Kulturno-historijsko naslijeđe
03 Maj 2017 09:55 #6189
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Srednjovjekovni grad Vjenčac rekonstrukcijom će dobiti nove sadržaje
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska uputila je zahtjev opštini Nevesinje za ustupanje zemljišta kod Crkve Svetog velikomučenika Georgija na Vjenčacu za obnovu ovog srednjovjekovnog grada, potvrdio je Srni načelnik ove opštine Milenko Avdalović.
Avdalović kaže da se u dopisu navodi da bi se prvo pristupilo arheološkim istraživanjima, a nakon toga izradi projektne dokumentacije za uređenje prostora oko crkve i gradnju turističkih objekata.
Predstavnici Eparhije već razgovarali sa upravom Muzeja Hercegovine u Trebinju koja vrši arheološka istraživanja u Hercegovini u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske i Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.
Kontaktirali su i investitore voljne da na ovom prostoru obnove stare i izgrade nove sadržaje primjerene sadašnjem vremenu što bi bilo od velikog značaja za kulturni, turistički i privredni razvoj Nevesinja.
O zahtjevu Eparhije odbornici će se izjasniti na narednoj sjednici opštinskog parlamenta koja je zakazana za petak, 5. maja.
Na Vjenčacu iznad Nevesinja 9. avgusta 2015. godine osveštan je novoizgrađeni hram posvećen svetom Georgiju. Izgradnja crkve, čiji su zadužbinari bratstvo Šipovac, prvi je korak u izgradnji kompleksa Vjenčac grada, kao dar Nevesinju i nevesinjskom narodu.
Cijeli kompleks nalazi se na nadmorskoj visini 936 do 946 metara iznad nivoa mora, a 70 metara iznad grada Nevesinja.
Prema idejnom projektu, kompleks bi uz crkvu obuhvatao tvrđavu kao grad-hotel sa manjim smještajnim kapacitetom, univerzalne dvorane za sastanke sa terasom za ljetnu scenu, otvoreni bioskop, šetališta unutar tvrđave, te druge prateće sadržaje.
Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije ranije je rekao da je Nevesinje kao čudesno polje, a Vjenčac jedno od najljepših mjesta u Hercegovini.
Srna
Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska uputila je zahtjev opštini Nevesinje za ustupanje zemljišta kod Crkve Svetog velikomučenika Georgija na Vjenčacu za obnovu ovog srednjovjekovnog grada, potvrdio je Srni načelnik ove opštine Milenko Avdalović.
Avdalović kaže da se u dopisu navodi da bi se prvo pristupilo arheološkim istraživanjima, a nakon toga izradi projektne dokumentacije za uređenje prostora oko crkve i gradnju turističkih objekata.
Predstavnici Eparhije već razgovarali sa upravom Muzeja Hercegovine u Trebinju koja vrši arheološka istraživanja u Hercegovini u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske i Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.
Kontaktirali su i investitore voljne da na ovom prostoru obnove stare i izgrade nove sadržaje primjerene sadašnjem vremenu što bi bilo od velikog značaja za kulturni, turistički i privredni razvoj Nevesinja.
O zahtjevu Eparhije odbornici će se izjasniti na narednoj sjednici opštinskog parlamenta koja je zakazana za petak, 5. maja.
Na Vjenčacu iznad Nevesinja 9. avgusta 2015. godine osveštan je novoizgrađeni hram posvećen svetom Georgiju. Izgradnja crkve, čiji su zadužbinari bratstvo Šipovac, prvi je korak u izgradnji kompleksa Vjenčac grada, kao dar Nevesinju i nevesinjskom narodu.
Cijeli kompleks nalazi se na nadmorskoj visini 936 do 946 metara iznad nivoa mora, a 70 metara iznad grada Nevesinja.
Prema idejnom projektu, kompleks bi uz crkvu obuhvatao tvrđavu kao grad-hotel sa manjim smještajnim kapacitetom, univerzalne dvorane za sastanke sa terasom za ljetnu scenu, otvoreni bioskop, šetališta unutar tvrđave, te druge prateće sadržaje.
Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije ranije je rekao da je Nevesinje kao čudesno polje, a Vjenčac jedno od najljepših mjesta u Hercegovini.
Srna
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
04 Maj 2017 08:58 #6191
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
UGROŽENO HISTORIJSKO OTKRIĆE: Jedino netaknuto naselje iz brozanog doba u BiH
U razgovoru za Žurnal, voditelj stručnog tima koji je otkrio naselje iz bronzanog doba na Arheološkom lokalitetu-prahistorijsko naselje Butmir na Ilidži, profesor Adnan Kaljanac govori o značaju otkrića, nužnosti zaštite i mogućnosti gradnje naselja Nova Ilidža .
Da bi kuvajtskim investitorima omogućila gradnju naselja Nova Ilidža, Općina Ilidža podnijela je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH zahtjev za brisanje većeg dijela Prahistorijskog naselja Butmir sa liste zaštićenih spomenika. Regulacionim planom Nova Ilidža 1 planirana je gradnja naselja vrijednog dvije miljarde maraka.
Da bi zaštitio nalazište, voditelj arheološkog tima, Adnan Kaljanac, Komisiji je uputio zahtjev za stavljanjem dijela nalazišta pod zaštitu Europske unije. U međuvremenu, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo zaustavio je sve dalje aktivnosti na izradi regulacionog plana čekajući odluku Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Žurnal: Profesore Kaljanac šta je vaš tim otkrio na Ilidži?
Kaljanac: Kada bi sumirali, mi smo tu pronašli jedno naselje veličine četiri hektara. Naselje smo datirali u brončano doba. Najvažniji je dio prema potoku Tilavi i zatim na dijelu kod termalne Rivijere. Sada možemo govoriti o hiljadama godina života prije nove ere na ovom prostoru. Mi smo sada definirali da postoji arheološki potencijal i poslali to u Poljsku na analize. Dobili smo vremenski period kojem otkriće pripada i geološku strukturu terena.
Žurnal: Koliki je značaj otkrića za Bosnu i Hercegovinu?
Kaljanac: To je jedino netaknuto naselje u Bosni i Hercegovini, da mi znamo za njega, posebno iz brončanog doba. To je vrijeme Nikene, Minojaca... Grci bi bili presretni da otkriju nešto takvo. Mi imamo netaknute kuće, našli smo jednu posudu u kojoj smo pronašli ostatke žita. To je netaknuto, ne poznajem niti jednog živog arheologa, izuzev Blagoja Govedarice, da je imao takvo otkriće.
Žurnal: Da li je to jedino otkriće takvog značaja u BiH?
Kaljanac: Ne samo u BiH, već i šire... Ja sam 2006. godine sa Amerikancima radio geofizička snimanja oko prostora rimska kupatila Terma na Ilidži. Otkrili smo da postoji rimski forum pod zemljom.
Žurnal: Da li ste istražili čitavo područje arheološkog parka?
Kaljanac: Prostor koji nismo istraživali je područje kod zgrade Ans Drive, Poljoprivrednog instituta, kompletan taj prostor prema termalnoj Rivijeri nije istraživan. Sada na nalazištu imate novoizgrađene objekte, neolitski Butmir se nalazi ispod zgrade Ans Drive, sada vidimo po distribuciji arheologije da je tu sama jezgra Butmira. To je već sada ugroženo područje.
Žurnal: Šta se može spasiti od daljeg ugrožavanja?
Kaljanac: Zato smo predložili Valeta konvenciju za jedan dio nalazišta, za ostatak smo predložili sistematsko istraživanje, da se krene centimetar po centimetar. Tu imamo izrazito očuvane i kvalitetne radionice iz brončanog doba koje je nemoguće izmjestiti. Mi smo Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavili Izvještaj, sada ona mora odlučiti šta i kako dalje.
Žurnal: Kako je moguće da se desi ovakvo otkriće a da javnost nije obaviještena?
Kaljanac: To vam je zato što nikada niko nije radio prospekciju, nije bilo planiranja... Zbog toga su arheolozi i propustili naselje od četiri hektara. Sada čekamo odobrenje Komisije jer pripremamo publikaciju o tome. Kada radimo nešto posebno fokusiramo se da obavimo posao i dostavimo izvještaj institucijama koje to štite. Tek nakon publikacije prelazimo u priču koja bi bila za širu javnost.
Žurnal: Pozivajući se na vaš Izvještaj, Općina Ilidža od Komisije sada traži da se izbriše veći dio nacionalnog spomenika. Postoji li mogućnost da Komisija udovolji zahtjevu Općine?
Kaljanac: To što oni sada zahtjevaju tehnički nije moguće. Prvo mi trebamo uraditi sistematsko istraživanje da bi definirali da li je nešto na nivou spomenika. U slučaju gradnje na tom lokalitetu, treba napraviti tampon zonu, da dio na kojem će se graditi ne ugrožava ovaj arheološki dio.
Žurnal: Da li sa sigurnošću možete reći da na određenim dijelovima nema arheologije, ako ste radili samo predistražne radove?
Kaljanac: Mi smo napravili statističku procjenu, minimalno za jedan nalaz smo utvrdili da ima arheološki potencijal što je po pravilu Europske unije. Sekcija dva je najveće područje za koje se tražilo oslobađanje. Tu smo otvorili 96 ručnih sondi, dok smo na drugim dijelovima već na drugoj sondi pronašli kuću. Naša preporuka u Izvještaju je bila da ukoliko dođe do bilo kakvih radova neophodno je prisustvo arheologa i stručni nadzor.
Žurnal: Smatrate li da bi naselje moglo ugroziti nalazište?
Kaljanac: Ukoliko idete samo na naselje naravno da ugrožavate lokalitet. Ipak je 1894. godine organiziran svjetski skup arheologa u Sarajevu povodom tih otkrića, nije to nešto što možemo tako lako zaobići. Ono što je meni lično kao arheologu bila težnja, jeste kada neko od mojih kolega iz inostranstva dođe i pita mogu li otići da vidim Butmir, da stvarno može vidjeti arheološko naselje, a ne kao sada - da vidi kukuruze i jabuke.
Žurnal: Odluka je sada u potpunosti na Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika?
Kaljanac: Da, oni su odlučili da je to nacionalni spomenik. Samo oni mogu odlučiti da više nije ili ga podijeliti na segmente.
( zurnal.info )
U razgovoru za Žurnal, voditelj stručnog tima koji je otkrio naselje iz bronzanog doba na Arheološkom lokalitetu-prahistorijsko naselje Butmir na Ilidži, profesor Adnan Kaljanac govori o značaju otkrića, nužnosti zaštite i mogućnosti gradnje naselja Nova Ilidža .
Da bi kuvajtskim investitorima omogućila gradnju naselja Nova Ilidža, Općina Ilidža podnijela je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH zahtjev za brisanje većeg dijela Prahistorijskog naselja Butmir sa liste zaštićenih spomenika. Regulacionim planom Nova Ilidža 1 planirana je gradnja naselja vrijednog dvije miljarde maraka.
Da bi zaštitio nalazište, voditelj arheološkog tima, Adnan Kaljanac, Komisiji je uputio zahtjev za stavljanjem dijela nalazišta pod zaštitu Europske unije. U međuvremenu, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo zaustavio je sve dalje aktivnosti na izradi regulacionog plana čekajući odluku Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Žurnal: Profesore Kaljanac šta je vaš tim otkrio na Ilidži?
Kaljanac: Kada bi sumirali, mi smo tu pronašli jedno naselje veličine četiri hektara. Naselje smo datirali u brončano doba. Najvažniji je dio prema potoku Tilavi i zatim na dijelu kod termalne Rivijere. Sada možemo govoriti o hiljadama godina života prije nove ere na ovom prostoru. Mi smo sada definirali da postoji arheološki potencijal i poslali to u Poljsku na analize. Dobili smo vremenski period kojem otkriće pripada i geološku strukturu terena.
Žurnal: Koliki je značaj otkrića za Bosnu i Hercegovinu?
Kaljanac: To je jedino netaknuto naselje u Bosni i Hercegovini, da mi znamo za njega, posebno iz brončanog doba. To je vrijeme Nikene, Minojaca... Grci bi bili presretni da otkriju nešto takvo. Mi imamo netaknute kuće, našli smo jednu posudu u kojoj smo pronašli ostatke žita. To je netaknuto, ne poznajem niti jednog živog arheologa, izuzev Blagoja Govedarice, da je imao takvo otkriće.
Žurnal: Da li je to jedino otkriće takvog značaja u BiH?
Kaljanac: Ne samo u BiH, već i šire... Ja sam 2006. godine sa Amerikancima radio geofizička snimanja oko prostora rimska kupatila Terma na Ilidži. Otkrili smo da postoji rimski forum pod zemljom.
Žurnal: Da li ste istražili čitavo područje arheološkog parka?
Kaljanac: Prostor koji nismo istraživali je područje kod zgrade Ans Drive, Poljoprivrednog instituta, kompletan taj prostor prema termalnoj Rivijeri nije istraživan. Sada na nalazištu imate novoizgrađene objekte, neolitski Butmir se nalazi ispod zgrade Ans Drive, sada vidimo po distribuciji arheologije da je tu sama jezgra Butmira. To je već sada ugroženo područje.
Žurnal: Šta se može spasiti od daljeg ugrožavanja?
Kaljanac: Zato smo predložili Valeta konvenciju za jedan dio nalazišta, za ostatak smo predložili sistematsko istraživanje, da se krene centimetar po centimetar. Tu imamo izrazito očuvane i kvalitetne radionice iz brončanog doba koje je nemoguće izmjestiti. Mi smo Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavili Izvještaj, sada ona mora odlučiti šta i kako dalje.
Žurnal: Kako je moguće da se desi ovakvo otkriće a da javnost nije obaviještena?
Kaljanac: To vam je zato što nikada niko nije radio prospekciju, nije bilo planiranja... Zbog toga su arheolozi i propustili naselje od četiri hektara. Sada čekamo odobrenje Komisije jer pripremamo publikaciju o tome. Kada radimo nešto posebno fokusiramo se da obavimo posao i dostavimo izvještaj institucijama koje to štite. Tek nakon publikacije prelazimo u priču koja bi bila za širu javnost.
Žurnal: Pozivajući se na vaš Izvještaj, Općina Ilidža od Komisije sada traži da se izbriše veći dio nacionalnog spomenika. Postoji li mogućnost da Komisija udovolji zahtjevu Općine?
Kaljanac: To što oni sada zahtjevaju tehnički nije moguće. Prvo mi trebamo uraditi sistematsko istraživanje da bi definirali da li je nešto na nivou spomenika. U slučaju gradnje na tom lokalitetu, treba napraviti tampon zonu, da dio na kojem će se graditi ne ugrožava ovaj arheološki dio.
Žurnal: Da li sa sigurnošću možete reći da na određenim dijelovima nema arheologije, ako ste radili samo predistražne radove?
Kaljanac: Mi smo napravili statističku procjenu, minimalno za jedan nalaz smo utvrdili da ima arheološki potencijal što je po pravilu Europske unije. Sekcija dva je najveće područje za koje se tražilo oslobađanje. Tu smo otvorili 96 ručnih sondi, dok smo na drugim dijelovima već na drugoj sondi pronašli kuću. Naša preporuka u Izvještaju je bila da ukoliko dođe do bilo kakvih radova neophodno je prisustvo arheologa i stručni nadzor.
Žurnal: Smatrate li da bi naselje moglo ugroziti nalazište?
Kaljanac: Ukoliko idete samo na naselje naravno da ugrožavate lokalitet. Ipak je 1894. godine organiziran svjetski skup arheologa u Sarajevu povodom tih otkrića, nije to nešto što možemo tako lako zaobići. Ono što je meni lično kao arheologu bila težnja, jeste kada neko od mojih kolega iz inostranstva dođe i pita mogu li otići da vidim Butmir, da stvarno može vidjeti arheološko naselje, a ne kao sada - da vidi kukuruze i jabuke.
Žurnal: Odluka je sada u potpunosti na Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika?
Kaljanac: Da, oni su odlučili da je to nacionalni spomenik. Samo oni mogu odlučiti da više nije ili ga podijeliti na segmente.
( zurnal.info )
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
07 Maj 2017 11:17 #6198
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Stari grad Bužim: Tvrđava koja je predstavljala kontinuitet života u različitim vremenskim epohama
Stari grad Bužim smješten je u blizini istoimenog naselja, oko 2 km južno od centralnog dijela općine Bužim, a predstavlja odličan primjer stare tvrđave, koja je u svojoj dugoj historiji predstavljala kontinuitet života kroz različite vremenske epohe.
Uzdignut na nadmorskoj visini od 325 metara, Stari grad Bužim danas predstavlja ruševinu nekad moćne utvrde čiji postanak se vezuje za vrijeme razvijenog srednjeg vijeka.
Grad se u historijskim dokumentima pojavljuje pod dva naziva, u početku Čava, a kasnije Bužim. Ruševina starog grada Bužima sastoji se od gornjeg ili unutrašnjeg i donjeg ili vanjskog grada, ukupne površine cijelog kompleksa 7.267 m2.
Tvrđava sazidana u vrijeme hladnog oružja
Predstavlja zanimljiv primjer starije tvrđave, zidane u vrijeme hladnog oružja, koja je dograđena i učvršćena novim bedemima i kulama. Građena je od lijepo otesane sedre i kamena ljutca ili bihacita. Na ovoj velikoj srednjevjekovnoj utvrdi ističu se kule, puškarnice, odaje, tamnice, bastioni, bedemi i tabije.
Unutrašnja, starija utvrda, nekada je bila u svojstvu manjeg zamka, sa visokim kružnim kulama na uglovima. Krajem 15. stoljeća, zamak je opasan novom utvrdom. Zidovi i kule ove utvrde su dosta niži, a na vrhu su imali položaje za topove.
Unutrašnji grad ima oblik relativno pravilnog četverouglog tlocrta, a u njemu su do danas djelimično očuvani tragovi čatrnje, te zidovi kamene džamije, sazidane po dolasku Osmanlija na temeljima prastare župne crkve sv. Klimenta. Na uglovima unutrašnjeg grada nalaze se okrugle donžon kule, koje su danas u vrlo lošem stanju.
Ulaz u grad je na zapadnom zidu, uz sjeverozapadnu tabiju. Sve do Austro-Ugarske okupacije iznad lučno zasvedenih vrata je postojala kamena ploča, ispisana glagoljicom, na kojoj je bio sljedeći natpis:
"Ovaj grad sazidao je iz temelja, izabrani knez Juraj Mikuličić. U ono vrijeme u Hrvatskoj boljega čovjeka nije bilo. Kod kralja Matijaša bio je poznat po velikom poštenju. Kod cara turskoga poznat kao čovjek koji je cijeloj Ugarskoj zemlji mir našao. I car rimski dobrim ga čovjekom nazivaše. I svaki od tih poglavica ga darivaše, a Hrvati ga na zapovijed herceg Ivaniša pogubiše. Ko se hoće takvim čovjekom zvati neka takav grad iz temelja sazida..."
Natpis se odnosi na gradnju vanjskoga grada koji je dao izgraditi Juraj Mikuličić 1484. godine. Za vrijeme okupacije, jedan austrougarski oficir je tu ploču, kao vrijedan spomenik kulture prenio u tadašnji Narodni muzej u Zagrebu. Danas se ova ploča nalazi u lapidaru Povijesnog muzeja Hrvatske.
Imao funkciju grada, kastela, zatim tvrđave, džamije i tvrđave kuće
Po građevinsko-arhitektonskim karakteristikama grad predstavlja tipično renesansno ostvarenje, iako ima elemenata romantičkog i gotičkog stila. U prošlosti je bio multifunkcionalan, te je imao funkciju grada, kastela, zatim tvrđave, džamije i tvrđave kuće. Početkom 19. stoljeća u dvorištu vanjskog grada nalazila su se 22 stambena objekta starobosanske arhitekture.
Dolaskom islama u tvrđavi je djelovala prepisivačka radionica u kojoj se njegovalo prepisivanje Kur'ana. Ljudi koji su tu radili su ostavili u privatnim kolekcijama mnogo rukopisnih knjiga i Kur'ana. Tako se u jednom dokumentu navodi da je 1620. godine Hasan, sin Behramov koji je pripadao bužimskoj posadi, prepisao jedno poveće djelo, na čijem kraju se potpisao kao vođa islamske Krajine.
Na Starom gradu u Bužimu se nalazila i srednjevjekovna nekropola stećaka. Stećci su ugrađivani u zidine ovog grada. Na ulazu u vanjski grad u zidinama su bili uklesani slijedeći simboli: oklopljena ruka sa buzdovanom i nadžak, vojnik sa zastavom, polumjesec, nekoliko zvijezda, ostve i dvije ptice. Navedeni simboli su vjerovatno dio heraldičkih predstava vladara bužimskog grada.
Danas se ovaj srednjevjekovni grad nalazi u vrlo lošem stanju i već odavno ga nagriza zub vremena. Pod zaštitu države je stavljen 1951., a u Registar nepokretnih spomenika kulture upisan je 1961. godine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u julu 2003. godine kompleks Starog grada Bužima proglasila je nacionalnim dobrom. Na taj način, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je preuzela odgovornost za njegovu zaštitu, konzervaciju i rehabilitaciju. U nekoliko zadnjih godina započela su određena arheološka istraživanja te izrada projektno-tehničke dokumentacije za restauraciju unutrašnjeg grada.
Nekada centralno mjesto vojne i civilne vlasti u Bužimu, ova oronula i napuštena srednjevjekovna tvrđava danas željno očekuje povremene posjetioce, znatiželjnike, ljubitelje starina i kulturno-historijske baštine. I pored toga što je u ruševnom stanju, i dalje je prisutno veliko interesovanje za njenu posjetu, kako lokalnog stanovništva, tako i ljudi izvan općine Bužim.
klix.ba
Stari grad Bužim smješten je u blizini istoimenog naselja, oko 2 km južno od centralnog dijela općine Bužim, a predstavlja odličan primjer stare tvrđave, koja je u svojoj dugoj historiji predstavljala kontinuitet života kroz različite vremenske epohe.
Uzdignut na nadmorskoj visini od 325 metara, Stari grad Bužim danas predstavlja ruševinu nekad moćne utvrde čiji postanak se vezuje za vrijeme razvijenog srednjeg vijeka.
Grad se u historijskim dokumentima pojavljuje pod dva naziva, u početku Čava, a kasnije Bužim. Ruševina starog grada Bužima sastoji se od gornjeg ili unutrašnjeg i donjeg ili vanjskog grada, ukupne površine cijelog kompleksa 7.267 m2.
Tvrđava sazidana u vrijeme hladnog oružja
Predstavlja zanimljiv primjer starije tvrđave, zidane u vrijeme hladnog oružja, koja je dograđena i učvršćena novim bedemima i kulama. Građena je od lijepo otesane sedre i kamena ljutca ili bihacita. Na ovoj velikoj srednjevjekovnoj utvrdi ističu se kule, puškarnice, odaje, tamnice, bastioni, bedemi i tabije.
Unutrašnja, starija utvrda, nekada je bila u svojstvu manjeg zamka, sa visokim kružnim kulama na uglovima. Krajem 15. stoljeća, zamak je opasan novom utvrdom. Zidovi i kule ove utvrde su dosta niži, a na vrhu su imali položaje za topove.
Unutrašnji grad ima oblik relativno pravilnog četverouglog tlocrta, a u njemu su do danas djelimično očuvani tragovi čatrnje, te zidovi kamene džamije, sazidane po dolasku Osmanlija na temeljima prastare župne crkve sv. Klimenta. Na uglovima unutrašnjeg grada nalaze se okrugle donžon kule, koje su danas u vrlo lošem stanju.
Ulaz u grad je na zapadnom zidu, uz sjeverozapadnu tabiju. Sve do Austro-Ugarske okupacije iznad lučno zasvedenih vrata je postojala kamena ploča, ispisana glagoljicom, na kojoj je bio sljedeći natpis:
"Ovaj grad sazidao je iz temelja, izabrani knez Juraj Mikuličić. U ono vrijeme u Hrvatskoj boljega čovjeka nije bilo. Kod kralja Matijaša bio je poznat po velikom poštenju. Kod cara turskoga poznat kao čovjek koji je cijeloj Ugarskoj zemlji mir našao. I car rimski dobrim ga čovjekom nazivaše. I svaki od tih poglavica ga darivaše, a Hrvati ga na zapovijed herceg Ivaniša pogubiše. Ko se hoće takvim čovjekom zvati neka takav grad iz temelja sazida..."
Natpis se odnosi na gradnju vanjskoga grada koji je dao izgraditi Juraj Mikuličić 1484. godine. Za vrijeme okupacije, jedan austrougarski oficir je tu ploču, kao vrijedan spomenik kulture prenio u tadašnji Narodni muzej u Zagrebu. Danas se ova ploča nalazi u lapidaru Povijesnog muzeja Hrvatske.
Imao funkciju grada, kastela, zatim tvrđave, džamije i tvrđave kuće
Po građevinsko-arhitektonskim karakteristikama grad predstavlja tipično renesansno ostvarenje, iako ima elemenata romantičkog i gotičkog stila. U prošlosti je bio multifunkcionalan, te je imao funkciju grada, kastela, zatim tvrđave, džamije i tvrđave kuće. Početkom 19. stoljeća u dvorištu vanjskog grada nalazila su se 22 stambena objekta starobosanske arhitekture.
Dolaskom islama u tvrđavi je djelovala prepisivačka radionica u kojoj se njegovalo prepisivanje Kur'ana. Ljudi koji su tu radili su ostavili u privatnim kolekcijama mnogo rukopisnih knjiga i Kur'ana. Tako se u jednom dokumentu navodi da je 1620. godine Hasan, sin Behramov koji je pripadao bužimskoj posadi, prepisao jedno poveće djelo, na čijem kraju se potpisao kao vođa islamske Krajine.
Na Starom gradu u Bužimu se nalazila i srednjevjekovna nekropola stećaka. Stećci su ugrađivani u zidine ovog grada. Na ulazu u vanjski grad u zidinama su bili uklesani slijedeći simboli: oklopljena ruka sa buzdovanom i nadžak, vojnik sa zastavom, polumjesec, nekoliko zvijezda, ostve i dvije ptice. Navedeni simboli su vjerovatno dio heraldičkih predstava vladara bužimskog grada.
Danas se ovaj srednjevjekovni grad nalazi u vrlo lošem stanju i već odavno ga nagriza zub vremena. Pod zaštitu države je stavljen 1951., a u Registar nepokretnih spomenika kulture upisan je 1961. godine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u julu 2003. godine kompleks Starog grada Bužima proglasila je nacionalnim dobrom. Na taj način, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je preuzela odgovornost za njegovu zaštitu, konzervaciju i rehabilitaciju. U nekoliko zadnjih godina započela su određena arheološka istraživanja te izrada projektno-tehničke dokumentacije za restauraciju unutrašnjeg grada.
Nekada centralno mjesto vojne i civilne vlasti u Bužimu, ova oronula i napuštena srednjevjekovna tvrđava danas željno očekuje povremene posjetioce, znatiželjnike, ljubitelje starina i kulturno-historijske baštine. I pored toga što je u ruševnom stanju, i dalje je prisutno veliko interesovanje za njenu posjetu, kako lokalnog stanovništva, tako i ljudi izvan općine Bužim.
klix.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
27 Jul 2017 20:38 #6448
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Struka i građani protiv: Nad ostacima Tašlihana žele graditi objekte
Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH je na 13. sjednici poništila odluku o proglašenju spomenika Tašlihan nacionalnim spomenikom i na taj način omogućila gradnju u neposrednoj blizini objekta Gazi Husrev-begovog bezistana u Sarajevu, nad ostacima Tašlihana.
GRAĐANI POKRENULI PETICIJU
Na ovom prostoru je planirana izgradnja objekta koji će imati prizemlje i sprat i navodno su trgovačkog karaktera. Nakon ove informacije reagovala je struka, ali i građani Sarajeva koji su već pokrenuli online peticiju protiv Odluke Komisije za zaštitu spomenika.
Šta će se zaista desiti ako Sarajevo izgubi Talšihan, šta treba da se desi da jedan nacionalni spomenik bude skinut sa liste zaštićenih, koliko je navedena Odlukam opravdana, te kakvi objekti bi se trebali graditi na ovom mjestu, pokušali smo saznati u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, koja se nakon upita poslovnog portala Akta.ba oglasila zvaničnim stavom.
Navode kako ukidanje statusa nacionalnih spomenika za "Arheološko područje - ostaci Tašlihana u Sarajevu" i "Graditeljsku cjelinu - Gazi Husrev-begov bezistan sa dućanima u Sarajevu" nikada nije bilo razmatrano u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, s obzirom na to da se radi o kulturno-historijskom naslijeđu od izuzetnog značaja.
„Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj u novembru 2004. godine donijela je Odluku o proglašenju Arheološkog područja - ostaci Tašlihana u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Komisija može odlučiti o izmjeni ili dopuni ranije donesene odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom prema članu 40. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. U vezi s tim, Komisija je, na sjednici održanoj u julu 2016. godine, donijela odluku o izmjeni Odluke o proglašenju Arheološkog područja - ostaci Tašlihana u Sarajevu nacionalnim spomenikom. Izmjena odluke odnosi se na mjere zaštite propisane odlukom iz novembra 2004. godine“, kažu iz Komisije.
Dalje, navode kako je izmjena odluke donesena na osnovi dobivenih podataka kojima se nije raspolagalo u momentu donošenja odluke (2004.), a uvidom na licu mjesta (15.06.2016. godine) utvrđeno je da je na većem dijelu parcele Tašlihana izgrađena podzemna garaža; da su ostaci temelja i istočnog zida Tašlihana konsolidirani i konzervirani; a da je uz zapadnu granicu ostataka Tašlihana izgrađen pješački most.
UPITNA AUTENTIČNOST I INTEGRITET
„U toku izgradnje garaže uz Hotel Europa 2008. godine izvedene su preventivne mjere urgentne stabilizacije temelja (temelji objekta su bili razidani, te vraćeni na krov garaže) i konstruktivno podupiranje istočnog zida, sa ciljem da se ne izazove destabilizacija kompletne strukture. Tim zahvatima autentičnost i integritet samih ostataka objekta je postala vrlo upitna. U cilju zaštite mjesta i ostataka iskazana je opravdanost potrebe za izmjenom odluke“, navode iz Komisije.
Navode, kako je Federalno ministarstvo prostornog uređenja, dostavilo je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika "Idejni projekat konzervacije i prezentacije arheološkog područja i revitalizacije objekta Tašlihan u okviru kompleksa hotela Europa u Sarajevu", kako bi Komisija dala mišljenje o njegovog usklađenosti sa mjerama zaštite koje su propisane odlukom. Nakon razmatranja idejnog projekta, Komisija je zaključila da je dostavljeno rješenje u skladu sa odlukom te predložila da se idejni projekat izmjeni na način da se omogući bolja vizuelna prezentacija uvođenjem više staklenih površina i usklađivanjem materijala i boja.
„Predloženo rješenje na kvalitetan način štiti i prezentira ostatke temelja i zida koji je povezivao Tašlihan sa Gazi Husrev-begovim bezistanom, te uspostavlja vezu objekta sa istim stavljanjem u funkciju ulaza u bezistan sa zapadne strane. Također novi prostori će omogućiti i unapređenje kulturno-edukativne ponude sarajevske Čaršije. Drugi, vrlo važan doprinos projekta jeste urbana harmonizacija prostora koga čine objekti izgrađeni u vremenskom rasponu od pet vjekova (bezistan, hoteli, administrativne zgrade sa južne strane)“, zaključuju iz Komisije.
Bivša članica komisije Amra Hadžimuhamedović za Al Jazeeru je kazala da je skidanje i potčinjavanje zaštite kulturnog naslijeđa trgovačkim objektima uništavanje resursa nauštrb pojedinačne dobiti te da je prekrivanje i komercijalizacija ostataka Tašlihana prema bilo čijem projektu neprimjereno i nedopustivo.
TAŠLIHAN GRADILI MAJSTORI IZ DUBROVNIKA
Tašlihan (Kameni han, Husrevbegov karavan-saraj ili Stari han) sagrađen je između 1540. i 1543. godine. Pri gradnji ovog objekta, kao i susjednog bezistana, učestvovali su majstori iz Dubrovnika. Tašlihan je gorio prvi put 1697., zatim 1831. kada je dograđen prostor za staje na krajnjem sjevernom dijelu, koji za sada nije istraživan. Potpuno je uništen u požaru 1879. godine, a današnji fizički ostaci Tašlihana čine nekoliko procenata od originalnog objekta.
Akta.ba
Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH je na 13. sjednici poništila odluku o proglašenju spomenika Tašlihan nacionalnim spomenikom i na taj način omogućila gradnju u neposrednoj blizini objekta Gazi Husrev-begovog bezistana u Sarajevu, nad ostacima Tašlihana.
GRAĐANI POKRENULI PETICIJU
Na ovom prostoru je planirana izgradnja objekta koji će imati prizemlje i sprat i navodno su trgovačkog karaktera. Nakon ove informacije reagovala je struka, ali i građani Sarajeva koji su već pokrenuli online peticiju protiv Odluke Komisije za zaštitu spomenika.
Šta će se zaista desiti ako Sarajevo izgubi Talšihan, šta treba da se desi da jedan nacionalni spomenik bude skinut sa liste zaštićenih, koliko je navedena Odlukam opravdana, te kakvi objekti bi se trebali graditi na ovom mjestu, pokušali smo saznati u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, koja se nakon upita poslovnog portala Akta.ba oglasila zvaničnim stavom.
Navode kako ukidanje statusa nacionalnih spomenika za "Arheološko područje - ostaci Tašlihana u Sarajevu" i "Graditeljsku cjelinu - Gazi Husrev-begov bezistan sa dućanima u Sarajevu" nikada nije bilo razmatrano u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, s obzirom na to da se radi o kulturno-historijskom naslijeđu od izuzetnog značaja.
„Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj u novembru 2004. godine donijela je Odluku o proglašenju Arheološkog područja - ostaci Tašlihana u Sarajevu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Komisija može odlučiti o izmjeni ili dopuni ranije donesene odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom prema članu 40. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. U vezi s tim, Komisija je, na sjednici održanoj u julu 2016. godine, donijela odluku o izmjeni Odluke o proglašenju Arheološkog područja - ostaci Tašlihana u Sarajevu nacionalnim spomenikom. Izmjena odluke odnosi se na mjere zaštite propisane odlukom iz novembra 2004. godine“, kažu iz Komisije.
Dalje, navode kako je izmjena odluke donesena na osnovi dobivenih podataka kojima se nije raspolagalo u momentu donošenja odluke (2004.), a uvidom na licu mjesta (15.06.2016. godine) utvrđeno je da je na većem dijelu parcele Tašlihana izgrađena podzemna garaža; da su ostaci temelja i istočnog zida Tašlihana konsolidirani i konzervirani; a da je uz zapadnu granicu ostataka Tašlihana izgrađen pješački most.
UPITNA AUTENTIČNOST I INTEGRITET
„U toku izgradnje garaže uz Hotel Europa 2008. godine izvedene su preventivne mjere urgentne stabilizacije temelja (temelji objekta su bili razidani, te vraćeni na krov garaže) i konstruktivno podupiranje istočnog zida, sa ciljem da se ne izazove destabilizacija kompletne strukture. Tim zahvatima autentičnost i integritet samih ostataka objekta je postala vrlo upitna. U cilju zaštite mjesta i ostataka iskazana je opravdanost potrebe za izmjenom odluke“, navode iz Komisije.
Navode, kako je Federalno ministarstvo prostornog uređenja, dostavilo je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika "Idejni projekat konzervacije i prezentacije arheološkog područja i revitalizacije objekta Tašlihan u okviru kompleksa hotela Europa u Sarajevu", kako bi Komisija dala mišljenje o njegovog usklađenosti sa mjerama zaštite koje su propisane odlukom. Nakon razmatranja idejnog projekta, Komisija je zaključila da je dostavljeno rješenje u skladu sa odlukom te predložila da se idejni projekat izmjeni na način da se omogući bolja vizuelna prezentacija uvođenjem više staklenih površina i usklađivanjem materijala i boja.
„Predloženo rješenje na kvalitetan način štiti i prezentira ostatke temelja i zida koji je povezivao Tašlihan sa Gazi Husrev-begovim bezistanom, te uspostavlja vezu objekta sa istim stavljanjem u funkciju ulaza u bezistan sa zapadne strane. Također novi prostori će omogućiti i unapređenje kulturno-edukativne ponude sarajevske Čaršije. Drugi, vrlo važan doprinos projekta jeste urbana harmonizacija prostora koga čine objekti izgrađeni u vremenskom rasponu od pet vjekova (bezistan, hoteli, administrativne zgrade sa južne strane)“, zaključuju iz Komisije.
Bivša članica komisije Amra Hadžimuhamedović za Al Jazeeru je kazala da je skidanje i potčinjavanje zaštite kulturnog naslijeđa trgovačkim objektima uništavanje resursa nauštrb pojedinačne dobiti te da je prekrivanje i komercijalizacija ostataka Tašlihana prema bilo čijem projektu neprimjereno i nedopustivo.
TAŠLIHAN GRADILI MAJSTORI IZ DUBROVNIKA
Tašlihan (Kameni han, Husrevbegov karavan-saraj ili Stari han) sagrađen je između 1540. i 1543. godine. Pri gradnji ovog objekta, kao i susjednog bezistana, učestvovali su majstori iz Dubrovnika. Tašlihan je gorio prvi put 1697., zatim 1831. kada je dograđen prostor za staje na krajnjem sjevernom dijelu, koji za sada nije istraživan. Potpuno je uništen u požaru 1879. godine, a današnji fizički ostaci Tašlihana čine nekoliko procenata od originalnog objekta.
Akta.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
22 Avg 2017 21:56 #6529
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Hadžišabanovića vila: Austrougarski biser propada zbog nebrige vlasti
Bosna i Hercegovina bogata je raskošnim objektima iz perioda Austro-Ugarske. Nažalost, zub vremena i nebriga nadležnih učinili su da neki od tih objekata propadaju. Jedan od njih je Hadžišabanovića vila koja se nalazi dva kilometra jugoistočno od centra Pala.
Ova vila je 2002. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH, a Vlada RS bila je dužna poduzeti sve mjere da je zaštiti i vrati u prvobitno stanje.
Projekt je napravljen u martu 1912. godine u stolarskom ateljeu Augusta Taborya u Sarajevu po narudžbi braće Hadžišabanović koji su imali svoje pilane pored vile. Osim toga, imali su farmu krava, pekaru, prodavnicu i mekteb. Vila je završena krajem te godine.
Njena svrha je bila ishodišna kuća, a napravljena je u stilu austrijske vile. Ima tri sprata koja su napravljena od opeke i cementnog maltera te krov od pečenog crijepa i lima.
U privatnom vlasništvu je bila do 1946. godine kada su je komunističke vlasti nacionalizovale, a potom je prešla u vlasništvo Općine Pale. Deset godina prije nego je nacionalizovana, rađena je rekonstrukcija kojom je promijenjen izgled jer su ubačeni drveni dekorativni elementi koji su promijenili fasadu.
Ono što se na objektu posebno ističe su dva tornja s krovnim vijencima te veliki prozori.
Nažalost, danas se samo nazire stari sjaj. Kiša i snijeg su učinili svoje te je zapadni dio zida srušen, dok je cijeli objekt zarastao rastinjem i u ruševnom je stanju. Vrlo je nestabilan i ne preporučuje se kretanje u blizini, niti ulazak.
Koliko dugo je zapušten dokaz je i drveće koje je počelo rasti iz nje. Iz Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske kazali su 2013. godine da se ova vila nalazi na prioritetnoj listi za obnovu. Te godine su izvršena mjerenja i analiza objekta kako bi se izradio projekt.
klix.ba
Bosna i Hercegovina bogata je raskošnim objektima iz perioda Austro-Ugarske. Nažalost, zub vremena i nebriga nadležnih učinili su da neki od tih objekata propadaju. Jedan od njih je Hadžišabanovića vila koja se nalazi dva kilometra jugoistočno od centra Pala.
Ova vila je 2002. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH, a Vlada RS bila je dužna poduzeti sve mjere da je zaštiti i vrati u prvobitno stanje.
Projekt je napravljen u martu 1912. godine u stolarskom ateljeu Augusta Taborya u Sarajevu po narudžbi braće Hadžišabanović koji su imali svoje pilane pored vile. Osim toga, imali su farmu krava, pekaru, prodavnicu i mekteb. Vila je završena krajem te godine.
Njena svrha je bila ishodišna kuća, a napravljena je u stilu austrijske vile. Ima tri sprata koja su napravljena od opeke i cementnog maltera te krov od pečenog crijepa i lima.
U privatnom vlasništvu je bila do 1946. godine kada su je komunističke vlasti nacionalizovale, a potom je prešla u vlasništvo Općine Pale. Deset godina prije nego je nacionalizovana, rađena je rekonstrukcija kojom je promijenjen izgled jer su ubačeni drveni dekorativni elementi koji su promijenili fasadu.
Ono što se na objektu posebno ističe su dva tornja s krovnim vijencima te veliki prozori.
Nažalost, danas se samo nazire stari sjaj. Kiša i snijeg su učinili svoje te je zapadni dio zida srušen, dok je cijeli objekt zarastao rastinjem i u ruševnom je stanju. Vrlo je nestabilan i ne preporučuje se kretanje u blizini, niti ulazak.
Koliko dugo je zapušten dokaz je i drveće koje je počelo rasti iz nje. Iz Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske kazali su 2013. godine da se ova vila nalazi na prioritetnoj listi za obnovu. Te godine su izvršena mjerenja i analiza objekta kako bi se izradio projekt.
klix.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
04 Sep 2017 07:42 #6575
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
U krugu trolejbuskog terminala počelo arheološko uređenje nekropole stećaka
Općina Novi Grad Sarajevo u saradnji sa Javnom ustanovom Muzej Sarajeva započela je arheološke radove na uređenju nekropole stećaka u blizini zgrade Općine Novi Grad Sarajevo.
Arheološki radovi se vrši u krugu parkinga trolejbuskog terminala KJKP GRAS, a cilj projekta je upoznati građane o postojanju nekropole stećaka na području općine i značaju za širu javnost kao i zaštititi kulturno-historijsko naslijeđe od devastacije.
U okviru uređenja arheološkog lokaliteta, izvršit će se čišćenje, označavanje i konzerviracija i djelomična sanacija stećaka, koji se nalaze u krugu trolejbuskog terminala.
"Radit će se uređenje arheološkog lokaliteta srednjevjekovna nekropola Kakanj-Švrakino Selo sa djelimičnim rekognosciranjem terena i konzervacijom dva vidljiva stećka, koji se nalaze na ovoj lokaciji", kazao je muzejski savjetnik u JU Muzej Sarajeva, arheolog Adnan Muftarević, a koji rukovodi radovima.
Prema raspoloživoj dokumentaciji, 1990. godine zbog potreba izvođenja većih građevinskih radova na lokalitetu Kakanj nekropola stećaka je dislocirana na sadašnju lokaciju. Tom prilikom otkriveno je šest pojedinačnih grobova i više necjelovitih skeleta, što je potvrdilo pretpostavku o postojanju nekada veće nekropole stećaka.
Svi arheološki artefakti su nakon detaljne evidencije, fotografiranja i dokumentacione obrade predani Zemaljskom muzeju BiH i Antropološkom institutu u Beogradu, a dva nadgrobnika su dislocirana u neposrednu blizinu.
Kako bi radovi počeli i protekli neometano pribavljene su sve potrebne saglasnosti nadležnih institucija među kojima i Zavoda za zaštitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo.
klix.ba
Općina Novi Grad Sarajevo u saradnji sa Javnom ustanovom Muzej Sarajeva započela je arheološke radove na uređenju nekropole stećaka u blizini zgrade Općine Novi Grad Sarajevo.
Arheološki radovi se vrši u krugu parkinga trolejbuskog terminala KJKP GRAS, a cilj projekta je upoznati građane o postojanju nekropole stećaka na području općine i značaju za širu javnost kao i zaštititi kulturno-historijsko naslijeđe od devastacije.
U okviru uređenja arheološkog lokaliteta, izvršit će se čišćenje, označavanje i konzerviracija i djelomična sanacija stećaka, koji se nalaze u krugu trolejbuskog terminala.
"Radit će se uređenje arheološkog lokaliteta srednjevjekovna nekropola Kakanj-Švrakino Selo sa djelimičnim rekognosciranjem terena i konzervacijom dva vidljiva stećka, koji se nalaze na ovoj lokaciji", kazao je muzejski savjetnik u JU Muzej Sarajeva, arheolog Adnan Muftarević, a koji rukovodi radovima.
Prema raspoloživoj dokumentaciji, 1990. godine zbog potreba izvođenja većih građevinskih radova na lokalitetu Kakanj nekropola stećaka je dislocirana na sadašnju lokaciju. Tom prilikom otkriveno je šest pojedinačnih grobova i više necjelovitih skeleta, što je potvrdilo pretpostavku o postojanju nekada veće nekropole stećaka.
Svi arheološki artefakti su nakon detaljne evidencije, fotografiranja i dokumentacione obrade predani Zemaljskom muzeju BiH i Antropološkom institutu u Beogradu, a dva nadgrobnika su dislocirana u neposrednu blizinu.
Kako bi radovi počeli i protekli neometano pribavljene su sve potrebne saglasnosti nadležnih institucija među kojima i Zavoda za zaštitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo.
klix.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
05 Okt 2017 10:26 #6667
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Počela geotehnička istraživanja na dvorcu Lothara von Berksa u Starom gradu Ostrožcu
Na Starom gradu Ostrožcu počela su geotehnička ispitivanja u području sahat-kule s ciljem izrade geotehničkog elaborata, a u okviru izrade glavnog i izvedbenog projekta hitnih mjera sanacije, zaštite i konzervacije na dvorcu Lothara von Berksa u sastavu nacionalnog spomenika Stari grad Ostrožac.
Prema riječima profesora Envera Mandžića koji stručno nadgleda radove, a prema onome što je do sada utvrđeno, sahat-kula se nalazi na vrlo lošem terenu i većoj količini nasipa, zbog čega ne čude njeno naginjanje i pukotine u zidu.
"Trenutno se na Starom gradu Ostrožcu izvode istražni radovi vezani za sahat-kulu i ti radovi su planirani u jednom sveobuhvatnom zadatku od prije nekoliko godina koji je opisao konkretno stanje ovog starog grada. Između ostalog, problem kule je posebno istaknut zato što je došlo do naginjanja kule i da bi spriječili dalje naginjanje treba provesti istražne radove da bi građevinci na osnovu toga uradili neku vrstu sanacije i sprečavanje daljnjeg propadanja", rekao je Mandžić.
On je istakao da su pukotine na zidu i kuli evidentne, ali da nije poznato koliko su one stare.
"Istražni radovi bi trebalo da pokažu na čemu to leži. Prema ovom do sada što smo otkrili, tu je dosta nasipa i geografski teren na kojem je kula je dosta loših karakteristika, tako da nije čudno što je u jednom trenutku počelo naginjanje. Iako s donje strane vidimo da su graditelji stavili i potporu da bi spriječili kretanje tog zida, ali je očito da to nije bilo dovoljno. S ovim istražnim radnjama trebamo utvrditi šta se tačno dešava i ustanoviti šta treba poduzeti", objasnio je Mandžić.
Projekt se realizira prema Sporazumu između Grada Cazina i JU Kulturni centar Cazin, kojim su definirane obaveze i odgovornosti institucija te udružena sredstva u iznosu od 45.500 KM koja su za ove potrebe osigurana kroz različite projektne aplikacije s viših nivoa vlasti.
"Za nas je izrazito bitno da smo krenuli u ovaj projekt jer kada prikupimo projektnu dokumentaciju koja će definirati stanje, načine i pristup rekonstrukciji ovog dijela Starog grada, imat ćemo mogućnost razmišljati o ulaganju sredstava, traženju partnera i konačno pristupiti sveobuhvatnoj rekonstrukciji ovog spomenika. Zbog toga je važno da smo ušli u ovaj program i da je učinjen taj prvi neophodni korak ka trajnom rješavanju i očuvanju Starog grada", kazao je gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.
U narednim danima u okviru ovog projekta će biti provedene i aktivnosti čišćenja bršljena i ostalog rastinja sa zidova dvorca, sahat-kule i pripadajućih bedema u cilju uvida u stepen njihovog oštećenja i planiranja mjera sanacije.
Inače, Mehmedbeg Beširević, iz begovske porodice Beširević koja je oko 300 godina upravljala Starim gradom, prodao je ostrožački grad grofu Lotharu von Berksu koji je u razdoblju od 1896. do 1905. bio načelnik Bihaćkog okruga.
Lothar von Berks, vitez malteškog reda, restaurirao je Stari grad Ostrožac i u njemu podigao svoj dvorac, izgrađen u neogotičkom stilu, u koji se, zajedno s porodicom, nastanio 1902. godine.
Dvorac je bio raskošno uređen: odaje su bile prepune umjetnički izrađenih predmeta: tu su bili saloni za muziciranje i ples, bogata biblioteka, umjetničke slike - portreti članova porodice, spavaonice raznih veličina, hodnici s lovačkim trofejima, luksuzno pokućstvo i namještaj, kao i brojne druge stvari. Od tog trenutka, Ostrožac je za mnogobrojne znatiželjne promatrače bio kao grad iz bajke.
Stari grad Ostrožac je bio vlasništvo Berksovih sve do 1946. godine, kada je uslijedila nacionalizacija, a dvorac stavljen pod zaštitu države, tadašnje FNRJ.
Klix.ba
Na Starom gradu Ostrožcu počela su geotehnička ispitivanja u području sahat-kule s ciljem izrade geotehničkog elaborata, a u okviru izrade glavnog i izvedbenog projekta hitnih mjera sanacije, zaštite i konzervacije na dvorcu Lothara von Berksa u sastavu nacionalnog spomenika Stari grad Ostrožac.
Prema riječima profesora Envera Mandžića koji stručno nadgleda radove, a prema onome što je do sada utvrđeno, sahat-kula se nalazi na vrlo lošem terenu i većoj količini nasipa, zbog čega ne čude njeno naginjanje i pukotine u zidu.
"Trenutno se na Starom gradu Ostrožcu izvode istražni radovi vezani za sahat-kulu i ti radovi su planirani u jednom sveobuhvatnom zadatku od prije nekoliko godina koji je opisao konkretno stanje ovog starog grada. Između ostalog, problem kule je posebno istaknut zato što je došlo do naginjanja kule i da bi spriječili dalje naginjanje treba provesti istražne radove da bi građevinci na osnovu toga uradili neku vrstu sanacije i sprečavanje daljnjeg propadanja", rekao je Mandžić.
On je istakao da su pukotine na zidu i kuli evidentne, ali da nije poznato koliko su one stare.
"Istražni radovi bi trebalo da pokažu na čemu to leži. Prema ovom do sada što smo otkrili, tu je dosta nasipa i geografski teren na kojem je kula je dosta loših karakteristika, tako da nije čudno što je u jednom trenutku počelo naginjanje. Iako s donje strane vidimo da su graditelji stavili i potporu da bi spriječili kretanje tog zida, ali je očito da to nije bilo dovoljno. S ovim istražnim radnjama trebamo utvrditi šta se tačno dešava i ustanoviti šta treba poduzeti", objasnio je Mandžić.
Projekt se realizira prema Sporazumu između Grada Cazina i JU Kulturni centar Cazin, kojim su definirane obaveze i odgovornosti institucija te udružena sredstva u iznosu od 45.500 KM koja su za ove potrebe osigurana kroz različite projektne aplikacije s viših nivoa vlasti.
"Za nas je izrazito bitno da smo krenuli u ovaj projekt jer kada prikupimo projektnu dokumentaciju koja će definirati stanje, načine i pristup rekonstrukciji ovog dijela Starog grada, imat ćemo mogućnost razmišljati o ulaganju sredstava, traženju partnera i konačno pristupiti sveobuhvatnoj rekonstrukciji ovog spomenika. Zbog toga je važno da smo ušli u ovaj program i da je učinjen taj prvi neophodni korak ka trajnom rješavanju i očuvanju Starog grada", kazao je gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.
U narednim danima u okviru ovog projekta će biti provedene i aktivnosti čišćenja bršljena i ostalog rastinja sa zidova dvorca, sahat-kule i pripadajućih bedema u cilju uvida u stepen njihovog oštećenja i planiranja mjera sanacije.
Inače, Mehmedbeg Beširević, iz begovske porodice Beširević koja je oko 300 godina upravljala Starim gradom, prodao je ostrožački grad grofu Lotharu von Berksu koji je u razdoblju od 1896. do 1905. bio načelnik Bihaćkog okruga.
Lothar von Berks, vitez malteškog reda, restaurirao je Stari grad Ostrožac i u njemu podigao svoj dvorac, izgrađen u neogotičkom stilu, u koji se, zajedno s porodicom, nastanio 1902. godine.
Dvorac je bio raskošno uređen: odaje su bile prepune umjetnički izrađenih predmeta: tu su bili saloni za muziciranje i ples, bogata biblioteka, umjetničke slike - portreti članova porodice, spavaonice raznih veličina, hodnici s lovačkim trofejima, luksuzno pokućstvo i namještaj, kao i brojne druge stvari. Od tog trenutka, Ostrožac je za mnogobrojne znatiželjne promatrače bio kao grad iz bajke.
Stari grad Ostrožac je bio vlasništvo Berksovih sve do 1946. godine, kada je uslijedila nacionalizacija, a dvorac stavljen pod zaštitu države, tadašnje FNRJ.
Klix.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
23 Okt 2017 10:56 #6717
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
U restauraciju Starog grada Jezerski uloženo skoro 80 hiljada KM
Završena je i druga faza konzervacije i restauracije Starog grada Jezerski u istoimenom bosanskokrupskom naselju. Na očuvanju i sanaciji ovog nacionalnog spomenika BiH Općina Bosanska Krupa radi od prošle godine kada je obnovljen bedemski zid, odnosno ulaz na tvrđavu. Za te aktivnosti iz vlastitog i kantonalnog budžeta obezbijedila je skoro 27 hiljada maraka, a po završetku radova, u martu ove godine, potpisala ugovor za drugu fazu radova vrijedan 52 hiljade KM.
Ovu građevinu su, da bi se uvjerili u kvalitet izvedenih radova, u društvu mještana i vijećnice iz ovog kraja Elvire Mehić, obišli načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović i predsjedavajući Općinskog vijeća Bosanska Krupa Tahir Nuhić.
Očuvanje spomenika, kulturnog i nacionalnog dobra, te na koncu razvoj turizma, razlozi su zbog čega je Općina odlučila pristupiti sanaciji Starog grada Jezerski. U tome je dobila podršku Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK na čijem je čelu tada bio Tahir Nuhić, inače mještanin Jezerskog i trenutno predsjedavajući Općinskog vijeća.
Načelnik Halitović prilikom obilaska tvrđave kaže kako je Općina uvijek opredjeljena za zaštitu životne sredine i da je tvrđava u Jezerskom odavno na listi prioriteta, prvenstveno radi sigurnosti ljudi, pa onda i zbog ostalih već pomenutih razloga. Naglašava kako je ovo lokacija koja u općini može ponuditi kvalitetan turistički sadržaj, te da će se i dalje raditi na uređenju.
Mnogo je još posla, mnogo još potrebno novca, ali kako kažu postoji volja i želja za nastavak konzervacije i restauracije. Predsjedavajući Nuhić ističe kako će učiniti sve da Stari grad Jezerski dobije svoj pravi oblik i da se stavi u funkciju turizma.
Stari grad Jezerski posjeduje unutrašnju okruglu kulu visoku više od dvadeset metara koja je ozidana debelim zidom i vanjsku kamenu ogradu ili bedem visok četiri metra s velikim vratima. Uz kulu je još sagrađen kameni zid visok sedam metara koji je zatvarao četvrtasti prostor površine 1.200 četvornih metara. Za stoljetnu kulu historija bilježi da ju je gradila djevojka iz Bužima, a kameni zid oko grada koji je služio za odbranu podigli su Turci za minulih ratova radi strateške važnosti. Na mjestu gdje postoji mala stara džamija nekad je bila župna crkva Sv. Kuzme i Damjana u biskupiji kninskoj. Prije četrnaest godina uvršten je na listu nacionalnih spomenika BiH.
Akta.ba
Završena je i druga faza konzervacije i restauracije Starog grada Jezerski u istoimenom bosanskokrupskom naselju. Na očuvanju i sanaciji ovog nacionalnog spomenika BiH Općina Bosanska Krupa radi od prošle godine kada je obnovljen bedemski zid, odnosno ulaz na tvrđavu. Za te aktivnosti iz vlastitog i kantonalnog budžeta obezbijedila je skoro 27 hiljada maraka, a po završetku radova, u martu ove godine, potpisala ugovor za drugu fazu radova vrijedan 52 hiljade KM.
Ovu građevinu su, da bi se uvjerili u kvalitet izvedenih radova, u društvu mještana i vijećnice iz ovog kraja Elvire Mehić, obišli načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović i predsjedavajući Općinskog vijeća Bosanska Krupa Tahir Nuhić.
Očuvanje spomenika, kulturnog i nacionalnog dobra, te na koncu razvoj turizma, razlozi su zbog čega je Općina odlučila pristupiti sanaciji Starog grada Jezerski. U tome je dobila podršku Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK na čijem je čelu tada bio Tahir Nuhić, inače mještanin Jezerskog i trenutno predsjedavajući Općinskog vijeća.
Načelnik Halitović prilikom obilaska tvrđave kaže kako je Općina uvijek opredjeljena za zaštitu životne sredine i da je tvrđava u Jezerskom odavno na listi prioriteta, prvenstveno radi sigurnosti ljudi, pa onda i zbog ostalih već pomenutih razloga. Naglašava kako je ovo lokacija koja u općini može ponuditi kvalitetan turistički sadržaj, te da će se i dalje raditi na uređenju.
Mnogo je još posla, mnogo još potrebno novca, ali kako kažu postoji volja i želja za nastavak konzervacije i restauracije. Predsjedavajući Nuhić ističe kako će učiniti sve da Stari grad Jezerski dobije svoj pravi oblik i da se stavi u funkciju turizma.
Stari grad Jezerski posjeduje unutrašnju okruglu kulu visoku više od dvadeset metara koja je ozidana debelim zidom i vanjsku kamenu ogradu ili bedem visok četiri metra s velikim vratima. Uz kulu je još sagrađen kameni zid visok sedam metara koji je zatvarao četvrtasti prostor površine 1.200 četvornih metara. Za stoljetnu kulu historija bilježi da ju je gradila djevojka iz Bužima, a kameni zid oko grada koji je služio za odbranu podigli su Turci za minulih ratova radi strateške važnosti. Na mjestu gdje postoji mala stara džamija nekad je bila župna crkva Sv. Kuzme i Damjana u biskupiji kninskoj. Prije četrnaest godina uvršten je na listu nacionalnih spomenika BiH.
Akta.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
07 Nov 2017 20:54 #6774
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Izranja stari grad, izranja istina o nama, o Bosni i Hercegovini
Mladi arheolozi sa sarajevskog Filozofskog fakulteta-Institut za arheologiju, i ovaj dan su, zajedno s prof. Edinom Bujakom, proveli u ilijaškoj općini, istražujući stari bosanski grad Dubrovnik.
"Oslobađali su fizički pristup istočnoj kuli, kako bi se pronašao najpogodniji ulaz u taj dio drevnog zdanja iz srednjeg vijeka", saznali smo od Perice Mijatovića, jednog od onih zanesenjaka kojima je afirmacija bosanskog Dubrovnika životna misija.
Bosanski Dubrovnik je 2003. godine proglašen nacionalnim spomenikom BiH, kao i obližnja nekropola Kopošići.
"Mora se unutarnji zid kule ojačati, kako bi se bezbjedno mogli obavljati istraživački radovi, koji tek slijede", objašnjava nam Mijatović, od kojeg je portal Oslobođenja dobio nekoliko danas napravljenih fotografija.
Na jednoj od njih je gomila materijala koji je izvađen iz neposredne blizine istočne kule, a svaki od elemenata sa te gomile će posebno biti istraživan. Arheolozi nemaju nimalo sumnje da se upravo u toj gomili, kao i u svemu onome na što će tek naići, kriju tajne o životu ondašnje BiH. Sve su šanse da se ove tajne otkriju jer se nakon stoljeće i više prvi put naučnim metodama pristupa tom srednjevjekovnom graditeljskom kompleksu bosanskih velikaša.
Kada se počne ulaziti u njegove hodnike, i, moguće je, dosad neotkrivene odaje, mnogo toga će biti jasnije. Ne samo o graditeljima bosanskog Dubrovnika, koji se dovodi i u vezu s Kulinom banom, nego i o onima koji su upravo tu, na fascinirajućim nadmorskim visinama, živjeli. A pogled im 'pucao' daleko prema jugu, i na sve ostale strane svijeta.
Samo stati tu, i osvrnuti se okolo sebe, poseban je doživljaj koji se nikad ne zaboravlja.
Uostalom, pogledajmo na kakvoj je vrleti grad podignut, i zapitajmo se, kako se u to vrijeme, početkom 14. stoljeća, dovlačio tamo kamen, kako se obrađivao?
Iljko Barić u svojoj knjizi „Taračin do sa okolicom“, piše o tome da je 'stari grad Dubrovnik sagrađen na strmom, uskom i krševitom izdanku brda Huma, iznad Sastavaka, ušća potoka Zenika u rijeku Misoču. Grad se nalazi na prirodno terasastom terenu koji se pruža od sjeveroistoka, brda Huma prema jugozapadu i završava se strminom koja pada ka Sastavcima, gdje se već od 1972. godine vadi kamen u kamenolomu na 9. km rijeke Misoče. (Srećom, kamenolom je u međuvremenu zatvoren.) Lakši pristup gradu je iz sela Kopošići udaljenog kilometar, lijepim kaldrmisanim putem koji vodi između podnožja brda Nabožića i Tisovika. U Kopošiću je Nekropola kneza Batića. Danas je taj put zarastao, a njim je vodila linija razdvajanja u ratu 1992.-1995. godine i to područje još nije potpuno deminirano. Drugi pristup gradu moguć je velikom strminom od 10-og kilometra od korita rijeke Misoče ili sa kamenoloma na Sastavcima. Od Ilijaša je udaljen oko 10 km."
Barić potom navodi da je u 13. stoljeću područje između Sarajevskog i Visočkog polja pripadalo staroj bosanskoj župi Vidogošći-Vogošći:"U drugoj polovici 14. stoljeća i u 15. stoljeću, Dubrovnik je, zajedno sa podgrađem, glavni politički centar ove župe. Prvi put se spominje u dubrovačkom arhivu, 11. lipnja 1404. godine. Grad je veličine, značaja i stupnja razvoja sa vojnim i činovničkim naseljem. U takvim gradovima naseljavali su se i pojedini feudalci. S obzirom na vrijeme njegovoga nastanka, blizinu Kopošića sa Nekropolom kneza Batića, te da je bio politički centar župe, a zatim nahije Dubrovnik, ovaj grad je vjerojatno pripadao rodu Mirkovića kome je pripadao i knez Batić", ističe Barić.
Od svega je najljepše saznanje da u traganju za istinom o bosanskom Dubrovniku složno učestvuje lokalno stanovništvo, svih nacija i vjera, i staro i mlado. A za one koji ne znaju nije zgoreg ni informacija o tome da su ovaj projekat podržali i nadležne federalne, kantonalne i lokalne institucije, počevši, prije svega, od Općine Ilijaš, koja je već popravila put do starog Dubrovnika.
Za sve što se tamo radi dobivena je dozvola, a kamo sreće da procedure nisu trajale tako dugo, pa da su se lijepi dani mogli iskoristiti za rad.
Kako god, lijepa priča. Gotovo da ne povjerujete da dolazi iz današnje razjedinjene BiH.
www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/izranja-...-bosni-i-hercegovini
Mladi arheolozi sa sarajevskog Filozofskog fakulteta-Institut za arheologiju, i ovaj dan su, zajedno s prof. Edinom Bujakom, proveli u ilijaškoj općini, istražujući stari bosanski grad Dubrovnik.
"Oslobađali su fizički pristup istočnoj kuli, kako bi se pronašao najpogodniji ulaz u taj dio drevnog zdanja iz srednjeg vijeka", saznali smo od Perice Mijatovića, jednog od onih zanesenjaka kojima je afirmacija bosanskog Dubrovnika životna misija.
Bosanski Dubrovnik je 2003. godine proglašen nacionalnim spomenikom BiH, kao i obližnja nekropola Kopošići.
"Mora se unutarnji zid kule ojačati, kako bi se bezbjedno mogli obavljati istraživački radovi, koji tek slijede", objašnjava nam Mijatović, od kojeg je portal Oslobođenja dobio nekoliko danas napravljenih fotografija.
Na jednoj od njih je gomila materijala koji je izvađen iz neposredne blizine istočne kule, a svaki od elemenata sa te gomile će posebno biti istraživan. Arheolozi nemaju nimalo sumnje da se upravo u toj gomili, kao i u svemu onome na što će tek naići, kriju tajne o životu ondašnje BiH. Sve su šanse da se ove tajne otkriju jer se nakon stoljeće i više prvi put naučnim metodama pristupa tom srednjevjekovnom graditeljskom kompleksu bosanskih velikaša.
Kada se počne ulaziti u njegove hodnike, i, moguće je, dosad neotkrivene odaje, mnogo toga će biti jasnije. Ne samo o graditeljima bosanskog Dubrovnika, koji se dovodi i u vezu s Kulinom banom, nego i o onima koji su upravo tu, na fascinirajućim nadmorskim visinama, živjeli. A pogled im 'pucao' daleko prema jugu, i na sve ostale strane svijeta.
Samo stati tu, i osvrnuti se okolo sebe, poseban je doživljaj koji se nikad ne zaboravlja.
Uostalom, pogledajmo na kakvoj je vrleti grad podignut, i zapitajmo se, kako se u to vrijeme, početkom 14. stoljeća, dovlačio tamo kamen, kako se obrađivao?
Iljko Barić u svojoj knjizi „Taračin do sa okolicom“, piše o tome da je 'stari grad Dubrovnik sagrađen na strmom, uskom i krševitom izdanku brda Huma, iznad Sastavaka, ušća potoka Zenika u rijeku Misoču. Grad se nalazi na prirodno terasastom terenu koji se pruža od sjeveroistoka, brda Huma prema jugozapadu i završava se strminom koja pada ka Sastavcima, gdje se već od 1972. godine vadi kamen u kamenolomu na 9. km rijeke Misoče. (Srećom, kamenolom je u međuvremenu zatvoren.) Lakši pristup gradu je iz sela Kopošići udaljenog kilometar, lijepim kaldrmisanim putem koji vodi između podnožja brda Nabožića i Tisovika. U Kopošiću je Nekropola kneza Batića. Danas je taj put zarastao, a njim je vodila linija razdvajanja u ratu 1992.-1995. godine i to područje još nije potpuno deminirano. Drugi pristup gradu moguć je velikom strminom od 10-og kilometra od korita rijeke Misoče ili sa kamenoloma na Sastavcima. Od Ilijaša je udaljen oko 10 km."
Barić potom navodi da je u 13. stoljeću područje između Sarajevskog i Visočkog polja pripadalo staroj bosanskoj župi Vidogošći-Vogošći:"U drugoj polovici 14. stoljeća i u 15. stoljeću, Dubrovnik je, zajedno sa podgrađem, glavni politički centar ove župe. Prvi put se spominje u dubrovačkom arhivu, 11. lipnja 1404. godine. Grad je veličine, značaja i stupnja razvoja sa vojnim i činovničkim naseljem. U takvim gradovima naseljavali su se i pojedini feudalci. S obzirom na vrijeme njegovoga nastanka, blizinu Kopošića sa Nekropolom kneza Batića, te da je bio politički centar župe, a zatim nahije Dubrovnik, ovaj grad je vjerojatno pripadao rodu Mirkovića kome je pripadao i knez Batić", ističe Barić.
Od svega je najljepše saznanje da u traganju za istinom o bosanskom Dubrovniku složno učestvuje lokalno stanovništvo, svih nacija i vjera, i staro i mlado. A za one koji ne znaju nije zgoreg ni informacija o tome da su ovaj projekat podržali i nadležne federalne, kantonalne i lokalne institucije, počevši, prije svega, od Općine Ilijaš, koja je već popravila put do starog Dubrovnika.
Za sve što se tamo radi dobivena je dozvola, a kamo sreće da procedure nisu trajale tako dugo, pa da su se lijepi dani mogli iskoristiti za rad.
Kako god, lijepa priča. Gotovo da ne povjerujete da dolazi iz današnje razjedinjene BiH.
www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/izranja-...-bosni-i-hercegovini
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
Time to create page: 0.160 seconds