Kulturno-historijsko naslijeđe

30 Sep 2016 11:31 #5755 by Fache
Hoće li katakombe u Jajcu biti četvrti spomenik iz BiH na UNESCO-voj listi?

Jajce planira kandidaturu katakombi kao i dijela starog grada na listu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a. Katakombe ili podzemna crkve isklesana u stijeni prije više od 600 godina za vrijeme vladanja vojvode Hrvoje Vukčić Hrvatinića, bila je namjenjena za njihovo posljednje počivalište i ostala je jedan od najzanimljivijih spomenika na području kraljevskog grada Jajca.

Huso Hadžić, direktor Agencije za kulturno - povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, se nada da bi se ta inicijativa mogla pokrenuti sljedeće godine. Naravno, prije toga stručna komisija to mora procijeniti i uraditi svoj dio posla, a nakon toga odluku donosi općinsko Vijeće.

Uvrštenje spomenika u Jajcu pod zaštitu UNESCO-a bi značilo veoma mnogo za razvoj turizma u ovom malom gradu, ali i u BiH budući da ti to bio četvrti spomenik na listi UNESCO-a. Ti bi svakako značilo i veći broj turista.

''Prema svjetskim standardima razvoj turizma vuče razvoj 51 gospodarske grane kao što je poljoprvireda, hoteljerstvo, ugostiteljstvo... Sve bi to imalo i efekte na razvoj grada jer veći broj turista iziskuje i veći broj smještajnih kapaciteta, što povlači veće zapošljavanje što je uvjet za bilo kakav razvoj'', navodi Hadžić za Akta.ba.

Iako Jajce, prema riječima našeg sugovornika, već posljednje dvije-tri godine bilježi značajan porast dolazaka turista, u ovoj oblasti se može uraditi još puno više.

''Prošle godine smo imali preko 100.000 turista, a ova godina će biti još bolja. Turistička sezona nam počinje u trećem mjesecu i zna trajati čak i do 11 mjeseca. Sada ćemo raditi na tome da nam tursitička sezona traje cijele godine i to razvojem infrastrukture za zinski turizma na obližnjoj planini Hramče. Ova planina je prije rata bila aktivna za skijanje, a sa određenim ulaganjima mogli bi osigurati razvoj zimskog turizma na ovoj planini što bi značilo da nam sezona može trajati čitavu godinu što je jako rijetko za regione u svijetu, a ne samo u BiH'', navodi on.

Ono što im nedostaje su hotelski kapaciteti na čemu će raditi u idućem razdoblju da bi mogli zadržati turiste duže od jednog dana.

Zbog toga planiraju i značajne infrastrukturne projekte koji će doprinijeti tome. Tako na Plivskim jezirima planiraju uraditi zaštićenu turističku zonu sa značajnom ponudom jer je to područje koje pored vodopada turisti najviše posjećuju.

Akta.ba

To je tvoje pravilo, moje ne

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

31 Okt 2016 11:06 #5825 by Admir
Zemaljski muzej BiH: Najskuplji objekt koji je Austro-Ugarska sagradila



O bogatstvu naše prelijepe Bosne i Hercegovine, ali i ostalih dijelova Balkana, svjedoče i kulturne i naučne institucije. U prvom redu među njima je Zemaljski muzej BiH, za koji se sigurno može reći da je najstarija savremena kulturno-naučna ustanova u BiH.

"Osnovan je deset godina nakon dolaska Austro-Ugara, tačnije 1888. godine. Još pred kraj Osmanskog carstva postojala je ideja o formiranju ustanove koja bi bogatu bosansku historijsku zbirku smjestila u posebne prostorije. Nova vlast nije željela izbrisati prošlost nego je afirmirati i sačuvati od zaborava. Tako je Zemaljska vlada bila inicijator i finansijer raskošnog muzeja koji je bio među prvim, ako ne i prva ustanova prozapadnog tipa u našoj zemlji" – govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Četiri zgrade

Prema tadašnjim regulacionim planovima za širenje Sarajeva prema zapadu, izabrana je današnja lokacija Marindvora. Vlasti su gradnju povjerile češkom arhitekti Karlu Paržiku, koji je stjecajem okolnosti postao dugogodišnji građanin Sarajeva i veliki graditelj u cijeloj Bosni. Gradnja Zemaljskog muzeja dugo je trajala, a završena je 1913. Rađena je u neorenesansnom stilu, a objekt je sklopljen kao kompozicija četiri zgrade sa šest paviljona. U unutrašnjem dvorištu, između zgrada, formirana je i prva botanička bašta na ovim prostorima.

Posebnost mu daju i prostrani galerijski prostori s raskošnim stepenicama i osvjetljenjem sa plafona. Objekti imaju dvije etaže sa suterenom, a rađeni su od sarajevske cigle. Ovaj raskošni kompleks tada je najviše koštao od svih objekata i zgrada koje su Austro-Ugari pravili u BiH.

"Za prvog direktora postavljen je Kosta Horman, tadašnji Vladin savjetnik. Rođeni Bjelovarčanin bio je jedan od inicijatora stvaranja Zemaljskog muzeja BiH. On je okupio tim ljudi koji su, s njim na čelu, pokrenuli bosansku muzejsku djelatnost. Osnovao je i muzejsku biblioteku te pokrenuo “Glasnik Zemaljskog muzeja”. Poznat je i po sakupljanju i objavljivanju velike zbirke “Narodne pjesme muslimana u BiH”. Na mjestu direktora naslijedio ga je poznati Ćiro Truhelka, koji je, kao vrhunski arheolog, ostavio neizbrisiv trag kada je u pitanju povijest naše zemlje" – ističe Garibija.

Različite zbirke

Naučna postavka podijeljena je na arheološki, etnološki i odjel prirodnih nauka. Muzej ima više različitih zbirki, kao što su prahistorijska, antička, prirodoslovna, numizmatička, folklorna... Među najznačajnijim eksponatima je i sarajevska “Hagada”, koja je u naš grad donesena po dolasku Jevreja iz daleke Španije. Sultan Mehmed Fatih ih je dočekao i dozvolio im naseljavanje ovih prostora.

Glavni ulaz, prema projektu, trebao je biti s južne strane, od Vilsonovog šetališta. Stjecajem okolnosti, postavljen je na današnjem mjestu.

Botanička bašta

"Botanička bašta s fontanom i stećcima postala je najreprezentativnija lokacija za promocije. I dijelovi poznatog filma “Valter brani Sarajevo” reditelja Šibe Krvavca snimljeni su ovdje. Ostat će zabilježeno da su se tu nakon Dejtonskog sporazuma sastajali i članovi Predsjedništva BiH. Naša generacija će, nažalost, ostati upamćena i po historijskoj nebrizi o Zemaljskom muzeju kao jednoj od najvažnijih institucija države" – navodi Garibija.

avaz.ba

Sei bella come un gol al 90´!

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

05 Nov 2016 09:48 #5841 by Fache
Otkriveni temelji crkve iz šestog stoljeća



U Orahovici kod Srebrenice otkriveni su temelji srednjovjekovne crkve koja, prema procjenama arheologa, najvjerovatnije potječe iz šestog stoljeća.
Crkva je veličine 14 x 12 metara, a pronađeni su i skeleti i novac iz tog doba. Ivana Grujić, arheolog Muzeja “Hercegovina” iz Trebinja, navodi da crkva potječe iz doba rane Bizantije i vladavine cara Iraklija, dok je na istoj lokaciji tokom rimskog perioda tu postojalo rudarsko naselje, a kroz to selo prolazio je put za Vlasenicu i vodio dalje za Dubrovnik.
"Pronašli smo ženski ljudski skelet. Pored temelja crkve nađeni su fragmenti kandila, komadi stakla i freskomaltera, a u temeljima se nalazi i rimski nadgrobni spomenik iz prvog ili drugog stoljeća" - pojasnila je Grujić.

Sveštenik Pravoslavne crkvene općine Srebrenica Aleksandar Mlađenović kaže da su temelji stare crkve slučajno otkriveni tokom priprema za gradnju nove crkve na tom lokalitetu.
"Nismo imali informacija da je tu bila jedna od srednjovjekovnih crkvi. Imali smo sreće da je u to vrijeme grupa arheologa radila na konzerviranju dva rimska grada u Skelanima kod Srebrenice. Našli su vremena i za iskopavanje ovih zidina. Nakon kompletnih arheoloških radova, koji će se nastaviti u proljeće, uradit će se konzerviranje temelja crkve i nastaviti gradnja nove" – navodi Mlađenović.

avaz.ba

To je tvoje pravilo, moje ne

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

07 Nov 2016 16:08 - 07 Nov 2016 16:10 #5846 by xYz
Privode se kraju ovosezonski radovi na Aladža džamiji

Plan je da ponovna izgradnja Aladža džamije u Foči, srušene 1992, bude završena krajem iduće godine.

Aladža džamija u Foči, jedan od najvrednijih nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini, niče iz pepela na mjestu na kojem je nekada bila. Do danas je na njenoj ponovnoj izgradnji urađen značajan dio posla.

Očekivanja su da će nakon 1.020 dana, koliko je rok za radove započete 2014. godine, ovaj jedinstveni spomenik, neizmjerne kulturne i historijske vrijednosti, do kraja 2017. ponovo krasiti grad na Ćehotini i Drini.

"Radovi na izgradnji Aladža (Šarene) džamije, biseru osmanske arhitekture, polako se privode kraju za ovu građevinsku sezonu. Vezivnim materijalima kamenih blokova ne pogoduju niske temperature, ali i visoka vlažnost zraka", pojašnjava Alija Emšo iz Kiseljaka, jedan od najvještijih graditelja kamenih munara u BiH.

"Pošto su ovo sad malteri koji nemaju cementa, odnosno ne mogu se stavljati nikakva sredstva u maltere, kada počne da mrzne, temperature se spuste i dođu minusi, radovi će stati, konzervirat će se, i dok ne bude ljepše vrijeme, neće se nastaviti", priča Alija, koji je do sada radio na više od trideset džamija.

Iza njega su, između ostalog, dovršeni poslovi na obnovi Osman-pašine džamije u Trebinju, Karađoz-begove džamije u Mostaru, ali i skoro završena munara na Kizlar-aginoj džamiji u Mrkonjić-Gradu.

Među tri najljepše džamije u BiH

Kako kaže, ljubav prema kamenu naslijedio je od oca koji je bio vrstan klesar. Alija ističe da ne radi betonske munare, već samo obnavlja stare, porušene kamene džamije izgrađene u vrijeme osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini.

Prije dvanaest godina isklesao je i munaru na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči, a Aladžu svrstava među tri najljepše džamije u Bosni i Hercegovini.

"I čuo sam da je jedna od tri najljepše, a to su Ferhadija u Banjaluci, Begova džamija u Sarajevu i ova Aladža, koja se zove i 'Šarena', koja je bila oslikana posebno. I danas je specifična. Radio sam, recimo, u Banjaluci Ferhadiju šest godina, ali ova je dosta visočija. Tamo su zidovi 9,5 metara, a ovdje 11,5 metara, tamo su polukupole, a ovdje samo centralna kupola. Do zime će biti završena do prve šerefe ('balkona' koji se nalazi na gornjem dijelu minareta, odakle mujezin poziva na molitvu), to je negdje 26 metara, dakle imamo još jedan metar izidati. Kamen je došao i to će biti završeno za dva-tri dana do roka, kako je i planirano", dodaje Alija.

I u Medžlisu Islamske zajednice Foča izražavaju zadovoljstvo što obnova Aladže teče planiranom dinamikom.

"Mi smo više nego zadovoljni, odnosno prezadovoljni načinom njene gradnje. Naravno, dugo je trajalo da ona počne, ali očito je tako moralo da bude. Ovo je specifična džamija, poseban objekat, jer smo morali dobiti sve potrebne dokumente i, evo, uz Allahovu pomoć, i pomoć dobrih ljudi te upornošću Islamske zajednice i Vakufske direkcije iz Sarajeva, krenulo se. Ljudi od struke kažu da sve teče u predviđenom roku i mi se nadamo da će ona biti završena onako kao je i planirano, a to je kraj naredne godine", kaže Salem ef. Ćemo, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Foča.

Isti kamen

Prema novom regulacionom planu, pored Aladža džamije i imamske kuće gradit će se još jedan objekat koji će biti namijenjen za cjelokupan vjerski život Bošnjaka u Foči.

Izgradnja i obnova ovog vjerskog objekta počela je krajem prošle godine, zahvaljujući Generalnoj direkciji vakufa Turske, koja ovaj projekat finansira u vrijednosti 2,5 miliona eura. Izvođač radova je turska firma "Sama Insaat" sa nekoliko podizvođača.

Svi okupljeni oko ovog projekta nastoje da Aladža bude najbliža svom autentičnom, izvornom obliku. Uz ugradnju njenih starih, iskoristivih fragmenata, kamen se vadi iz istih majdana, odnosno kamenoloma odakle je prvi put vađen kada se Aladža gradila prije skoro pet vjekova.

Aladža (Šarena) je prva džamija u BiH izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Izgradio ju je 1549. godine Hasan Nezir, bliski saradnik Mimara Sinana. Iako uvrštena na UNESCO-ovu listu kulturne baštine, u potpunosti je srušena u augustu 1992. godine, a njeni ostaci pronađeni su na dvije lokacije, nedaleko od mjesta na kojem se nalazila.

(Al Jazeera Balkans)
[/i]

Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

20 Nov 2016 11:15 #5870 by Admir
Na današnji dan: Postavljen kamen temeljac za gradnju sarajevske Katedrale



U Sarajevu je na današnji dan 1884. godine postavljen kamen temeljac rimokatoličke Katedrale Srca Isusova.

Projekat za izgradnju Katedrale uradio je Josip Vancaš, kombinujući elemente romanike i gotike i tako stvorio sintezu po kojoj se ovaj objekat izdvaja od ostalih te vrste. Po tom projektu urađen je i dio enterijera.

Izgradnja objekta je započela 1884. godine, a 1889. godine objekat je završen i predat na upotrebu sarajevskoj gradskoj općini.

U pročelju katedrale nalaze se dva 43,2 metra visoka zvonika, kvadratičnog presjeka.

Unutar njih se nalaze zvona i to u zapadnom jedno zvono teško 2,5 tone, a u istočnom pet manjih zvona. Dužina katedrale iznosi 41,9 m, a širina 21,3 m.

Iznad glavnog ulaza ističe se luk i bogato dekorisana rozeta sa dekorativnim staklenim vitražom, a u sklopu donjeg dijela rozete nalazi se kip Srca Isusova.

Iznad glavnih ulaznih vrata nalazi se reljef Presvetog Trojstva.

Katedrala je izgrađena na mjestu nekadašnjeg janjičarskog logora gdje je austro-ugarska uprava namjeravala sagraditi gradsku tržnicu.

Trg ispred katedrale nosi naziv fra Grge Martića i na njemu je sagrađeno spomen-obilježje papi Ivanu Pavlu II, koji je posjetio Sarajevo 1997. godine.

Oslobođenje

Sei bella come un gol al 90´!

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

19 Feb 2017 11:08 #6016 by Fache
Načelnik Višegrada: Postoji opasnost od urušavanja mosta Mehmed-paše Sokolovića

Načelnik Višegrada Mladen Đurević upozorio je da postoji opasnost od urušavanja mosta Mehmed-paše Sokolovića nakon rekonstrukcije, te apelovao na izvođače radova i investitore da što prije reaguju.



Đurević kaže da je most doveden u pitanje radovima koje je posljednje tri godine izvodila turska agencija "Tika".

"Najvažniji radovi bili su sanacija stubova. Sve je urađeno tako što je uz stubove čitavom širinom korita nasut kamen, čime je nivo korita znatno podignut, a istovremeno smanjena propusna moć lukova", naveo je za RTRS Đurević.

Ukoliko bi se desila poplava iz 2010. godine, gdje je bilo 4.000 metara kubnih vode u sekundi, kaže Đurević, moglo bi doći do urušavanja mosta.

On ukazuje da se kamene ploče kojima je most popločan poslije samo nekoliko godina osipaju, dok rasvjeta na ćupriji ne radi od kada su se izvođači povukli.

Đurević pita u šta je sve utrošeno 10 miliona KM, koliko je navodno koštala rekonstrukcija mosta, navodeći da o tome nema precizne dokumentacije.

On je rekao da nema bilo kakvih pisanih tragova o tome koliko je novca uloženo u rekonstrukciju, te da niko ne zna koliko je plaćeno entitetu i BiH.

Đurević je apelovao na izvođače radova i turskog investitora da što prije dođu u Višegrad i reaguju jer se u suprotnom ova istorijska građevina može urušiti.

Srna

To je tvoje pravilo, moje ne

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

19 Feb 2017 11:22 #6017 by Fache
Nastavljena obnova Aladža džamije u Foči



Kraći period toplijeg vremena radnici preduzeća „Bišina“ iz Mostara iskoristili su za nastavak obnove Aladža džamije, zidanjem nosača za glavnu kupolu. upravo obnova krova bit će jedan od najzahtjevnijih poduhvata u projektu rekonstrukcije simbola Foče i jednog od bh. nacionalnih spomenika.

1.020 dana

"Radovi su bili obustavljeni zbog zime, ali čim se vrijeme popravilo nastavlja se raditi i nadamo se da će se obnova okončati u predviđenom roku od 1.020 dana, možda do kraja ove kalendarske godine" – kaže Salem ef. Ćemo, predsjednik MIZ Foča.

Novo pogoršanje vremena ponovo prekida radove. U Medžlisu se nadaju da će obnova dragulja osmanske arhitekture na obali Ćehotine probuditi sjećanja i želju za dolaskom u rodni grad kod prognanih Fočaka.

"To se već dešava. Tokom prošlog ljeta malo koji Fočak, je dolazio ili prolazio ovim područjem, nije svratio do Aladže. Interesuju se i dive i naše komšije, tako da već sada Aladža ukrašava ovaj grad kao što je to nekad činila" - ističe Ćemo.

Prije 467 godina njen osnivač Hasan Nazir uvakufio je sve što je imao kako bi je podigao. Legenda kaže da je to učinio na mjestu gdje je njegova majka preminula od silne sreće što ponovo vidi svoga sina, koji se poslije deset godina vratio iz Carigrada. Graditelj i glavni arhitekta Ramadan-aga u nju je ugradio svo znanje koje je stekao u čuvenoj školi mimar Sinana, a radnici sa obala Drine i Ćehotine sa klesarima iz Dubrovnika mnogo snage i ljubavi. Tako je nastala Aladža džamija, ostavljena Foči u amanet, kao dragulj čijeg sjaja vjerovatno nisu bili svjesni ni njeni graditelji. Stoljeća ga nisu zamutila, pa je Hasanova Šarena džamija sijala sve jače, postala mnogo više od vjerskog objekta. Aladža je bila i džamija, i kulturni spomenik, i simbol grada u kojem je nastala, ali i centar društvenog života.

"Mnogo sam putovao i u mnoge gradove dohodio, ali mjesto, kao što je ovo, još nisam vidio"
– zapisao je Evlija Čelebija tokom posjete građevini nastaloj u zlatno doba sultana Sulejmana.



Imamska kuća

Dvadesetpet godina nakon što su se eksplozivom pokušali ukloniti tragovi njenog, ali i postojanja cijelog jednog naroda, kulture i historije ovog kraja, Aladža se ponovo diže nad Ćehotinom. Ulogu Hasana Nazira sada je preuzela Direkcija vakufa Republike Turske u saradnji sa Vakufskom direkcijom Rijaseta IZ BiH. Generalni izvođač radova „Sama Insaat“ iz Burse ponovo je okupile radnike muslimane i pravoslavce iz Foče, umjesto dubrovačkih klesare i graditelje u kamenu iz mostarske "Bišine".

Pored džamije izgrađena je imamska kuća, mnogo ljepša od one prije nje, a planirana je izgradnja još jednog objekta.



Godine 1942. u Foči je bilo 19 džamija, a nakon drugog svjetskog rata njih 7 nije ni obnovljeno. Tokom agresije na BiH sve su uništene, a u miru ponovo obnovljene gradske Atik Alipašina i Careva džamija, koja će ove godine na Dan džamija biti svečano otvorena.

"Planiramo obnoviti i kompleks Mehmed - paše Kukavice, gdje je bila i medresa, zatim gradske džamije - Tabačku, Pilavsku, Deovu džamiju, džamiju na autobuskoj stanici i u Čodor mahali. Rijaset IZ u BiH je davno donio odluku da će se sve porušene džamije obnoviti" – kaže Salem ef. Ćemo.

U toku je i obnova džamije u Vikoču, na obali do koje se može jedino čamcem.

"Jedan od prioriteta je izgradnja mosta u mjestu Vikoč, gdje je veliko interesovanje za povratak i gdje je započeta i obnova džamije, a kamen temeljac smo transportovali uz pomoć čamca" – ističe Izet Spahić, predsjednik Skupštine općine Foča.

Avaz.ba

To je tvoje pravilo, moje ne

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

14 Mar 2017 11:13 - 14 Mar 2017 11:14 #6054 by xalen
Kasarna Eugen Savojski, koja je preimenovana u Jajce kasarnu, a danas nosi ime kasarna Safet Hadžić. Zidovi se obrušavaju i ovom nacionalnom spomeniku BiH prijeti potpuno propadanje.

The following user(s) said Thank You: Admir

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

01 Apr 2017 14:20 #6124 by Fache
Volonteri očistili spomenik Bijela tabija, prikupili 200 vreća smeća



Oko 70 volontera projekta "Let's Do It" te članova Kluba spasavalaca 2000 i DVD "Vratnik" jutros su očistili kulturno-historijski spomenik Bijela tabija u Sarajevu.
Akciju čišćenja organizirali su u saradnji sa Općinom Stari Grad Sarajevo, preduzećima "Rad" i "Park", DVD "Vratnik" i Sarajevskim kiseljakom.

Koordinator ekološkog projekta "Let's Do It" Junuz Elkaz za Klix.ba je kazao da iza njih nije ostalo nikakvog smeća na ovom spomeniku.

"Prikupili smo više od 200 vreća smeća. Mnogo su nam pomogli vatrogasci DVD Vratnik i pripadnici Kluba spasavalaca 2000. Oni su se konopcima i drugom opremom spuštali do nedostupnih dijelova oko Bijele tabije. Iako smo sve očistili, ako se sistemski ne riješi odlaganje otpada na Bijeloj tabiji, ponovo ćemo imati situaciju kakvu smo mi jutros zatekli", kazao nam je Elkaz.

Ova akcija predstavlja svojevrsnu pilot akciju za veliku akciju čišćenja "Let's Do It - očistimo zemlju za 1 dan", koja se provodi u cijeloj Bosni i Hercegovini 22. aprila, na Dan planete Zemlje.

klix.ba

To je tvoje pravilo, moje ne

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

03 Maj 2017 09:21 #6188 by Fache
Stari grad Blagaj: Mjesto gdje historiju doživljavate u prvom licu

Ima onih mjesta koja imaju historije za dvije priče, Stari grad hercega Stjepana iznad Blagaja, jedno je od takvih. Možete ga posjetiti mnogo puta, svaki put doživjet ćete nešto drugo, a iako je pristup težak, te treba dosta truda za popeti se, nikad nećete biti sami. Baš uvijek, gore ćete zateći još neke koji su zbog radoznalosti ili historijskog značaja smogli truda za uspon.

Pogled na Hercegovinu koji se pruža sa njega, plastično govori o moći ovog mjesta i njenoj važnosti u historiji. Stojeći na zidovima i gledajući dolinu, lako možete osjetiti dah nekih zaboravljenih vremena, kad se na tom mjestu krojila historija.



Blagaj je prepun kulturno-historijskih spomenika, kao i cijela Hercegovina, ali za doći, posjetiti i doživjeti Stari grad u Blagaju, treba najviše truda. Automobilom možete do sjevernog podnožja, onda u svakom slučaju vam predstoji uspon uskom i strmom stazom, nećemo reći kozjom, ali ni to nije pretjerano. Za savladavanje uspona treba dvadesetak minuta, a kad se ispenjete na vrh, više od grandioznosti Starog grada, zadovoljit će vas činjenica da će silazak biti znatno lakši.



Teška pristupačnost mjestu, rezultat je strateškog položaja. Grad je izgrađen na najvišem i najistaknutnijem mjestu strmog kraškog brda, nadmorske visine od 310 metara. Okomito, tačno ispod njega je čuveno vrelo Bune i derviška tekija. Iako je tekija nastala značajno poslije grada, on sad djeluje kao stražar iznad nje. Zajedno, kad ih gledate iz doline, imate dojam da ih veže mnogo više osim geografske blizine.

Brojna istraživanja potvrdila su da je lokalitet Starog grada bio naseljen od željeznog doba, pa sve do 1835. godine, kad su ga Osmanlije napustili. Svoju Gradinu prvo su sagradili Iliri, da bi poslije Rimljani uspostavili svoje naselje. Slaveni osnivaju župu Hum, a bizantijski car i pisac Konstantin Porfirogenit spominje na ovom lokalitetu dva grada. U Blagaju je stolovao i humski knez Miroslav, brat Stefana Nemanje.



Historija piše da bosanski ban Stjepan II Kotromanić 1326. godine ovo područje uključuje u bosansku državu. U maju 1404. godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače. Osmanlije su zauzele Blagaj 1465. godine, a već 1473. godine spominje se blagajski kadija. Grad su nastanjivali sve do 1835. godine.

Kako ovaj prostor turistički iskoristiti, a sačuvati ga od potencijalnih uzurpacija veliko je pitanje. Značajna sredstva izdvajana su i posljednjih godina u obnovu zidina, kula, dvije čatrnje koje se nalaze u zidinama. Posljednih mjeseci Stari grad je osvijetljen, te je noćna panorama Blagaja dobila na atrakciji.

Bilo je spomena o gradnji žičare, ali je ta ideja imala u startu značajan broj protivnika. Za početak bi trebalo urediti stazu, napraviti je širu i prohodniju, te grad staviti pod video nadzor.

Stari grad Blagaj, nacionalni je spomenik ove države i jedno od onih mjesta koje čovjek jednostavno mora posjetiti. Onaj osjećaj kad vas oznojenog nakon uspona hladi lagani povjetarac, dok se divite grandioznosti i značaja Blagaja nekad, teško je opisati.

klix.ba

To je tvoje pravilo, moje ne

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

Time to create page: 0.090 seconds
Top