Kulturno-historijsko naslijeđe

27 Nov 2011 18:17 - 24 Okt 2014 13:49 #415 by xYz
Počela izrada replike Zgošćanskog stećka

Prigodnom ceremonijom i uz prisustvo visokih zvaničnika Grada Sarajeva, Kantona Sarajevo i Federacije BiH, u petak 26.8.2011. je, ispred Filozofskog fakulteta, ozvaničen početak izrade replike Zgošćanskog stećka.

Izrada replike dio je aktivnosti Projekta "Tajna Zgošćanskih stećaka" koji je rezultirao multidisciplinarnim istraživanjem lokacije, stećka, ali i posmrtnih ostataka pronađenih ispod jednog od najljepših stećaka u BiH.

"Ovaj stećak ima posebnu historiografsku vrijednost i već na samom početku realizacije izrade replike privukao je veliku pažnju javnosti, prolaznika i turista", rekao je na konferenciji za medije predsjednik Udruženja za kulturno nasljeđe "Art Sef" Ferid Sokolović koje je ujedno i inicijator Projekta.

Član državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Dubravko Lovrenović istakao je da je između 70.000 stećaka na tlu BiH, za izradu replike izabran najljepši.

"Njegovu fascinantnu težinu od 14 tona upotpunjuje istančan umjetnički izražaj koji ga čini najreprezentativnijim od svih", rekao je Lovrenović.

Izradu replike finansirao je Grad Sarajevo s 60.000 KM. Tim povodom prisutnim se obratio gradonačelnik Saraje Alija Behmen koji je podsjetio da će replika biti smještena ispred Zgrade institucija.

"Ne mogu a da ne kažem da će replika postavljena ispred Zgrade institucija prenositi i svojevrsnu poruku: poruku opstojnosti BiH i red je da to oni koji to do sada nisu shvatili shvate", dodao je Behmen.

Projekt izrade replike trajat će 45 dana. Tokom ovog perioda, radovi će biti vršeni javno, odnosno, bit će otvoreni za posjetitelje. Na raspolaganju zainteresiranim bit će i predavač koji će ih upoznavati s projektom i stećcima.

Nadalje, Udruženje "Art Sef" će u narednim danima, a najvjerovatnije 15. septembra, izaći u javnost s rezultatima datiranja posmrtnih ostataka pronađenih ispod stećka.

"Već sada sa sigurnošću možemo reći da je pronađeni skelet u direktnom krvnom srodstvu s Kotromanićima. Dakle, riječ je o bosanskim banovima. Mi smo već dobili rezultate C14 analize i znamo starost, ali, s obzirom da je riječ o vrlo interesantnim rezultatima, poslali smo uzorke na datiranje i na institut u Londonu da bi otklonili mogućnost bilo kakve manipulacije" kazao je Sokolović.

Zgošćanski stećak - sljemenjak pronađen je na lokaciji Donje Zgošće kod Kaknja. U vrijeme Austrougarske prenesen je u Botanički vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu gdje se i danas nalazi.

Originalni stećak prepolovljen je "zahvaljujući" lakomosti ljudi koji su smatrali da se u njemu krije blago.

(FENA)
[/i]

Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

27 Nov 2011 18:19 #416 by xYz
Replika Zgošćanskog stećka postavljena ispred Zgrade institucija BiH




Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

26 Feb 2012 00:24 #569 by xYz
BBC Storyville: The Love of Books - A Sarajevo Story








Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

05 Apr 2012 22:57 - 05 Apr 2012 22:58 #755 by xYz
Konzorcij projekta (Fama International /Internacionalni teatarski festival MESS/ Inicijativa mladih za ljudska prava BiH/Obrazovanje gradi BiH) prvi put su u četvrtak navečer javno predstavili projekat “Muzej Opsade – Umijeće življenja 1992-1996 – Fama kolekcija”.

Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

07 Apr 2012 18:55 #760 by xYz
Isa-begova vakufnama je rodni list grada Sarajeva

Povodom 550. rođendana grada Sarajeva kao urbane sredine javnost je prvi put imala priliku vidjeti prvi prepis vakufname Isa-bega Ishakovića koja je od sinoć izložena u Brusa bezistanu.

Amra Madžarević, v.d. direktorice Muzeja Sarajeva, rekla je da vakufnama predstavlja rodni list Sarajeva te dodala da je originalna vakufnama izgubljena, ali u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuvaju se dva prepisa iz tog perioda. Oni su uloženi u sudske spise, a kako su u to vrijeme rađeni zvanični prepisi dokumenata i ovaj koji je izložen praktično ima snagu originalnog dokumenta.

- Gazi Husrev-begova biblioteka nam je ustupila ovaj značajan dokument za historiju Sarajeva. O vrijednosti dokumenta teško je sada govoriti. Trebao bi da se napravi jedan eksperski tim koji bi to procijenio - kazala je Madžarević.

Prema njenim riječima, vakufnama je osjetljiv dokument koji se mora držati u posebnim uslovima i svako njeno izlaganje može biti štetno.


(Dnevni Avaz)
[/i]

Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

08 Apr 2012 23:57 #769 by xYz
Suveniri ručne izrade nisu na cijeni, kupaca je sve manje

Zanatlije, kao i oni koji se bave izradom posebnih ručnih radova, trude se da sačuvaju dugogodišnju tradiciju. Osim turista koji su zainteresirani za suvenire, rijetkost je da Sarajlije kupuju predmete rađene od bakra, drveta, stakla... Takva je situacija u posljednje tri-četiri godine, a vlasnici radnji kažu da je obim posla smanjen za 60 do 70 posto.

Kako nam je rekao Adnan Ahatović, direktor jedne od zanatskih radnji, uglavnom se prodaju predmeti u vrijednosti do 20 KM. Jedini "pravi" kupci su turisti, posebno oni iz Hrvatske i Slovenije, koji ne žale novac za suvenire.

- Činjenica je da ručni rad nikad nije bio manje cijenjen. Prije je bilo drugačije, ljudi su stalno kupovali u antikvarnicama, u bezistanima, u radnjama gdje su se izrađivali lijepi ukrasi, a danas kupuju u jeftinijim šopovima - kaže Ahatović.


(Dnevni Avaz)
[/i]

Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

12 Nov 2012 15:22 - 12 Nov 2012 15:23 #2504 by Admir

Za obnovu kulturnog nasljeđa 2,8 miliona eura



Obnova kulturnog nasljeđa jugoistočne Evrope, uključujući projekat vrijedan 2,8 miliona eura, biće predstavljeni na sastanku Radne grupe za kulturu i društvo Savjeta za regionalnu saradnju /RCC/, koji je danas počeo u Skoplju.

- Sredstva od 2,8 miliona eura biće korištena za konkretne radove na restauraciji dvije ili tri lokacije kulturnog nasljeđa u jugoistočnoj Evropi, uzimajući u obzir zrelost, vidljivost i uticaj tih projekata – rekao je u uvodnom obraćanju savjetnik za kulturno nasljeđe u Generalnoj direkciji Evropske komisije za proširenje Vjenceslas de Lobkovic.

Evropska komisija bi trebalo da potvrdi ovaj pristup do kraja godine.

Predsjedavajući Radne grupe Borče Nikolovski objasnio je da će Komisija izvršiti konačni odabir projekata na osnovu preporuke Radne grupe RCC-a, a projekti će biti provođeni posredstvom delegacija EU u odgovarajućim zemljama.

Proces odabira projekata koji će biti finansirani biće okončan do kraja aprila 2013. godine, a ugovori za izvođenje planiranih radova potpisani u roku od godinu dana, te provedeni u naredne tri godine.

Na četvrtom sastanku Radne grupe za kulturu i društvo RCC-a biće usvojen i Privremeni narativni izvještaj o aktivnostima Radne grupe i njenog Sekretarijata koje su realizovane od prošlog sastanka u junu.

Ova radna grupa će razmotriti postignuti napredak u korištenju sredstava u iznosu od pola miliona eura koja su dodijeljena Radnoj grupi za kulturu i društvo RCC-a, jer je primjena tog projekta već na pola puta.

Učesnici će razmotriti Izvještaje o procjeni stanja nasljeđa u jugoistočnoj Evropi, kao i napredak u uspostavljanju nacionalnih radnih grupa i izradi metodologija poslovnog planiranja i sakupljanja sredstava.

Šef Odjeljenja za izgradnju ljudskih potencijala u Sekretarijatu RCC-a Mladen Dragašević istakao je zajednički interes svih uključenih strana da ujedinjenim naporima očuvaju kulturno nasljeđe jugoistočne Evrope.

- Sekretarijat RCC-a i Radne grupe za kulturu i društvo RCC potpuno su angažovani u tom pravcu, jer ovakva saradnja doprinosi i uzajamnoj otvorenosti, zajedničkim vrijednostima i pomirenju. Na taj način se omogućava da se glas regiona čuje i u širem evropskom kontekstu – rekao je Dragašević.

Na sastanku koji je organizovao Sekretarijat Radne grupe za kulturu i društvo RCC-a okupili su se visoki zvaničnici država članica RCC-a iz jugoistočne Evrope, predstavnici Sekretarijata RCC-a i Evropske komisije.


(Srna)
[/i]

Sei bella come un gol al 90´!

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

08 Dec 2012 11:06 #2717 by xYz
Historija Blagaja svjedoči burnim vremenima hercegovačkog kraja



Stari grad Blagaj (Bona, Stjepan-grad) jedan je od iznimno vrijednih nacionalnih spomenika BiH koji je danas u dosta ruševnom stanju, a čija historija svjedoči burna vremena tih prostora.

Sagrađen je na najistaknutijem mjestu visokog i teško pristupačnog kraškog brda, na 310 metara nadmorske visine i iznad vrela rijeke Bune od kojeg je udaljen 266 metara.

Arheološki materijal rasut po padinama Blagajskog brda svjedoči o postojanju naselja još u prahistorijskom i rimskom periodu. Tjeme u obliku izduženog trokuta na svakom vrhu ima ostatke fortifikacija. Na sjeveroistočnom vrhu su ostaci rimskog ili kasnoantičkog utvrđenja-osmatračnice poznatog pod nazivom Mala gradina, a na jugoistočnom vrhu se raspoznaju konture prahistorijske gradine. Na jugozapadnom vrhu su ostaci današnjeg Stjepan-grada, srednjovjekovnog, odnosno grada iz osmanskog perioda.

Prvi pisani izvor "Spis o narodima"

Kraće stranice trokuta su ograničene kanjonom kojim je nekada proticala rijeka, a na dužoj i jedinoj pristupačnoj strani se raspoznaju ostaci čvrstih i masivnih bedema kojim je zatvoren jedan fortifikacijsko-urbani kompleks na više od dva hektara površine.

Moguće je da se ovaj kompleks podijelio u ranom srednjem vijeku na dva punkta – Stari grad (Stjepan-grad) i Malu gradinu, te da se ovo tzv. dvojno naselje održalo bar do polovice 10. stoljeća. Prvi indirektni pisani izvori o gradovima Zahumljana, pa prema tome i o Blagaju, potječu iz “Spisa o narodima” bizantijskog cara i pisca Konstantina Porfirogenita nastalog između 948. i 952. godine u kojima se spominju dva grada - Bona i Hum.

I poslije 10. stoljeća Blagaj je imao veliku ulogu u razvoju Huma ili Zahumlja. Na njegov razvoj i značaj umnogome je uticala blizina važne prometnice koja je dolinom Neretve povezivala Jadransko more s bosanskim zaleđem ("via Narenti"). Buran politički život, naročito poslije 10. stoljeća, ipak nije bitnije utjecao na ekonomski razvoj njegovog Podgrađa.

Bosanski vladari izdavali povelje

U Blagaju je rezidirao humski knez Miroslav u čije vrijeme se gradi Crkva sv. Kozme i Damjana. O gradnji crkve govori ploča sa ćiriličnim natpisom koja je 1912. godine pronađena u blizini ruševina starog dvorca Bišća i lokaliteta Vrači. Ploča se danas nalazi u Zemaljskom muzeju BiH.

Bosanski vladari u Blagaju, još od vremena kralja Tvrtka, izdaju povelje, a u maju 1404. godine Blagaj postaje jedno od sjedišta vojvode Sandalja Hranića, a zatim i hercega Stjepana Vukčića Kosače, po kojem je grad u narodu dobio ime Stjepan-grad. Prvi pisani izvor u kojem se spominje je Ugovor o miru između vojvode Sandalja Hranića i Mlečana od 1.novembra 1423. godine izdat “u našem gradu Blagaju”. U 15. stoljeću spominje se u sve tri povelje aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa V.

Osmanlije su zauzele Blagaj 1465., a već 1473. godine spominje se blagajski kadija. Grad su popravljali dva puta - 1699. godine kada je sanirana zapadna kula, a zatim 1827. Posada je boravila ovdje sve do 1835. godine, iako je stratešku ulogu odavno preuzeo Mostar.

Ulaz u utvrđeni grad bio je zaštićen pretpredvorjem koje se danas teško nazire, predvorjem i kapi-kulom kao posljednjom preprekom pri ulasku napadača u grad.

Krajem 14. i početkom 15. stoljeća, zidovi bedema se ojačavaju i podebljavaju prizidama koje se sužavaju od podnožja prema vrhu. Na desetak metara od grada podignut je još jedan zid, tako da međuprostor izgleda kao rov. Istočni zid je naročito devastiran u 18. ili početkom 19.stoljeća, kada je u srednjoj kuli eksplodirala veća količina baruta. Popravak je izveden nevješto i nemarno, tako da je bitno izmijenjen njegov prvobitni izgled.

Na zapadnoj strani, na suženju gradskog obora, sagrađena je četvrtasta kula, tzv. gradski doksat. Do njezinog vrha, odakle se pruža lijep i širok pogled na okolicu, vodile su kamene stube. U južnom zidu je ostavljen tajni prolaz, nekada sakriven stubištem i polukružnim zidom, koji je služio za napuštanje grada u slučaju opasnosti.

Iskopavanja 1965. godine

Među otkrivenim arhitektonskim objektima najznačajniji su ostaci palače. Od drveta i bondruka je bila i unutrašnjost objekta što se zaključuje po pronađenim velikim količinama ugljenisanih greda i polupečene gline. Na objektu je bilo plastičnih dekoracija, o čemu svjedoči pronađeni ulomak kapitela nekog pilastra. Na temelju građevinskih karakteristika, arheološkog materijala i odgovarajućih analogija, zaključuje se da je palača nastala krajem 14. i početkom 15. stoljeća, u vrijeme vojvode Sandalja Hranića.

Centralni prostor zauzima objekt s ugrađenom kružnom cisternom. Sagrađen je najvjerojatnije u osmanskom periodu. Tada je podignuta i džamija te jedan mali stambeni objekt, ali su relativno kratko bili u funkciji, s obzirom na to da je osmanska posada radije boravila u naselju ispod grada. U putopisu iz 1664. godine, Evlija Čelebija spominje željeznu kapiju, 15 pustih kuća, malu džamiju, dvije cisterne i dva topa, a o gradu kaže da “izgleda kao da je tek izišao iz ruku neimara”.

Godine 1965. izvedeno je sistemsko arheološko iskopavanje pod nadzorom Zemaljskog muzeja BiH, kada je ispitano oko 1.000 metara kvadratnih površine što je nešto više od jedne trećine prostora opasanog gradskim bedemima. Arheološke slojeve je karakterizirala velika debljina i siromaštvo u kulturnom materijalu. U srednjovjekovnom sloju pronađeni su keramički i sitni željezni predmeti, ostaci stakla i ugljenisanog žita. U ruševinama dvora-palače su pronađene velike količine olova, oko 700 kilograma.

U arheološkom sloju iz osmanskog perioda pronađeni su samo ostaci keramike i sitni predmeti građevinskog željeza. Kao rezultat iskopavanja pokazalo se da na Blagaju nema nikakvih ostataka antičke i ranosrednjovjekovne arhitekture, sitnog arheološkog materijala toga doba također nema. Nekoliko fragmenata ilirske keramike i samo nekoliko sitnih ulomaka rimskog krovnog crijepa govore o nekadašnjoj prisutnosti Ilira na ovom istaknutom položaju.

Ispod grada, kraj samog puta, nalazi se staro muslimansko groblje poznato pod nazivom Šehitluk. Njegovi su spomenici gotovo potpuno uništeni, iako se još naziru konture mnogih grobova i osam, uglavnom oštećenih, nišana s lijeve i desne strane potoka i prilaznog puta. Među sačuvanim nišanima ističe se jedan par od bijelog vapnenca. Ovo je najvjerovatnije najstarija nekropola u Blagaju.

(Fena)
[/i]

Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

10 Dec 2012 21:00 - 12 Dec 2012 16:20 #2732 by xYz
"Moja domovina je mala zemlja među svjetovima..."

Prije 51 godinu, tačnije 10. decembra 1961. godine Ivo Andrić odlikovan je Nobelovom nagradom za književnost za svoj roman “Na drini ćuprija” (1945). Bio je prvi čovjek sa prostora bivše Jugoslavije koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Svečana dodjela Nobelove nagrade održana je u Stockholmu u Koncertnoj palati Švedske akademije, a Andriću je priznanje uručio dr. Andres Esterlling, član Akademije koji je naglasio "da nagrada ide jednom vrijednom predstavniku onog jezičkog područja koje do sada nije bilo nagrađivano".

Pored Andrića, u najužem izboru bili su engleski pisci Lorens Darel i Grem Grin, Amerikanac Džon Štajnbek i Italijan Alberto Moravija.

Andrić je nagradu je odlučio pokloniti unaprijeđenju bosanskohercegovačkog bibliotekarstva. U pismu koje je u maju 1962. godine uputio Savjetu za kulturu Bosne i Hercegovine stoji:

„Želim da obavijestim Savjet za kulturu NR Bosne i Hercegovine da sam odlučio da Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini poklonim pedeset posto iznosa primljenog na ime Nobelove nagrade. Moja je želja da se ova sredstva upotrijebe za unaprjeđenje narodnih biblioteka na području Bosne i Hercegovine“.

Kasnije je Andrić u istu svrhu poklonio i ostatak novca.



Svoj govor "O priči i pričanju" kojeg je pročitao na ceremoniji dodjele Nobelove nagrade stoji:

"Moja domovina je zaista mala zemlja među svjetovima, kako je rekao jedan naš pisac, i to je zemlja koja u brzim etapama, po cijenu velikih žrtava i izuzetnih napora, nastoji da na svim područjima, pa i na kulturnom, nadoknadi ono što joj je neobično burna i teška prošlost uskratila.

Svojim priznanjem vi ste bacili snop svjetlosti na književnost te zemlje i tako privukli pažnju svijeta na njene kulturne napore i to upravo u vrijeme kad je naša književnost nizom novih imena i originalnih djela počela da prodire u svijet, u opravdanoj težnji da svjetskoj književnosti i ona da svoj odgovarajući prilog. Vaše priznanje jednom od književnika te zemlje znači nesumnjivo ohrabrenje tom prodiranju. Stoga nas ono obavezuje na zahvalnost, i ja sam sretan što vam u ovom trenutku i sa ovog mjesta, ne samo u svoje ime nego i u ime književnosti kojoj pripadam, mogu tu zahvalnost jednostavno, ali iskreno da izrazim…

Nije uopšte toliko važno da li jedan pripovjedač opisuje sadašnjost ili prošlost ili se smjelo zalijeće u budućnost; ono što je pri tom glavno, to je duh kojim je nadahnuta njegova priča, ona osnovna poruka koju ljudima kazuje njegovo delo. A, o tome, naravno, nema i ne može biti propisa ni pravila.

Svako priča svoju priču po svojoj unutarnjoj potrebi, po mjeri svojih naslijeđenih ili stečenih sklonosti i shvatanja i snazi svojih izražajnih mogućnosti; svako snosi moralnu odgovornost za ono što priča, i svakog treba pustiti da slobodno priča. Ali dopušteno je, mislim, na kraju poželjeti da priča koju današnji pripovjedač priča ljudima svoga vremena, bez obzira na njen oblik i njenu temu, ne bude ni zatrovana mržnjom ni zaglušena grmljavinom ubilačkog oružja, nego što je moguće više pokretana ljubavlju i vođena širinom i vedrinom slobodnog ljudskog duha."

(Dnevni avaz)
[/i]

Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

12 Dec 2012 16:23 - 12 Dec 2012 16:26 #2740 by xYz
Završena konzervacija zidova medrese u At mejdanu



Privodi se kraju prva faza konzervacije Arheološkog parka At Mejdan, koja je nazvana “Medresa”, a u kojoj su konzervirane pronađene iskopine zidova ovog objekta.

“Završena je sanacija zidova medrese, ali malo kasnimo sa završetkom ostalih radova jer se mora raditi sporo i pažljivo”, pojasnili su u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo.

“Trudit ćemo se da prvu fazu uskoro završimo. Angažovano je mnogo ljudi, ali je to posao koji se radi ručno, pa radovi sporije napreduju”, tvrde u Zavodu.

Iz dvorišnog dijela premještena je kaldrma, koja se ponovo treba složiti na prethodno pripremljenu podlogu. Pored toga, pod zemljom su nađeni brojni nišani koji su položeni na jedno mjesto. Nišane koji već postoje u jednom dijelu Arheološkog parka, radnici do sada nisu dirali. Pored njih ostavljaju nišane nađene pod zemljom i oni će također, biti postavljeni na primjeren način kada se bude uređivao mazaristan.

“Svi će morati biti restaurirani, ispravljeni i upareni. To su ostaci starog mezarja gdje su ukopavanja vršena više puta pa ima mjesta gdje je nišan na nišanu. Neke ulomke i dijelove čak smo vadili i iz starih zidova”, pojasnili su u Zavodu.

Prva faza konzerviranja Parka “At Mejdan” koštat će oko 95.000 KM. Novac za ovaj projekat obezbijedila je Vlada FBiH, izvođač radova je firma “Neimari”, a nadzor Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo i FBiH.

U Zavodu za kulturno-historijsko naslijeđe KS su ranije najavili kako će iskopine u Parku “At Mejdan” biti konzervirane u nekoliko faza, odnosno bit će zaštićene iskopine objekata koje su i pronađene u ovom parku. Prva faza podrazumijeva konzerviranje iskopina ostataka medrese koja je sagrađena 1741. godine.

Osim ostataka medrese stručni arheološki tim Muzeja Sarajevo još 2010. godine u ovom parku pronašao je ostatke mezaristana i džamije Hadži-Alije Bakrbabe koja se u historijskim izvorima prvi put spominje 1565. godine, a pretpostavlja se da je izgrađena 1544. godine.

U junu 2011. godine u Arheološkom parku “At Mejdan” svečano je otvorena i novoizgrađena Bakr-babina džamija.

(sa-c.net)
[/i]

Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!

Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.

Time to create page: 0.110 seconds
Top