.

Dobra saradnja

Direktor Željeznica Republike Srpske Dragan Savanović, koji je bio domaćin susreta direktora željezničkih kompanija, kazao je da željeznice u ovom regionu nemaju problema u međusobnoj saradnji, naglasivši da su osnovne potrebe saradnje ogledaju u tome da korisnici usluga željeznica u regionu na jednom mjestu ugovaraju prevoz kako ne bi morali kontaktirati pojedinačno više željezničkih kompanija.


"Takođe, svim željezničkim kompanijama, ali i državama sa ovog područja, u interesu je da imaju kvalitetnu željezničku mrežu, s obzirom na to da se posljednjih četrdesetak godina nedovoljno u razvoj, modernizaciju i primjenu novih tehnologija u željeznički saobraćaj", naglasio je Savanović.
Prema njegovim riječima, neupitna je kompatibil

nost regionalnih željeznica, a pored željeznica je potrebno još da se uključe vlade iz ovog regiona kako bi se mogle obezbijediti investicije. Savanović je naglasio potrebu da industrija radi u većem kapacitetu, jer je to glavni komitent željeznicama, dok im je glavni konkurent drum, u koji se ulaže mnogo više nego u željeznice. Iznio je konstataciju po kojoj su željeznice u regionu ništa ili eventualno vrlo malo naprednije od ŽRS-a.

Rekonstruiranje

Predrag Jokanović, zamjenik generalnog direktora JP Željeznice Srbije, ocijenio je da privatizacija ovih kompanija ne bi znatno poboljšala stanje u oblasti željezničkog saobraćaja.

"Nama je potrebno restrukturiranje, ali i veća podrška naših vlada kako bi se u oblasti transporta roba, naročito nate i naftnih derivata, više afirmisao željeznički saobraćaj", kazao je Jokanović.


Generalni direktor Saveza evropskih željeznica i infrastrukturnih kompanija Libor Lohman istakao je da je ŽRS ključan za razvoj željeznica u ovom regionu i ključnoj je poziciji zbog mogućnosti da spoji transporte sa područja Jadranskog i Crnog mora prema EU. On je prenio stav EU po kojem se mora investirati u željeznice, dodajući da će inicijativa za održavanjem ovakvog skupa poboljšati kooperaciju željeznica u regionu i njihovu transportnu sposobnost.

U proteklom periodu bilo je dosta nemara prema Željeznicama Republike Srpske kako od uprave, tako i od zaposlenih, rečeno je danas na svečanosti u sjedištu tog preduzeća u Doboju, na kojoj je obilježeno 20 godina njegovog postojanja.
Nadležni tvrde da će ova i naredne godine biti ključne za opstanak i razvoj entitetske željeznice.

Ministar saobraćaja i veza RS-a Nedeljko Čubrilović navodi da izvršna vlast čini dodatne napore kako bi Željeznice izašle iz krize, te uz redovni grant iz budžeta doznačava i najvećim dijelom sredstva za kredite tog preduzeća.

Iako uprava tvrdi da su umanjili krivulju pada ovog višemilionskog gubitaša, napori na oporavku mogli bi trajati godinama, jer je akumulirani gubitak prešao 185 miliona maraka.

Radnicima se duguje oko 26 miliona maraka, pa i oni očekuju da im se ta davanja isplate u narednom periodu.

Direktor Željeznica RS-a Dragan Savanović najavljuje kontrolu troškova, uštede na svim nivoima i nove poslove u cilju povećanja obima teretnog prijevoza kao neke od mjera kojima bi se poboljšalo stanje u ovom kolektivu.

U razvoj teslićkih sela u narednih pet godina biće uloženo oko 28,5 miliona maraka, predviđeno je Strategijom ruralnog razvoja opštine za period od 2012. do 2017. godine.

Novac za ove namjene bi obezbijedili lokalna zajednica, ministarstva Republike Srpske, donatorske organizacije, te IPA fondovi, izjavio je predsjednik opštinske Komisije za planiranje ruralnog razvoja Miodrag Lukić.

Lukić, koji je i zamjenik načelnika teslićke opštine, istakao je da selo decenijama zaostaje za gradom zbog čega stalno opada i broj stanovnika u selima teslićke opštine.

"Odlaskom velikog broja stanovnika sa sela u grad značajno su se smanjile razvojne mogućnosti sela. Najveći problem današnjeg seoskog stanovništva su nezaposlenost, loša infrastruktura i uopšteno lošiji životni uslovi u odnosu na grad", kaže Lukić.

Istraživanje koje je sprovela Komisija za planiranje ruralnog razvoja pokazuje da više od petine seoskog stanovništa namjerava da se odseli u grad, što bi dovelo do još težeg stanja.

"Kako bi se poboljšali ulovi života na selu, Strategija ruralnog razvoja predviđa da se u tu svrhu uloži 20,3 miliona KM. To je i najveći dio novca koji je planiran za realizaciju ovog dokumenta budući da je riječ o veoma širokom prostoru koji zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu, prije svega u rješavanje problema vodosnabdijevanja i putne mreže", rekao je Lukić.

Gotovo šest miliona KM planirano je za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede, a oko milion KM za povećanje broja zaposlenih i povećanje prihoda domaćinstava putem povećanja privrednih djelatnosti. U očuvanje prirodne sredine i racionalno gazdovanje njenim resursima planirano je 1,3 miliona KM.

"Razvoj sela treba da ide u pravcu intenziviranja i osavremenjavanja poljoprivredne proizvodnje, kao što su stočarstvo i voćarstvo, te razvoja djelatnosti koje su vezane za ovu proizvodnju, a potom i plasman proizvoda na nova tržišta", smatra Lukić.

Ruralno područje opštine Teslić obuhvata površinu od 816,25 kilometara kvadratnih. Seoskim krajevima pripada 43 naselja od ukupno 58 koliko ih ima na području opštine.

Prema procjeni opštinskih nadležnih službi, na području opštine Teslić živi oko 52.000 stanovnika, od čega 25.000 u urbanom i 27.000 u ruralnom dijelu.

Prema podacima Republičke geodetske uprave, poljoprivredno zemljište prostire se na 29.182 hektara, od čega je 25.958 hektara u privatnoj svojini. Pod šumama je više od 60 odsto prostora opštine, odnosno 50.924 hektara, kojima gazduje Šumsko gazdinstvo "Borja" Teslić.

Najzastupljenija je proizvodnja mlijeka, zatim slijede ovčarstvo i svinjogojstvo. Zahvaljujući podršci resornog ministarstva i lokalne uprave voćarska proizvodnja posljednjih godina bilježi stalni rast. Najzastupljenija je proizvodnja jabuke, šljive i maline, a u porastu je proizvodnja oraha i lješnjaka.

Bosna i Hercegovina kao turistička destinacija nedavno se po prvi puta uspješno predstavila na jednom od najvažnijih i najvećih svjetskih turističkih sajmova - ATM Dubai 2012. i to uz pomoć partnera, turističke agencije Helen Holidays iz Istanbula.
U Ministarstvu okoliša i turizma FBiH kažu da su ponosni što mogu najaviti zaista pozitivne rezultate, te veliki broj zainteresiranih za našu zemlju. Već početkom juna očekuju se prve gosti iz zemalja Golfskog zaljeva.

Vjera i turizam

Međutim, gosti iz Golfskog zaljeva koji je, kako je svima dobro poznato, većinom naseljen muslimanima, traže i posebnu turističku ponudu. Tačnije, traže da ponuda odgovara njihovom islamskom identitu. U svijetu je to danas poznato kao halal turizam, dakle uz standardnu ponudu, gostima se trebaju obezbijediti uslovi koji su u skladu sa islamom.
O tome da li je naša spremna za goste koji zahtjevaju halal, u Ministarstvu kažu:

"Mi smo destinacija koja nudi kvalitetne turističke proizvode utemeljene na prirodnim ljepotama, bogatstvu tradicijskih i kulturoloških različitosti na malom prostoru. Svaki gost je poseban gost i treba mu se posvetiti te udovoljiti maksimalno, tako da je i sama naša ponuda tijekom sajma imala naglasak na halal certificirane ugostiteljske objekte, hotele te uvjete koji odgovaraju turistima koji putuju iz tih krajeva svijeta".

Ministarstvo okoliša i turizma, kako su nam kazali, sarađuje u tom pogledu s Agencijom za halal cerftificiranje. U tom kontekstu, prošle godine je organiziran seminar o temi Razvoj halal turizma i ugostiteljstva u Federaciji BiH.

"Ministarstvo je prošle godine prepoznalo značaj te podržalo projekte putem javnog poziva za Program promocije i uvođenje osim HACAP i HALAL certifikata, te su odobrena sredstva za 13 korisnika. U tijeku certifikacije su hoteli Pahuljica i Vlašić na Vlašiću, hoteli Bristol i Europa u Sarajevu, hotel Senad od Bosne u Tuzli te restoran Terasa u Sarajevu, dok su zahtjeve za certifikaciju uputili hotel Hollywood i hotel Ilidža", kažu u Ministarstvu.
Prošle godine BiH je, iako nema dovoljno certificiranih turističkih halal sadržaja, proglašena najpoželjnom destinacijom za halal turizam u svijetu po izboru agencije Crescent Rating.

U elitnom društvu

Halal turizam, kažu u Ministarstvu, novi je oblik turističke ponude koji postaje sve popularniji u svijetu, a kada znate potražnju onda i svoju ponudu možete bolje prilagoditi. Stoga, svakom gostu treba se posvetiti i učiniti sve dostupnim kako bi ih učinili zadovoljnim, jer zadovoljan gost se vraća.

"Svaka pohvala i svaki dodatni marketing i promocija poput ove, ili pak jednog National Geographica koji je proglasio BiH najpoželjnijom destinacijom za rafting i avanturistički turizam , te brdski biciklizam, dodatan su vjetar u leđa. Nije li fascinantno kada vas rame uz rame svrstaju među respektabilne i popularne svjetske destinacije poput Londona, Munchena, Beča, Bangkoka, Singapura ili Indije!?. Činjenica je da su resursi za razvoj turizma u BiH nedvoljno iskorišteni. Kod nas potencijali nikada nisu bili upitni. A sada je red na to da te potencijale prezentiramo, unaprijedimo i ponudimo u što boljem svjetlu kako domaćim, tako i stranim turistima", poručuju iz Ministarstva.

Treću godinu za redom ASA grupacija podržava Sarajevo Business Forum (SBF), međunarodnu investicionu konferenciju, koja okuplja veliki broj regionalnih državnika i globalnih investitora.

"U periodu održavanja Foruma, Sarajevo je političko-ekonomsko središte regiona. To je prilika za predstavljanje poslovanja, ali i za privlačenje investicija“, ističe Vedran Peršić, rukovodilac korporativnih komunikacija ASA grupacije, te dodaje da su investitori u konstantnoj potrazi za novim poslovima. "Dolaskom na Forum pokazuju da su spremni razmotriti isplativost poslovanja u ovom regionu".

ASA grupacija i SBF dijele iste vrijednosti, i podržava ga od njegovog osnivanja osiguravajući dvadeset vozila za goste Foruma. Tu se izdavaja posvećenost razvoju bh. ekonomije i društva u cijelini. Šta više, ASA grupacija se zalaže za uspostavljanje poslovnog ambijenta koji će privlačiti strane investitore.

"Predstavljajući svoje brzorastuće projekte potencijalnim investitorima, Grupacija pokazuje da je moguće uspješno poslovati u BiH. Na taj način ona za njih predstavlja svojevrsnu ulaznicu na ovo tržište", ističe Peršić. Tokom šesnaest godina poslovanja ASA grupacija je u Bosnu i Hercegovinu investirala preko 200 miliona KM. Lider je u prodaji automobila i ima jedinstven poslovni sistem sa uslugama lizinga, osiguranja, banke i investicionog fonda. Grupacija posvećuje značajnu pažnju razvoju društva, te investira u mlade kroz školovanje 980 stipendista Fondacije Hastor. Prepoznata je kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca Bosne i Hercegovine.

Broj penzionera u Republici Srpskoj je proteklih godina višestruko brže rastao od broja osiguranika uplate doprinosa, tako da je to uzrok nastalih teškoća i stalne neravnoteže u pogledu naplaćenih izvornih prihoda po osnovu doprinosa i obaveza po osnovu utvrđenih penzionih prava.

Dodaju li se tome sve prisutniji negativni demografski trendovi, sve manja stopa fertiliteta i sve duži prosječni životni vijek, očekivati je dodatno pogoršanje situacije i ugrožavanje finansijske stabilnosti i likvidnosti Fonda PIORS-a, navodi se u informaciju koju je Vlada RS-a proslijedila na razmatranje poslanicima Narodne skupštine RS-a za sjednicu 15. maja.

U dokumentu stoji da je broj korisnika prava povećan od 2005. godine, kada ih je bilo 191.807 na 233.143 koliko je bilo 31. decembra 2011., što je više za 41.336 korisnika i predstavlja porast od 21,55 posto.

Ovakva nesrazmjera u porastu broja osiguranika i korisnika neminovno je dovela do značajnog pada koeficijenta odnosa broja osiguranika i korisnika s 1:1,48 u 2005. godini na samo 1:1,18 u 2011.

“U periodu 2005.-2011. broj korisnika se povećao za 41.336, dok se u istom periodu broj osiguranika smanjio za 8.395. Pitanje odnosa između broja zaposlenih i broja penzionera je pitanje veličine raspoloživih sredstava za raspodjelu. Sve je veći raskorak između prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i sve skromnijih realnih izvora iz kojih se ona alimentiraju, tako da RS preuzima brigu o materijalnoj i socijalnoj sigurnosti osiguranika od penzionisanja do kraja života“, navodi se u ovoj informaciji o stanju u oblasti PIORS-a.

Istovremeno, rast prosječne penzije nije pratio rast prosječne plaće u tom entitetu.

U proteklih šest godina došlo je i do smanjenja procenta učešća prosječne penzije u prosječnoj plaći u RS, tako da je taj procenat s 39,88 posto u 2005. godini, palo u 2011. na 39,65 posto, što je znak da odgovarajućim mjerama treba zaustaviti ovaj pad u cilju očuvanja realne vrijednosti penzija, minimuma socijalne sigurnosti, kako bi se izbjegla opasnost od siromaštva stare populacije.

Od ukupno 232.756 korisnika prava njih 114.982 (49,40 posto) su korisnici starosne penzije, 41.407 (17,78 posto) su korisnici invalidske, a 76.367 (32,80 posto) primaju porodične penzije.

Najniža penzija u RS-u u decembru 2008. godine iznosila je 160 KM i nije se mijenjala do decembra 2011.

Prosječan iznos samostalne penzije koju je Fond isplatio za decembar 2011. iznosio je 320 KM što je na približno istom nivou iz decembra 2008. kada je prosječna penzija iznosila 319,64 KM.

„Zbog neusklađivanja penzija, a prisutnog rasta potrošačkih cijena u posljednje tri godine, došlo je do pada realne vrijednosti penzija i pada kupovne moći penzionera. Prosječno isplaćena penzija čini samo 18 posto potrošačke korpe, a najveća isplaćena penzija u visini 1.573 KM čini 87,40 posto potrošačke korpe. Relativno niske penzije i specifične potrebe penzionera, te njihova ovisnost o pomoći drugih stavlja ih u posebno težak položaj“, priznaje izvršna vlast u RS-u u ovoj informaciji.

Penzioneri samci, ili porodice gdje je samo jedan primalac najniže penzije od 160-320 KM izloženi su ogromnom riziku pada u siromaštvo, odnosno već se nalaze ispod linije siromaštva.