Re: Ekonomija | Economy

Sastanak bh. i turskih privrednika: Značajne naznake o ulaganjima u BiH

Vanjskotrgovinska komora BiH bila je jučer domaćin sastanka predstavnika Unije privrednih komora i berzi Turske i predstavnika eminentnih turskih kompanija iz oblasti građevinarstva sa predstavnicima bh. kompanija koje su privremeno obustavile poslovanje na tržištu Libije.


Kako je po završetku sastanka izjavio predsjednik VTK BiH Veselin Poljašević, cilj sastanka je bio da privrednici iz dviju zemalja neposredno razgovoraju, da se informiraju i prepoznaju mogućnosti zajedničkog nastupa i na domaćim i na trećim tržištima.


"Ovo je posebno važno u kontekstu događaja na sjeveru Afrike, ali i pada građevinske djelatnosti u BiH i regionu", kazao je on.


Međutim, ističe Poljašević, sada je azijsko-pacifička zona "mjesto gdje se stvari dešavaju", odnosno gdje su investicione aktivnosti na visokom nivou.


"S druge strane, imamo i dobru volju u turskoj komori i kod turskih privrednika da u nekom obliku i naši kapaciteti imaju alternativu", kazao je on, ukazujući pritom na složenost prelaska iz jedne privredne zone u drugu, pri čemu bh. kompanijama treba više informacija.


Među gostima iz Turske bio je i Faruk Čengić, predsjednik kompanije Kreatif Mimarlik, koja se bavi građevinom i arhitekturom.


Čengić, čiji su roditelji porijeklom iz BiH, dok je on rođen u Istanbulu, ukazao je na veliki napredak Turske u sektoru građevine u posljednjih desetak godina. Sada je, nakon Kine, Turska među najjačim zemljama na svijetu u ovoj oblasti.


"Sve što možete zamisliti u infrastrukturi, izgradnji luka, energetskom sektoru, oni su spremni da urade", kaže Čengić.


On naglašava da postoji prostor za poslovanje i u BiH. Koridor Vc, na primjer, može biti odmah jedna velika investicija, a u Turskoj je veliki broj firmi koje mogu raditi na takvom poslu.


Sinan Civriz iz konsalting kompanije Civriz Low Firm Partner istaknuo je, međutim, da je politička nestabilnost još uvijek velika prepreka za strane investitore.


"Vjerujem da će velike investicije doći u BiH, ali ako prije toga imamo političku stabilizaciju", rekao je on.


Ova kompanija, koja bi u BiH sarađivala sa investitorima iz Saudijske Arabije, zainteresirana je i za ulaganja u poljoprivredu na dugoročnoj osnovi.


"Imamo planove za velika ulaganja u ovoj zemlji, ali, naravno, prije toga potrebna je politička stabilizacija", naglasio je Civriz.

E-Kapija

Bihać:
Austrotherm BH najavio povećanje kapaciteta proizvodnje




Fabrika stiropora i termoizolacijskih materijala Austrotherm u Bihaću, prva takozvana greenfield investicija na području Unsko-sanskog kantona, ove će godine, prema riječima direktora Slaviše Gajića, proizvesti 200.000 kubika termoizolacijskih materijala.

Ova fabrika sa 34 zaposlena radi u tri smjene.

- Godine 2008., kada smo počeli s radom, proizveli smo oko 100.000 kubika naših proizvoda. Insistiramo na kvalitetu, po čemu smo prepoznatljivi na području BiH. Naš cilj je da u naredne tri godine ostvarimo kapacitet proizvodnje od 250.000 kubika termoizolacija - ističe Gajić.

On najavljuje i proširivanje kapaciteta proizvodnje, a time i zapošljavanje novih radnika, te povećan izvoz na tržišta Hrvatske i Slovenije.

Direktor bihaćkog Austrotherma probleme na tržištu BiH vidi, uglavnom, u postojanju sive ekonomije, nelojalne konkurencije i u nedostatku državne kontrole.

Posljednje dvije godine globalna ekonomska kriza urušila je građevinski sektor, iz kojeg Austrotherm crpi svoje poslovne uspjehe.

- Došlo je do pada investicija, što je prouzrokovalo manju potražnju za termoizolacijskim materijalima. No, uspjeli smo i u ovim teškim vremenima zadržati stalne kupce i zabilježiti rast proizvodnje - napominje Gajić.

biznis.ba

Bihać
Josipović i Izetbegović razgovarali o prekograničnoj saradnji BiH i Hrvatske

Premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača danas se u Bihaću sastao sa predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem i članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem.

Razgovaralo se o prekograničnoj suradnji i potencijalnim zajedničkim projektima.

"Akcent smo stavili na zajedničke projekte koji će pomoći u ekonomskoj stabilizaciji u regionu, posebno kad Republika Hrvatska uđe u Evropsku uniju", kazao je u izjavi medijima član državnog Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Prema njegovim riječima, razgovaralo se i o plinofikaciji Like i Unsko-sanskog kantona, te jednom mega projektu vrijednosti 2,7 milijardi eura, kojim bi vojni aerodorom Željava trebao biti pretvoren u jedan kargo aerodrom, teretni, koji bi opsluživao cijeli region.

"Tu bi posao moglo pronaći oko 40.000 ljudi", naglasio je Izetbegović.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović kazao je da se radi o jednom inicijalnom projektu, čiji je početak bio u Zagrebu gdje su bili i potencijalni investitori.

"Sada ćemo početi raditi studije kako bi taj projekt ušao u jednu ozbiljnu fazu", dodao je.

Razgovaralo se i o granici između dvije države, te je zaključeno da su dva granična prijelaza nedovoljna.

Stoga će se vladama obje države uputiti zahtjev da se iznađu rješenja, kao i za povećanje broja malograničnih prijelaza kojih bi također trebalo biti više, jer mještani vrlo često moraju bespotrebo duže putovati do svojih imanja na obje strane.

Josipović je zajedno sa Izetbegovićem pozvao Bošnjake u Hrvatskoj da iziđu na popis stanovništva koji je u toku i da se registriraju u skladu sa svojom pripadnošću.

Josipović je podsjetio da je u Rijeci u toku izgradnja islamskog centra.

"Radi se o velikom ambicioznom projektu, koji je značajan za bošnjačku manjinu i muslimane građane Republike Hrvatske", dodao je.

Nakon Bihaća, Josipović se zajedno sa Izetbegovićem uputio upravo u obilazak tog centra.

(FENA)

Svjetska banka: Troškovi plata za javni sektor u BiH najveći u Evropi

Troškovi plata za zaposlene u javnom sektoru u BiH, posmatrani kroz udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) zemlje, jedni su od najvećih na području Evrope i centralne Azije, otkriva izvještaj Svjetske banke "BiH – Pregled javnih rashoda i institucija".

U dokumentu se navodi da je u prethodnih pet godina u BiH došlo do značajnog povećanja potrošnje na plate u javnom sektoru, sa 11,1 odsto BDP-a u 2006. na 13,1 odsto u 2011. godini.

Prema podacima iz 2010. godine, kada je potrošnja na plate činovnika u BiH iznosila 12,9 odsto BDP-a, u drugim zemljama Evrope, izuzev Slovenije, bila je niža i kretala se od 5,6 odsto u Makedoniji do 11,9 odsto u Letoniji.

Važno je napomenuti da analizirani javni sektor ne obuhvata zdravstvene radnike s obzirom na to da se ne finansiraju iz budžeta već iz fonda zdravstvenog osiguranje, niti radnike državnih preduzeća.

U prethodnih pet godina u BiH došlo do značajnog povećanja potrošnje na plate u javnom sektoru, sa 11,1 odsto BDP-a u 2006. na 13,1 odsto u 2011.

Navodeći da je tokom većeg dijela navedenog perioda rast potrošnje na plate bio veći od rasta prihoda, analitičari Svjetske banke ocjenjuju da je to u sve većoj mjeri neodrživo u svjetlu izgleda za ekonomski rast u predstojećim godinama, prenose "Nezavisne novine".

Do rasta potrošnje na plate uglavnom je došlo zbog povećanja ličnih dohodaka u proteklom petogodišnjem periodu, ali i zbog povećanja broja zaposlenih koje se, navode, uprkos krizi dešavalo u 2009. i 2010, a u RS i u prošloj godini.

Procenat građana zaposlenih u javnom sektoru (3,5 odsto), kako se ocjenjuje, nije prevelik, ali su zato plate velike u poređenju s prosječnom platom.

"Iako udio u stanovništvu nije velik u poređenju sa drugim manjim zemljama u Evropi i centralnoj Aziji, u svjetlu malog učešća radne snage na tržištu i velike nezaposlenosti u BiH, zaposleni u javnom sektoru (isključujući državna preduzeća i zdravstvene radnike) čine relativno velik udio u radnoj snazi (11 odsto) i ukupnoj zaposlenosti (19 odsto)", ističe se u izvještaju.

U Svjetskoj banci ukazuju da se visina plata razlikuje po nivoima vlasti, kao i između državnih službenika i drugih kategorija zaposlenika u javnom sektoru. Na nivou BiH se, ukazuju, posebno dobro plaća osoblje na višim nivoima, dok FBiH isplaćuje veće plate nego RS.

Kako navode, plate i naknade se čine prekomjernim na najnižim nivoima platne skale u administraciji na nivou države i FBiH, daleko prelazeći nivo plata u privatnom sektoru za ekvivalentna radna mjesta.
[/size]

Industrijske su zone instrument ekonomskog razvoja

Privredna komora Kantona Sarajevo (PKKS) uputila je Vladi KS-a inicijativu da zajedničkim radom pokušaju rješavati određena pitanja, pogotovo ona koja se odnose na industrijsku proizvodnju.

„Trenutno imamo industrijske zone u KS-u koje se, nažalost, ne koriste onako kako bi to trebalo“, izjavio je Feni predsjednik PKKS Kemal Grebo.

PKKS je predložio premijeru KS-a da zajedno s drugim institucijama (npr. Zavod za planiranje razvoja KS, Zavod za izgradnju KS, Ekonomski institut, pravni i ekonomski eksperti) formiraju radnu grupu koja će u kratkom vremenu analizirati stanje u industrijskim zonama u Sarajevu i mogućnosti za njihovo optimalno korištenje.

„To znači da bi trebalo ubrzati aktivnosti koje se odnose na stanje infrastrukture, građevinskih objekata unutar zona, kao i rješavanja imovinskopravnih odnosa za pojedine objekte“, istakao je Grebo.

Ukoliko se, po njegovim riječima, ustanovi da ima kapaciteta koji su u državnom vlasništvu, a ne koriste se, treba ih dati besplatno onima koji žele pokrenuti novu proizvodnju i zaposliti radnike.

Grebo ističe da je paralelno s tim potrebno raditi na stimulaciji, odnosno oslobađanju od plaćanja poreza i doprinosa za novouposlene radnike u proizvodnji za određeni period jednu do dvije godine, te na oslobađanju novoformiranih privrednih društava od plaćanja poreza na ostvarenu dobit za period do pet godina.

„Tako je moguće napraviti ozbiljniji iskorak u pokretanju privrede Kantona Sarajevo, bržem zapošljavanju i smanjenju trgovinskog deficita, te osiguranju dovoljno sredstava u budžetu Kantona Sarajevo“, zaključio je Grebo.

[/i]

Smanjenjem plata BiH bi uštedila 750 miliona godišnje

Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) smatra da nema ni mjesta ni razloga za povećavanje PDV-a u BiH, piše danas Dnevni avaz.

"Ekonomski opravdano i moralno ispravnije je raditi na uštedi i efikasnijem trošenju budžetskih sredstava, gdje samo izdvajanja za plaće zaposlenih u javnoj upravi trenutno iznose 3,2 milijarde KM", izjavio je Damir Mehmedbašić, savjetnik za javne finansije CPI za Dnevni avaz.

Mišljenja je ako bi se ta izdvajanja za plate svela na nivo od deset posto bruto društvenog proizvoda kao što je u Hrvatskoj i Srbiji, vlade na svim nivoima imale bi na raspolaganju oko 750 miliona KM godišnje.

"To bi skoro u potpunosti riješilo pitanje budžetskog deficita i otplate kredita MMF-u", zaključio je Mehmedbašić.

[/i]

Šipad traži podšku vlasti u zaštiti svoje imovine u Srbiji

Šipad-Komerc d.d. Sarajevo obratio se nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine s molbom da daju svoju podršku u zaštiti imovine ove kompanije na teritoriji Republike Srbije.

Direktor tog društva Hamza Kazazić u dopisu Ministarstvu vanjskih poslova BiH, do kojeg je došla Fena, podsjeća da Šipad-Komerc ima historijat svog poslovanja više od 70 godina na teritoriji bivše Jugoslavije. Preduzeće je imalo svoju imovinu u svim republikama bivše države i izbijanjem ratnih sukoba i raspadom Jugoslavije u svim republikama, osim Republike Srbije, vraćena je imovina matičnom preduzeću Šipad-Komerc d.d. Sarajevo.

Šipad-Komerc je od 1992. do 2012. godine aktivno preduzimao radnje da bi zaštitio svoju imovinu, kako od propadanja, tako i od nelegalnog oduzimanja objekata.

„Radi zaštite imovine i stavljanja u ekonomske potencijale u decembru 2007. u skladu s važećim zakonskim propisima Republike Srbije Šipad-Komerc d.d. Sarajevo osniva firmu Šipad Komerc „Namještaj" d.o.o. Beograd. Kao osnivački ulog Šipad-Komerc d.d. Sarajevo unosi svojih 36 poslovnih objekata koje su do 31. decembra 1990. pripadali firmi Šipad-Komerc Sarajevo, a čiji je pravni sljednik Šipad-Komerc d.d. Sarajevo", stoji u dopisu.

Kazazić još navodi da su od 1995. do 2012.godine imali različite nasrtaje državnih organa R Srbije i pojedinih kriminalnih grupa i tajkuna s ciljem da nelegalno prisvoje i otuđe njihove poslovne prostore.

„Smatrali smo, a i sada smatramo da svoju zaštitu i zaštitu svoje imovine treba da tražimo pred redovnim organima Republike Srbije u skladu s pozitivnom zakonskom regulativom Republike Srbije i sve korake koje smo poduzimali potpuno su u duhu zakona i dobre poslovne politike društva Šipad-Komerc d.d. Sarajevo i domaćinskog odnosa prema svojoj imovini koja je unesena u firmu Šipad Komerc „Namještaj" d.o.o. Beograd", navodi se u dopisu.

Kako se dodaje, kao nastavak ataka od organa R. Srbije došlo je do grubog kršenja imovinskog prava i čak kršenja ličnih sloboda u vršenju dužnosti. Naime, istražni organi R. Srbije 20. marta ove godine bez ikakvog osnova hapse legalnog zastupnika Šipad-Komerc «Namještaj" d.o.o. Beograd Čedomira Mumovića i člana ortačke grupe BEO Šped Aleksandra Đorđevića.

Tim rješenjem, kako se ističe u dopisu, pokušava se zaustaviti proces stavljanja u funkciju objekata Šipad-Komerca dd Sarajevo". Pomenutu imovinu, ističe Kazazić u dopisu, nelegalno koristi društveno preduzeće Šipad-Komerc „Namještaj promet".

„Na osnovu valjanih sudskih odluka, a u aktivnostima povrata imovine legalnom vlasniku pokrenuti su sporovi za povrat imovine stvarnom vlasniku, a to je Šipad-Komerc dd Sarajevo i u svim sudskim presudama nadležih organa u Srbiji donijete su presude u korist naše kćerke firme Šipad Komerc «Namještaj» d.o.o. Beograd na osnovu kojih je i određen broj objekata vraćen u posjed i stavljen u ekonomsku funkciju", navodi se u dopisu.
Kako bi se spriječio taj postupak pokrenute su spomenute mjere, te se zakonskom predstavniku Šipad-Komerca d.d. Sarajevo onemogućava rad i daljnje aktivnosti.

„Tim činom vlasti R Srbije izvršile su tešku zloupotrebu ovlaštenja kršeći prije svega dobre susjedske odnose, grubo kršenje imovinskog prava i kršenje ličnih sloboda", ističe Kazazić.

O tim događajima i aktivnostima, kako se dodaje, upoznati su svi relevantni organi u R Srbiji, a pismenim putem i Evropska komisija, te ambasade SAD-a, Francuske, Britanije, Njemačke, Holandije, Slovenije, BiH i Hrvatske.

„Molimo vas da u sklopu svojih mogućnosti izvršite zaštitu prava Šipad-Komerca d.d. Sarajevo i da putem svoje diplomatske mreže učinite sve potrebne aktivnosti da bi se spomenuti slučaj što prije razriješio", stoji u dopisu upućenom Ministarstvu vanjskih poslova BiH.


[/i]

Turski "Marmara Electronic" zainteresiran za suradnju sa firmama iz BiH

Firma "Marmara Electronic" iz Istanbula, koja se obratila se Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, izrazila je zainteresiranost za uspostavljanje suradnje sa firmama iz BiH koje posluju u oblasti proizvodnje i prodaje elektronskih sigurnosnih sistema.

Radi se o firmi koja deset godine posluje u oblasti proizvodnje i prodaje elekoktronskih sigurnosnih sistema i barkodova i želi stupiti u vezu sa firmama iz BiH koje posluju u navedenoj oblasti, kako bi razmotrili mogućnost njihovih proizvoda na bh. tržište i mogućnost prodaje bh. proizvoda na tržištu trećih zemalja.

Predstavnici kompanija iz BiH zainteresirani za ostvarivanje suradnje sa firmom "Marmara Electronic" i razgovore sa direktorom kompanije više informacija mogu pronaći u Ministarstvu vanjskih poslova ili na sajtu kompanije ww.marmaraelectronic.com .

Inače, direktor firme Aziz Sarigul trebao je ovih dana doputovati u BiH gdje bi prema protokolu trebao ostati do 24. aprila kako bi, između ostalog, razgovarao sa predstavnicima bh. kompanija.


[/i]

Nikšić: Turci su u BiH mnogo puta prevareni

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u razgovoru za agenciju Anadolija izrazio je zadovoljstvo ostankom turskog avioprevoznika Turkish Airlinesa u partnerskom odnosu s BH Airlinesom, u kojem turskoj kompaniji pripada 49, a bh. 51 posto vlasničkog udjela.

„Turska država, vlast i narod imaju izuzetan odnos prema Bosni i Hercegovini i njenom narodu. Dirnut sam pažnjom i uvažavanjem koje Turci iskazuju prema BiH, ali, nažalost, Turci su kao investitori u BiH mnogo puta prevareni i izigrani. Stoga mogu razumjeti poziciju u kojoj se nalazi Turkish Airlines. To je treća aviokompanija u svijetu i sigurno im ne treba da se bakću sa nekakvom bosanskom kompanijom, koja za godinu dana preveze onoliko putnika koliko Turkish Airlines preveze za tri dana. Imali smo niz razgovora s predstavnicima turskog partnera u kojima smo dali garancije da ćemo izvršiti svoje obaveze i da ih, sasvim izvjesno, nećemo prevariti. Mi te obaveze i izvršavamo sukcesivno, ali nismo u poziciji da iz budžeta, koji se puni cijelu godinu, odjednom isplatimo cijeli iznos potrebnog novca“, kazao je premijer i dodao:

„Drago mi je da ne dižu ruke od BH Airlinesa, jer i naš je interes da imamo jednog tako jakog partnera, koji nam daje vjetar u leđa da dalje razvijamo bosanskohercegovaču aviokompaniju.“

Za dva aviona četiri miliona

On je naglasio kako su obaveze Vlade FBiH prema Turkish Airlinesu po ugovoru o lizingu od četiri miliona KM za dva aviona i da je dio već isplaćen.

„Iskreno se nadam da do drastičnog zaokreta u svemu ovome neće doći i da ćemo u periodu koji je pred nama stići da izvršimo uplate koje se od nas očekuju. Dva aviona neće biti povučena iz BH Airlinesa. Bilo je problema, ali nadam se da ćemo ih prevazići“, napomenuo je Nikšić.

Govoreći za agenciju Anadolija o kontaktima ostvarenim tokom posjete Turskoj, Nikšić je kazao kako se ostvario niz bilateralnih kontakata s privrednicima. Oni su iskazali interesovanje naročito za saradnju u oblasti razvoja energetskog sektora i ulaganja u Željezaru Zenica u namjenskoj industriji, kao i za ulaganja u turističke kapacitete u BiH.


[/i]

"Vispak" obilježio 40. godišnjicu

Svečana akademija kojom je obilježena 40. godišnjica kompanije "Vispak" iz Visokog održana je danas u Bošnjačkom institutu u Sarajevu u prisustvu članova te kompanije, državne i federalne vlasti, diplomatskog kora, poslovnih partnera i drugih zvanica.

U Bošnjačkom institutu je tim povodom postavljena izložba fotografija pod nazivom "Četrdeset" i proglašeni najbolji radovi, a u Hotelu "Europe" potom održan svečani prijem.

Članovi menadžmenta podsjetili su na svečanoj akademiji da je "Vispak" nastao iz visočke firme Velepromet osnovane 1972. godine i da danas posluje u sastavu AS Grupe sa sjedištem u Jelahu kod Tešnja.

Odmah po osnivanju počela je proizvodnja "Zlatne džezve", najpoznatijeg brenda.

Uslijedilo je pokretanje proizvodnog programa "Espresso kafa", a potom i pakovanje čaja.

Instalirane su potom nove linije za pakovanje kafe, snack i praškastih proizvoda, začina i dodataka jelima.

Brendovi "Stampi", "Čoko milk" i "Club", a zatim i razvoj proizvodnog programa "Bosanska kuhinja" i "Tajna", najnovijeg "Vispakovog" brenda, također su dio kompanije, rekli su direktor Rusmir Hrvić i njegov zamjenik Mugdim Imamović.

"Vispak" je 2005. godine dobio i certifikat Guinnessove knjige rekorda tako što je u Mostaru skuhana kafa u najvećoj džezvi na svijetu.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, koji se također obratio zvanicama na akademiji, kazao je da rođendan kompanije znači ujedno jubilej poslovnosti, kreativnosti i predanog rada, iza kojih stoje domaća pamet, domaća poduzetnost i domaći kapital.

Za AS Grupu, u čijem sastavu "Vispak" danas posluje, izjavio je da energija i vizija njenih ljudi na najbolji način pokazuju da bosanskohercegovačka ekonomija može imati uzlet.

"Vispak" je pokazatelj da bosanskohercegovački proizvod može naći put na mnoga strana tržišta, također je naveo Izetbegović.

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, smatra da je jubilej "Vispaka" značajan s poslovnog i društvenog aspekta jer su njegovi proizvodi odavno dio naših navika i promotori bosanske kuhinje.

Privatizacijom 2010. godine, kompanija je dobila novu šansu za povećanje proizvodnje preko 30 posto, dodao je premijer.

Strateško opredjeljenje njegove vlade je revitalizacija domaće posrnule ekonomije, a rezultati su već vidljivi u oporavku nekih preduzeća, u stabiliziranju namjenske industrije i značajnom ubrzanju aktivnosti vezanih za izgradnju Koridora 5-C, kazao je Nikšić.

E-Kapija