Srednjovjekovna umjetnost - Stecak

Srednjovjekovna umjetnost u Bosni i Hercegovini dala je sasvim nov i originalan način oblikovanja nadgrobnih spomenika. Ovo je bio poseban umjetnički izraz regije, a što je najznačajnije, sasvim originalan izraz domaće skulpture.

Stećci

Najstariji oblici ovih nadgrobnih spomenika zvanih stećci, datiraju iz druge polovine XII i početka XIII st., a vrhunski period razvoja i najviši nivo umjetničkog izraza nadgrobnog spomenika stećak je tokom XIV i XV st.

Izvjesno je da se trajanje ove umjetničke forme može pratiti od početka XIII do početka XVI st. Početak XVI st. označava vrijeme slabije snage izraza, postepenu morfozu i period njihovog iščezavanja.

 Prostorna raspoređenost ovih nadgrobnih spomenika je u tijesnoj vezi sa fazama razvoja srednjovjekovne države Bosne. Zajedno sa razvojem bosanske države, jačao je i ugledom bosanske crkve, tj. vjerske organizacije bogumila heretičke sekte.

Ta vjera bila je razlogom da je Bosna u XIII i XIV st. doživjela veliki broj invazija i pohoda od susjednih vladara, a da se Kulin ban već 1203.god. sa svojim plemstvom odriče bogumilske hereze pred papinim poslanikom. U jednom papinom pismu iz 1234.god. tvrdi se da je u Bosni tako porastao broj nevjernika da čitava zemlja liči na neprohodnu pustinju, zaraslu u trnje i koprive.

Negacija vjerskog bića i otpor raznim osvajačima, postali su stalna odlika bosanske države.

Država Bosna je svoj najveći uspon dosegla za vrijeme Tvrtka I Kotromanića, bosanskog bana (1354 – 1377) i kralja (1377 – 1391), vladara Bosne, Dalmacije, Hrvatske, Primorja i Raške.

U doba njegove vlasti mogli su se naći ovi spomenici na cijeloj teritoriji, tačno opisujući područja prostiranja bosanske države.

Pojava stećaka isključivo unutar granica bosanske države bila je nepogrešiva odlika te države u svim razvojnim fazama.

Tvrtko I Kotromanić                                                                                             Obelisk kralja Tvrtka I Kotromanića

 

Suočen sa opasnošću od Turaka, kralj Stjepan Tomaš je 1461.god. poslao tri okovana „bogumila heretika“ u Rim na saslušanje. To je učinio kardinal Juan Torquemada na osnovu čega je napisao „Pedeset zabluda manihejskih u Bosni“. Po njemu, kao i po drugim tadašnjim mišljenjima, bosanski heretici su imali vlastita uvjerenja o životu i smrti koje su prenijeli i na svoje nadgrobne spomenike. Očito je da su smatrani otpadnicima od neke religije, krivovjernicima, a razložno je pretpostaviti da se to odnosilo na herezu u odnosu na kršćanstvo.

Do danas je sačuvano preko 50.000 stećaka, mada su, tokom stoljeća mnogi uništeni. Sigurno neće biti pretjerano tvrditi da ih je u XVIII st. bilo dvostruko više.

Nekropole sa stećcima bile su postavljene na uzvišenim, posebno odabranim mjestima, uz puteve sa kojih je bio omogućen dobar pregled okolnog zemljišta.

Lukomir - Bjelašnica

Stećke ne možemo porediti sa gotičkim ili renesansnim kamenim grobnicama koje su se nalazile u crkvama, obzirom na to da ovi uvijek stoje pod otvorenim nebom. Niti ih možemo porediti sa rimskim sarkofazima, ukrašenim skulpturama koji stoje na visokim postamentima.

Prema obliku, mogu se podijeliti na položene i uspravne stećke. U prvoj grupi, najjednostavniji oblik je ploča. Nadgrobni kamen viši od 30 cm naziva se sanduk i visoki sanduk, a ako je gornja površina u obliku dvoslivnog krova, tada se zove sarkofag. Uspravni stećci imaju različite oblike kao što je oblik rimskog cipusa (lat. cippus – otesan kamen, palisada), uspravne ploče, krsta, četvrtastog stupa... To ukazuje na to da su neki oblici naslijeđeni iz starijih vremena.

Dekorativni elementi na stećcima su veoma različiti; neki od njih su u funkciji čisto dekorativnog, dok su drugi u određenom simboličkom značenju. Općenito, svi se dekorativni elementi mogu podijeliti u tri grupe: ornamente, figuralne motive i druge motive.

Figuralni motivi su scene iz lova sa likovima pasa, sokolova, jelena, medvjeda, potom prizori turnira, žena kako plešu i tome slično. Najčešći motivi su mjesec, zvijezde, sunce, rozete, krstovi, koplja, lukovi, strijele, štitovi...

 Na području općine Pale postoji 18.228 stećaka, ukupno 1/3 od broja stećaka u Sarajevu i okolini

U NAREDNOM DIJELU ĆETE ČITATI: BOGUMILI I BOSANSKA CRKVA

(sa-c.net)