Aerodromi i Avijacija
14 Jul 2017 10:29 #6414
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Sarajevo povezano s Kuvajtom: Prvi avion Wataniya Airwaysa sletio na sarajevski aerodrom
Avion kuvajtske aviokompanije Wataniya Airways danas je prvi put sletio na Međunarodni aerodrom Sarajevo, na liniji kojom je ova aviokompanija povezala glavne gradove naše zemlje i Kuvajta.
Redovni letovi ove aviokompanije odvijat će se na relaciji Kuwait City – Sarajevo tokom cijele godine dva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom, a zbog velikog interesovanja putnicima će tokom mjeseca augusta na raspolaganju biti i dodatni let utorkom.
Letovi će se obavljati modernim svionom Airbus A320-200 koji ima kapacitet 120 putnika u ekonomskoj i 12 putnika u biznis klasi.
"Wataniya Airways je već peta aviokompanija koja je ove godine započela operacije sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo, čime najveći aerodrom u našoj zemlji nastavlja impresivan rast na svim poljima, a što direktno doprinosu jačanju ekonomske slike Bosne i Hercegovine i razvoju turističkih potencijala, ali i omogućava našim građanima sve širi izbor kada su u pitanju europske i svjetske destinacije", saopćeno je iz press službe Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
Karte za sve letove već se mogu rezervisati na zvaničnoj internet stranici aviokompanije.
klix.ba
Avion kuvajtske aviokompanije Wataniya Airways danas je prvi put sletio na Međunarodni aerodrom Sarajevo, na liniji kojom je ova aviokompanija povezala glavne gradove naše zemlje i Kuvajta.
Redovni letovi ove aviokompanije odvijat će se na relaciji Kuwait City – Sarajevo tokom cijele godine dva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom, a zbog velikog interesovanja putnicima će tokom mjeseca augusta na raspolaganju biti i dodatni let utorkom.
Letovi će se obavljati modernim svionom Airbus A320-200 koji ima kapacitet 120 putnika u ekonomskoj i 12 putnika u biznis klasi.
"Wataniya Airways je već peta aviokompanija koja je ove godine započela operacije sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo, čime najveći aerodrom u našoj zemlji nastavlja impresivan rast na svim poljima, a što direktno doprinosu jačanju ekonomske slike Bosne i Hercegovine i razvoju turističkih potencijala, ali i omogućava našim građanima sve širi izbor kada su u pitanju europske i svjetske destinacije", saopćeno je iz press službe Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
Karte za sve letove već se mogu rezervisati na zvaničnoj internet stranici aviokompanije.
klix.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
15 Jul 2017 14:25 #6417
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Obustavljen tender za trebinjski aerodrom
BANJALUKA – „Aerodromi Republike Srpske“ odgodili su tender za izradu Strategije razvoja trebinjskog aerodroma zbog, kako je navedeno, žalbe na tendersku dokumentaciju, saznaje portal CAPITAL.
“Odgađa se na određeno vrijeme nastavak postupka javne nabavke – Usluga izrade Strategije razvoja trebinjskog aerodroma u Trebinju, faza I, aerodrom za generalnu i biznis avijaciju, pokrenut u otvorenom postupku, radi uložene žalbe na Tendersku dokumentaciju broj 01-238-1/17 od 4.jula 2017.godine”, navodi se u obavještenju svim učesnicima u postupku javne nabavke .
CAPITAL je otkrio da „Aerodromi“ namjeravaju da potroše novih 100.000 KM na nepostojeći aerodrom raspisujući tender za izradu ovog dokumenta.
Tenderskom dokumentacijom tražila se najbolja ponuda za inženjerske usluge, prostorno planiranje i uređenje pejzaža, tehničko ispitivanje, ali i konsultantske usluge.
“Strategijom bi se definisala prva faza razvoja, koja predviđa izgradnju piste u dužini od 1.700 i širini od 30 metara. Ove dimenzije bi zadovoljile uslove za polijetanje i slijetanje dva aviona čiji je kapacitet 50 sjedišta. Osim toga, dokument mora da obuhvati i gradnju terminalne zgrade, kontrolnog tornja, hangara, pristupnih i servisnih puteva, ali i parking prostor”, stoji u tenderskoj dokumentaciji „Aerodroma RS“.
U Ministarstvu saobraćaja i veza RS su nedavno kazali da bi „novi dokument pokazao opravdanost cijele ideje „međunarodni aerodrom Trebinje““.
Direktor „Aerodroma RS“ Miroslav Janjić rekao je da bi struka trebalo da definiše razvoj ove aero piste te da njegovo preduzeće vodi brigu i o aerodromu Trebinje, iako nije precizirao na koji način, s obzirom na to da aerodrom i ne postoji.
Vlada RS u januaru 2014. godine donijela je odluku o zatvaranju preduzeća „Aerodrom Trebinje“, a Privredni sud u Banjaluci ga je obrisao iz Registra privrednih subjekata.
Tokom petogodišnjeg rada, bez piste i međunarodnog reda letova, trebinjski aerodrom je potrošio više od milion KM iz budžeta, a urađeni su samo master plan i idejno rješenje. O izradi izvedbenog projekta nije bilo ni govora. Samo pola godine prije zvanične odluke o zatvaranju predsjednik RS Milorad Dodik je tvrdio da Vlada nije odustala od gradnje trebinjskog aerodroma.
Prema ranijim obećanjima, trebinjski aerodrom trebalo je da bude operativan još od 2010. godine, jer su tada predstavljene studije koje su „pokazale da postoji opravdanost ovog projekta“. Plan je bio da se u gradnju aerodroma uloži oko 60 miliona KM, kako bi mogao, samo u prvoj fazi, da prima 250.000 putnika godišnje.
capital.ba
BANJALUKA – „Aerodromi Republike Srpske“ odgodili su tender za izradu Strategije razvoja trebinjskog aerodroma zbog, kako je navedeno, žalbe na tendersku dokumentaciju, saznaje portal CAPITAL.
“Odgađa se na određeno vrijeme nastavak postupka javne nabavke – Usluga izrade Strategije razvoja trebinjskog aerodroma u Trebinju, faza I, aerodrom za generalnu i biznis avijaciju, pokrenut u otvorenom postupku, radi uložene žalbe na Tendersku dokumentaciju broj 01-238-1/17 od 4.jula 2017.godine”, navodi se u obavještenju svim učesnicima u postupku javne nabavke .
CAPITAL je otkrio da „Aerodromi“ namjeravaju da potroše novih 100.000 KM na nepostojeći aerodrom raspisujući tender za izradu ovog dokumenta.
Tenderskom dokumentacijom tražila se najbolja ponuda za inženjerske usluge, prostorno planiranje i uređenje pejzaža, tehničko ispitivanje, ali i konsultantske usluge.
“Strategijom bi se definisala prva faza razvoja, koja predviđa izgradnju piste u dužini od 1.700 i širini od 30 metara. Ove dimenzije bi zadovoljile uslove za polijetanje i slijetanje dva aviona čiji je kapacitet 50 sjedišta. Osim toga, dokument mora da obuhvati i gradnju terminalne zgrade, kontrolnog tornja, hangara, pristupnih i servisnih puteva, ali i parking prostor”, stoji u tenderskoj dokumentaciji „Aerodroma RS“.
U Ministarstvu saobraćaja i veza RS su nedavno kazali da bi „novi dokument pokazao opravdanost cijele ideje „međunarodni aerodrom Trebinje““.
Direktor „Aerodroma RS“ Miroslav Janjić rekao je da bi struka trebalo da definiše razvoj ove aero piste te da njegovo preduzeće vodi brigu i o aerodromu Trebinje, iako nije precizirao na koji način, s obzirom na to da aerodrom i ne postoji.
Vlada RS u januaru 2014. godine donijela je odluku o zatvaranju preduzeća „Aerodrom Trebinje“, a Privredni sud u Banjaluci ga je obrisao iz Registra privrednih subjekata.
Tokom petogodišnjeg rada, bez piste i međunarodnog reda letova, trebinjski aerodrom je potrošio više od milion KM iz budžeta, a urađeni su samo master plan i idejno rješenje. O izradi izvedbenog projekta nije bilo ni govora. Samo pola godine prije zvanične odluke o zatvaranju predsjednik RS Milorad Dodik je tvrdio da Vlada nije odustala od gradnje trebinjskog aerodroma.
Prema ranijim obećanjima, trebinjski aerodrom trebalo je da bude operativan još od 2010. godine, jer su tada predstavljene studije koje su „pokazale da postoji opravdanost ovog projekta“. Plan je bio da se u gradnju aerodroma uloži oko 60 miliona KM, kako bi mogao, samo u prvoj fazi, da prima 250.000 putnika godišnje.
capital.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
11 Dec 2017 08:20 #6877
by xYz
Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!
Golubić: Moderni aerodrom ili 'Skadar na Uni'
"Neke ptice nikad ne polete", pjevuši bihaćki šeret folk hit Saše Matića na naše pitanje o aerodromu koji se gradi u naselju Golubić, tri kilometra Unom uzvodno gdje decenijama djeluje sportsko letilište "Golubić", s travnatom poletno-sletnom stazom dugom kilometar i nešto.
Aluzija je jasna, ali ne samo za novu investiciju, za koju sredstva "ukapava" federalni nivo vlasti, nego za brojna krajiška predizborna Potemkinova sela posljednja dva desetljeća. Što, opet, ne mora korespondirati sa sudbinom Javnog preduzeća Aerodrom Bihać i dobrim namjerama aktuelne vlasti entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Do ada su za "papire" i početnu infrastrukturu sa ovog nivoa obezbijeđena dva miliona konvertabilnih maraka (oko milion erua), a "priča se" o još dva miliona KM u rebalansu federalnog budžeta u ovoj godini. No, još je "puno magle" nad ovim projektom, vidjet ćemo i zašto. Tri godine traje "aerodromska priča".
Sumnjičavost ljudi u Bihaću i Bosanskoj krajini ima dobar "garantni list" u prošlosti. Jer, ovdje se iz Sarajeva, politički, uglavnom dolazilo po glasove na izborima i... konjičke utrke, eventualno. U Krajini je sve "navrat, nanos i na svoju ruku". Cestovna infrastruktura i njena uvezanost s ostatkom države Bosne i Hercegovine te izlazima ka Evropskoj uniji za veliku je brigu, željeznički saobraćaj je eutaniziran. Brza cesta prema Sarajevu tek je san. Sad će se malo krpati rupe na asfaltu od Bihaća do Ključa.
Kad odjednom - aerodrom. A s krajiškim aerodromima do sada nije bilo selameta.
Kargo aerodrom na Željavi, ugašeni betonski mastodont i nekadašnja podzemna vojna baza i aerodrom bivše Jugoslovenske narodne armije, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske i 40.000 zaposlenih bila je zapanjujuće neodgovorna, makar i predizborna priča, koju je 2011. godine nonšalantno lansirao tadašnji premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača pred hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem. Mali aerodrom u Ćoralićima kod Cazina, koji je tokom rata bio "zračni most" Bihaćkog okruga sa svijetom, postat će, u najbolju ruku, dobra poslovna zona.
Kako su propali milioni
Ostala je - treća sreća. Počelo je septembra 2015. godine, kada je premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić lansirao priču o izgradnji aerodroma u Bihaću. Bio bi to, kazao je, aerodrom za civilne i charter letove u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Tri mjeseca kasnije, osnovano je JP Aerodrom Bihać, formirani Skupština i Nadzorni odbor, imenovan direktor.
Na 756. rođendan Bihaća, 26. februara 2016. godine, tadašnji gradonačelnik Emdžad Galijašević izbjegao je postavljanje kamen-temeljca za ovaj objekat, iako je u posjeti Bihaću bio član Izetbegović, jer obećana dva miliona KM od federalne Vlade FBiH nisu stigla. Ta dva miliona KM su propala, jer, po riječima premijera Novalića, Grad Bihać nije dostavio investicioni elaborat.
U maju ove godine obezbijeđena su nova (bolje rečeno - prva) dva miliona KM za projektnu dokumentaciju, pristupne puteve, prateće i izmještanje postojećih objekata, ateste i licencu, a do kraja godine, kroz rebalans budžeta, federalna Vlada je obećala još dva miliona KM, a ne 3,7 miliona KM (oko 1,9 miliona eura), ispravlja krivi podatak koji kruži medijima vršilav direktora direktora JP Aerodrom Bihać Elvedin Sedić. Kaže da je Studija izvodljivosti završena, a poziv za dostavu idejnih rješenja raspisan i još uvijek toku. Na čelo ovog preduzeća došao je krajem aprila ove godine.
"Procedure javnih nabavki za infrastrukturu, kao što su ograda, pristupni put, pristupni most, završene su i u toku je imenovanje nadzora. Nakon toga trebali bi početi radovi", kaže Sedić i napominje kako je za navedene radove već urađena projektna dokumentacija.
Ovdje ulazimo u priču o finansiranju, jer nas interesira hoće li se sve svesti na sredstva koja se obezbjeđuju od federalne putničke takse, kojom se inače finansira zrakoplovna infrastruktura. Sedić kaže kako su "mogući načini finansiranja prikazani u Studiji izvodljivosti", ali da će konačno opredjeljenje načina finansiranja - javno-privatno partnerstvo, koncesija, kredit - ovisiti o visini ukupnih troškova, koji će biti poznati kada budu završeni idejni i glavni projekat. Dakle, ne prije 2018, možda čak 2019. godine. Sedić dodaje kako se "pojavila jedna ozbiljna kompanija - eventualni investitor".
'Izviđači' umjesto investitora
"S ovom kompanijom, čije podatke ne bih otkrivao, u ozbiljnim smo razgovorima vezano za mogućnost finansiranja ukupnog projekta izgradnje i upravljanja aerodromom. Trenutno ne možemo dati više informacija o detaljima razgovora koji su vođeni. Nakon što bude donijeta definitivna odluka o načinu finansiranja i eventualnom opredjeljenju za uvođenje privatnog investitora u projekat, javnost će biti upoznata", oprezan je ovaj diplomirani pravnik.
Nedavno je i turska grupacija Ozmak iskazala interes u vezi izgradnje ovog aerodroma. Predstavnik Ozmaka Fuat Berna je, nakon susreta s premijerom USK-a Huseinom Rošićem i gradonačelnikom Bihaća Šuhretom Fazlićem, kazao kako su došli "izvidjeti" situaciju. No, svi čekaju idejni i glavni projekat, kako bi mogli jasnije suditi o potencijalima budućeg aerodroma.
VD direktor JP Aerodrom Bihać smatra da je, bez obzira na učestale prozivke o aerodromu, "predizbornoj farsi", "misteriji", ili "fantomskom preduzeću za uhljebljavanje", Studija izvodljivost ukazala na činioce koji opravdavaju ovaj projekat. Dodaje kako ovaj dokument govori i o položaju aerodroma u Bihaću u odnosu na bliži i širi region i njegovu opravdanost unatoč postojanju nekih većih aerodroma, kao što su zagrebački i sarajevski.
"Prije svega, izgradnja aerodroma u Bihaću doprinijela bi razvoju biznisa i poslovnog okruženja, ali i većoj posjećenosti potencijalnih i već afirmiranih turističkih lokaliteta u okruženju, kao što su Nacionalni park Una, Plitvička jezera... Prema procjenama studijskog tima i dobijenih podataka, oko 150.000 stanovnika sa područja Unsko-sanskog kantona je u dijaspori, najviše u sjevernoj Evropi, koji uglavnom svake godine, najmanje jednom, dolaze u gradove i naselja ovog kantona, dok jedan manji dio obavlja i službena putovanja. S druge strane, s obzirom na strukturu turista koji dolaze na ovo područje, turizam bi trebao biti najveći generator prometne potražnje u zračnom prevozu."
'Lov' na dio od 1,5 miliona turista
"Evidentno je da je interes turističkih tržišta za posjetom području NP Una i boravkom u ovom dijelu Bosne i Hercegovine u porastu, u prilog tome govore i evidencije broja posjetilaca u Nacionalnom parku. S brojem posjeta, u porastu je i realizacija vlastitih prihoda, tako da je protekloj godini zabilježen rast i po ovoj osnovi za oko 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na podatak da Plitvička jezera godišnje posjeti skoro 1,5 miliona turista iz različitih zemalja svijeta te da su Plitvička jezera udaljena svega 30 kilometara od Bihaća, za pretpostaviti je da će znatan broj tih turista odlučiti za avionski prevoz. U tom pogledu izgradnja aerodroma imala bi veliki značaj, s obzirom na konstanti rast u broju posjeta iz različitih zemalja", objašnjava Sedić.
Demistificira još jedan javni podatak, onaj o 26 miliona KM (13 miliona eura), koliko će navodno koštati budući aerodrom u Golubiću. Ta je cifra isfabricirana u nekom neznanom "loncu". No, kada je riječ o sredstvima, jasno je da bi "dva miliona [KM] godišnje" sa federalnog nivoa od ovog projekta napravili "Skadar na Uni". Istovremeno, Vlada USK-a i Grad Bihać ne mogu samostalno iznijeti ovaj projekat, uvjeren je Sedić, ali viši nivoi vlasti te eventualno uključivanje općina USK-a koje bi mogle imati interes u ovome stvorilo bi realne šanse za njegov završetak u narednim godinama. Ipak, već sada je bjelodano da je "igranje na kartu" općina nakon skoro 15-godišnje krajiške političke havarije s izgradnjom regionalne deponije pogrešan adut.
"Dužina gradnje i cijena ovog projekta ovisi o više faktora. U najboljoj varijanti, ako bismo našli zainteresiranog privatnog investitora, ovaj bi se projekat mogao završiti za dvije-tri godine. Isto tako, ukoliko bi Vlada Federacije podržala kreditno zaduženje, a koje bi se moglo finansirati iz godišnjih sredstava koja se osiguravaju kroz putne takse, projekat bi se, također, mogao brzo privesti kraju", smatra Sedić.
Glavni menadžer, a bez honorara
U rebalansu budžeta Federacije za 2017. godinu predviđena su dva miliona KM za bihaćki aerodrom. U Nacrtu federalnog budžeta za 2018. godinu na istoj stavci predviđena su 2,5 miliona KM (oko 1,25 miliona eura). No, šta ako glavni projekat ovog velikog infrastrukturnog objekta bude zahtijevao da se dogodine radi aerdromska pista, koja će koštati deseta miliona KM (oko pet miliona eura)? Na ovo pitanje niko nema odgovor, jer se ovakva investicija ne može "pokriti" s federalnim "ukapavanjem" novca od dva miliona KM na godišnjoj bazi. Potrebno je, dakle, drugo rješenje - zainteresirani investitor ili kredit.
U ovom trenutku, objektivno, Bihać je vrlo daleko od međunarodnog čvorišta zračnog saobraćaja. U skladu s tim, Gradska uprava Bihaća, na čelu s gradonačelnikom Fazlićem, ne zalijeće se i racionalno gazduje u novom preduzeću. Godine 2015. imenovan je direktor JP Aerodom Bihać, što je Grad koštalo oko 60.000 KM (oko 30.000 eura), a nikakvih rezultata nije bilo. To je kod građana vjerovatno i stvorilo sliku o aerodromu-fatmorgani, poređenja s visočkim aerodromom i uhljebljavanju stranačkih kadrova. Sedić ima menadžerski ugovor s nepunim radnim vremenom, a svu tehničku podršku pružaju mu, za sada, službe Gradske uprave Bihaća.
Drugim riječima, JP Aerodrom Bihać nema nijednog zaposlenog, a menadžer Sedić ima stalni angažman na Pravnom fakultetu u Bihaću, kao viši asistent na predmetu Ustavno pravo. Od kako je imenovan, u aprilu ove godine, nijednu mjesečnu menadžersku naknadu od 500 KM (250 eura) nije naplatio.
"Neke ptice nikad ne polete", pjevuši bihaćki šeret folk hit Saše Matića na naše pitanje o aerodromu koji se gradi u naselju Golubić, tri kilometra Unom uzvodno gdje decenijama djeluje sportsko letilište "Golubić", s travnatom poletno-sletnom stazom dugom kilometar i nešto.
Aluzija je jasna, ali ne samo za novu investiciju, za koju sredstva "ukapava" federalni nivo vlasti, nego za brojna krajiška predizborna Potemkinova sela posljednja dva desetljeća. Što, opet, ne mora korespondirati sa sudbinom Javnog preduzeća Aerodrom Bihać i dobrim namjerama aktuelne vlasti entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Do ada su za "papire" i početnu infrastrukturu sa ovog nivoa obezbijeđena dva miliona konvertabilnih maraka (oko milion erua), a "priča se" o još dva miliona KM u rebalansu federalnog budžeta u ovoj godini. No, još je "puno magle" nad ovim projektom, vidjet ćemo i zašto. Tri godine traje "aerodromska priča".
Sumnjičavost ljudi u Bihaću i Bosanskoj krajini ima dobar "garantni list" u prošlosti. Jer, ovdje se iz Sarajeva, politički, uglavnom dolazilo po glasove na izborima i... konjičke utrke, eventualno. U Krajini je sve "navrat, nanos i na svoju ruku". Cestovna infrastruktura i njena uvezanost s ostatkom države Bosne i Hercegovine te izlazima ka Evropskoj uniji za veliku je brigu, željeznički saobraćaj je eutaniziran. Brza cesta prema Sarajevu tek je san. Sad će se malo krpati rupe na asfaltu od Bihaća do Ključa.
Kad odjednom - aerodrom. A s krajiškim aerodromima do sada nije bilo selameta.
Kargo aerodrom na Željavi, ugašeni betonski mastodont i nekadašnja podzemna vojna baza i aerodrom bivše Jugoslovenske narodne armije, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske i 40.000 zaposlenih bila je zapanjujuće neodgovorna, makar i predizborna priča, koju je 2011. godine nonšalantno lansirao tadašnji premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača pred hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem. Mali aerodrom u Ćoralićima kod Cazina, koji je tokom rata bio "zračni most" Bihaćkog okruga sa svijetom, postat će, u najbolju ruku, dobra poslovna zona.
Kako su propali milioni
Ostala je - treća sreća. Počelo je septembra 2015. godine, kada je premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić lansirao priču o izgradnji aerodroma u Bihaću. Bio bi to, kazao je, aerodrom za civilne i charter letove u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Tri mjeseca kasnije, osnovano je JP Aerodrom Bihać, formirani Skupština i Nadzorni odbor, imenovan direktor.
Na 756. rođendan Bihaća, 26. februara 2016. godine, tadašnji gradonačelnik Emdžad Galijašević izbjegao je postavljanje kamen-temeljca za ovaj objekat, iako je u posjeti Bihaću bio član Izetbegović, jer obećana dva miliona KM od federalne Vlade FBiH nisu stigla. Ta dva miliona KM su propala, jer, po riječima premijera Novalića, Grad Bihać nije dostavio investicioni elaborat.
U maju ove godine obezbijeđena su nova (bolje rečeno - prva) dva miliona KM za projektnu dokumentaciju, pristupne puteve, prateće i izmještanje postojećih objekata, ateste i licencu, a do kraja godine, kroz rebalans budžeta, federalna Vlada je obećala još dva miliona KM, a ne 3,7 miliona KM (oko 1,9 miliona eura), ispravlja krivi podatak koji kruži medijima vršilav direktora direktora JP Aerodrom Bihać Elvedin Sedić. Kaže da je Studija izvodljivosti završena, a poziv za dostavu idejnih rješenja raspisan i još uvijek toku. Na čelo ovog preduzeća došao je krajem aprila ove godine.
"Procedure javnih nabavki za infrastrukturu, kao što su ograda, pristupni put, pristupni most, završene su i u toku je imenovanje nadzora. Nakon toga trebali bi početi radovi", kaže Sedić i napominje kako je za navedene radove već urađena projektna dokumentacija.
Ovdje ulazimo u priču o finansiranju, jer nas interesira hoće li se sve svesti na sredstva koja se obezbjeđuju od federalne putničke takse, kojom se inače finansira zrakoplovna infrastruktura. Sedić kaže kako su "mogući načini finansiranja prikazani u Studiji izvodljivosti", ali da će konačno opredjeljenje načina finansiranja - javno-privatno partnerstvo, koncesija, kredit - ovisiti o visini ukupnih troškova, koji će biti poznati kada budu završeni idejni i glavni projekat. Dakle, ne prije 2018, možda čak 2019. godine. Sedić dodaje kako se "pojavila jedna ozbiljna kompanija - eventualni investitor".
'Izviđači' umjesto investitora
"S ovom kompanijom, čije podatke ne bih otkrivao, u ozbiljnim smo razgovorima vezano za mogućnost finansiranja ukupnog projekta izgradnje i upravljanja aerodromom. Trenutno ne možemo dati više informacija o detaljima razgovora koji su vođeni. Nakon što bude donijeta definitivna odluka o načinu finansiranja i eventualnom opredjeljenju za uvođenje privatnog investitora u projekat, javnost će biti upoznata", oprezan je ovaj diplomirani pravnik.
Nedavno je i turska grupacija Ozmak iskazala interes u vezi izgradnje ovog aerodroma. Predstavnik Ozmaka Fuat Berna je, nakon susreta s premijerom USK-a Huseinom Rošićem i gradonačelnikom Bihaća Šuhretom Fazlićem, kazao kako su došli "izvidjeti" situaciju. No, svi čekaju idejni i glavni projekat, kako bi mogli jasnije suditi o potencijalima budućeg aerodroma.
VD direktor JP Aerodrom Bihać smatra da je, bez obzira na učestale prozivke o aerodromu, "predizbornoj farsi", "misteriji", ili "fantomskom preduzeću za uhljebljavanje", Studija izvodljivost ukazala na činioce koji opravdavaju ovaj projekat. Dodaje kako ovaj dokument govori i o položaju aerodroma u Bihaću u odnosu na bliži i širi region i njegovu opravdanost unatoč postojanju nekih većih aerodroma, kao što su zagrebački i sarajevski.
"Prije svega, izgradnja aerodroma u Bihaću doprinijela bi razvoju biznisa i poslovnog okruženja, ali i većoj posjećenosti potencijalnih i već afirmiranih turističkih lokaliteta u okruženju, kao što su Nacionalni park Una, Plitvička jezera... Prema procjenama studijskog tima i dobijenih podataka, oko 150.000 stanovnika sa područja Unsko-sanskog kantona je u dijaspori, najviše u sjevernoj Evropi, koji uglavnom svake godine, najmanje jednom, dolaze u gradove i naselja ovog kantona, dok jedan manji dio obavlja i službena putovanja. S druge strane, s obzirom na strukturu turista koji dolaze na ovo područje, turizam bi trebao biti najveći generator prometne potražnje u zračnom prevozu."
'Lov' na dio od 1,5 miliona turista
"Evidentno je da je interes turističkih tržišta za posjetom području NP Una i boravkom u ovom dijelu Bosne i Hercegovine u porastu, u prilog tome govore i evidencije broja posjetilaca u Nacionalnom parku. S brojem posjeta, u porastu je i realizacija vlastitih prihoda, tako da je protekloj godini zabilježen rast i po ovoj osnovi za oko 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na podatak da Plitvička jezera godišnje posjeti skoro 1,5 miliona turista iz različitih zemalja svijeta te da su Plitvička jezera udaljena svega 30 kilometara od Bihaća, za pretpostaviti je da će znatan broj tih turista odlučiti za avionski prevoz. U tom pogledu izgradnja aerodroma imala bi veliki značaj, s obzirom na konstanti rast u broju posjeta iz različitih zemalja", objašnjava Sedić.
Demistificira još jedan javni podatak, onaj o 26 miliona KM (13 miliona eura), koliko će navodno koštati budući aerodrom u Golubiću. Ta je cifra isfabricirana u nekom neznanom "loncu". No, kada je riječ o sredstvima, jasno je da bi "dva miliona [KM] godišnje" sa federalnog nivoa od ovog projekta napravili "Skadar na Uni". Istovremeno, Vlada USK-a i Grad Bihać ne mogu samostalno iznijeti ovaj projekat, uvjeren je Sedić, ali viši nivoi vlasti te eventualno uključivanje općina USK-a koje bi mogle imati interes u ovome stvorilo bi realne šanse za njegov završetak u narednim godinama. Ipak, već sada je bjelodano da je "igranje na kartu" općina nakon skoro 15-godišnje krajiške političke havarije s izgradnjom regionalne deponije pogrešan adut.
"Dužina gradnje i cijena ovog projekta ovisi o više faktora. U najboljoj varijanti, ako bismo našli zainteresiranog privatnog investitora, ovaj bi se projekat mogao završiti za dvije-tri godine. Isto tako, ukoliko bi Vlada Federacije podržala kreditno zaduženje, a koje bi se moglo finansirati iz godišnjih sredstava koja se osiguravaju kroz putne takse, projekat bi se, također, mogao brzo privesti kraju", smatra Sedić.
Glavni menadžer, a bez honorara
U rebalansu budžeta Federacije za 2017. godinu predviđena su dva miliona KM za bihaćki aerodrom. U Nacrtu federalnog budžeta za 2018. godinu na istoj stavci predviđena su 2,5 miliona KM (oko 1,25 miliona eura). No, šta ako glavni projekat ovog velikog infrastrukturnog objekta bude zahtijevao da se dogodine radi aerdromska pista, koja će koštati deseta miliona KM (oko pet miliona eura)? Na ovo pitanje niko nema odgovor, jer se ovakva investicija ne može "pokriti" s federalnim "ukapavanjem" novca od dva miliona KM na godišnjoj bazi. Potrebno je, dakle, drugo rješenje - zainteresirani investitor ili kredit.
U ovom trenutku, objektivno, Bihać je vrlo daleko od međunarodnog čvorišta zračnog saobraćaja. U skladu s tim, Gradska uprava Bihaća, na čelu s gradonačelnikom Fazlićem, ne zalijeće se i racionalno gazduje u novom preduzeću. Godine 2015. imenovan je direktor JP Aerodom Bihać, što je Grad koštalo oko 60.000 KM (oko 30.000 eura), a nikakvih rezultata nije bilo. To je kod građana vjerovatno i stvorilo sliku o aerodromu-fatmorgani, poređenja s visočkim aerodromom i uhljebljavanju stranačkih kadrova. Sedić ima menadžerski ugovor s nepunim radnim vremenom, a svu tehničku podršku pružaju mu, za sada, službe Gradske uprave Bihaća.
Drugim riječima, JP Aerodrom Bihać nema nijednog zaposlenog, a menadžer Sedić ima stalni angažman na Pravnom fakultetu u Bihaću, kao viši asistent na predmetu Ustavno pravo. Od kako je imenovan, u aprilu ove godine, nijednu mjesečnu menadžersku naknadu od 500 KM (250 eura) nije naplatio.
(Al Jazeera)
[/i] Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
Time to create page: 0.127 seconds