Re: Ekonomija | Economy

Federacija BiH će putem novog stand by aranžmana od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zatražiti novi kredit u iznosu od 800 miliona do milijardu KM, rekao je za današnji "Dnevni list" premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.

Ovaj novac Federaciji BiH je potreban jer je federalni budžet u konstantnom deficitu od nekoliko stotina miliona KM, ali i jer u idućoj godini na naplatu dolazi prva velika rata kredita iz prošlog stand by aranžmana s MMF-om u iznosu od 350 miliona KM.

Iako je svjestan da je novo zaduživanje kako bi se "podmirili" stari dugovi nepopularna mjera, Nikšić naglašava da je trenutačna situacija takva da je novi dogovor s MMF-om jednostavno nužan.

U prošloj godini je oko 1,2 milijarde KM utrošeno za otplatu zatečenog stanja.

"Na osnovu ovakve situacije nije moguće očekivati da proračun može imati razvojnu komponentu jer se za stari dug daju milioni koji bi bili prijeko potrebni za nove investicije", kaže Nikšić.

Naglasio je da nije tačno da Vlada jedini spas vidi samo u MMF-u, jer je do sada Vlada pokazala da želi raditi i baviti se investicijama, ali "mora se razumijeti da smo prilikom preuzimanja vlasti zatekli vrlo loše stanje".

Dakle, po njegovim riječima, dugove koje su stvoreni nije stvorila aktuelna Vlada.

"Međutim, mi smo dužni servisirati naslijeđene dugove, a najpovoljniji način za to je MMF. Nadam se da ćemo sklopiti novi stand by aranžman i da ćemo se u nadolazećem razdoblju moći mirno baviti onim što je naš posao, a da ujedno nemamo problema pri servisiranju duga", rekao je Nikšić.

Promet u ugostiteljstvu u Federaciji BiH u prvom trimjesečju 2012. godine iznosio je 30. 761.931 KM ili 14,9 posto više u odnosu na isti period 2011., pokazuju novi podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Vrijednost noćenja u tom periodu u ugostiteljskim objektima iznosila je 10.210.600 KM ili 11,6 posto više u odnosu na isti period 2011.

Posmatrano po vrstama usluga, u ukupnom prometu u ugostiteljstvu vrijednost hrane učestvovala je s 38,6 posto, noćenja s 33,2, napitaka sa sedam posto, ostalih bezalkoholnih pića s 4,9 posto, dok se od ukupnog prometa u ugostiteljstvu 16,3 posto odnosilo na ostale vrste usluga.

Ukupan broj prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu u Federaciji BiH u periodu januar - mart 2012. u odnosu na isti period 2011. manji je za 7,3 posto.

Broj prevezenih putnika autobusima manji je za 8,1 posto, trolejbusima za 6,5 posto, a isto toliko smanjenje je evidentirano i u tramvajskom prijevozu, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Prijeđeni kilometri u trolejbuskom saobraćaju manji su za 18,7 posto, u tramvajskom za 14,4, dok su u autobuskom manji za 13,1 posto.

U 2011. u FBiH je u odnosu na 2010.godinu broj prevezenih putnika autobusima bio manji za 7,9, trolejbusima za 2,1, a tramvajima za 0,7 posto.

Limpio iz Tuzle će 30 maja 2012. godine svečano otvoriti fabriku za proizvodnju boja, fasada, ljepila i dekorativnih maltera. Novosagrađena fabrika se nalazi u Lukavcu u naselju Termoelektrane kod Koksare. Svečano otvaranje je planirano u 13 sati a svečanosti će prisustvovati mnogi poslovni partneri iz zemlje i inostranstva, kupci, predstavnici politike i društvenog života i mediji. Fabriku će pustiti u rad svečanim presijecanjem vrpce vlasnik i direktor preduzeća Omer Mehinović, Premijer Tuzlanskog kantona Sead Čaušević i Načelnik općine Lukavac Dževad Mujkić .

Limpio je porodična firma koja se privatnim biznisom iz djelatnosti trgovine i proizvodnje proizvoda za bojenje, lakiranje, lijepljenje, malterisanje i izradu fasada bavi već 16 godina. Svoj životni put ova firma je započela 1996 godine kao preduzeće za promet na veliko ovim proizvodima. Razvoj firme je bio postepen ali kontinuiran. Tokom razvoja trgovina na veliko je proširena i trgovinom na malo sa širenjem poslovanja na velikom području Tuzlanskog kantona i cijele Bosne i Hercegovine. Sada trenutno Limpio ima 9 maloprodajnih objekata u skoro pola općina Tuzlanskog kantonatačnije u Tuzli, Gračanici, Živinicama, Banovićima, Kalesij i D. Istoku.

Limpio je bio zastupnik i distributer mnogih poznatih svjetskih firmi i tokom svog postojanja stekao ugled pouzdanog i korektnog partnera.

Prvi koraci u proizvodnji započeti su još 2000 godine sa slovenačkom firmom Color Medvode. U opsežnije aktivnosti u proizvodnji Limpio d.o.o. je krenuo 2009. godine sa programom novih proizvoda osmišljenih zajedno sa stručnjacima sa dugogodišnjim iskustvom u renomiranim njemačkim firmama ove vrste. Osmišljene i primjenjene vlastite recepture su postale osnova današnjeg brenda DOO Limpio pod nazivom Bauklar.

Proizvodni program Bauklara čini 30-ak različitih proizvoda među kojima su više vrsta ljepila za stiropol, više vrsta ljepila za pločice, ljepilo za siporeks. Tu su svakako i više vrsta mineralnih žbuka, akrilnih i silikatnih fasada, disperzivnih i poludisperzivnih boja, fasadnih boja, dekorativnih maltera (kulira), ljepila za parket, ljepila za drvo, grundova, emulzija, glet masa i cementno-krečni malter.

Proizvodnja ovih proizvoda u novoizgrađenoj fabrici se obavlja potpuno automatizovano na linijama za proizvodnju praškastih proizvoda. Sirovine koje se koriste u proizvodnji pažljivo su birane i dobavljaju se od najkvalitetnijih domaćih i stranih proizvođača a aditivi i ostale komponente se nabavljaju od najpoznatijih dobavljača iz zemalja zapadne Evrope. Sa terena, od kupaca, do sada su dobijene vrlo pozitivne ocjene.

Limpio raspolaže sa oko 4000 m2 vlastitog poslovnog prostora od čega je 1500 m2 proizvodnog. Poslovni objekti Firme se nalaze se na području cijelog Kantona ali sjedište administrativnog i veleprodajnog dijela firme je na području općine Tuzla dok se novoizgrađeni proizvodni dio, fabrika boja, nalazi na području općine Lukavac.Trenutno firma zapošljava 30 radnika. Nabavljena je najsavremenija oprema za proizvodnju ljepila i mineralnih žbuka.

U posljednji 1,5 godina u razvoj je uloženo kroz izgradnju i opremanje fabrike blizu 3 miliona KM. Kapacitet proizvodnje za početak je 100 tona proizvoda dnevno. Posao se obavlja trenutno u jednoj smjeni i na poslovima proizvodnje zaposleno je 11 radnika. Planira se povećanje proizvodnje shodno zahtjevima tržišta što bi dovelo do povećanja kapaciteta proizvodnje na 200 tona dnevno i novog zapošljavanja koje bi moglo biti i dva puta više u odnosu na sadašnje.

U dosadašnjim plasmanu proizvoda ova firma imala je vrlo značajna iskustva kako na domaćem tako i na inostranom tržištu. Vrlo značajno izvozno tržište u prethodnom periodu je bila Hrvatska. U prošloj godini na primjer 1/3 cjelokupne proizvodnje izvezena je u Hrvatsku.

Osim investicionog ulaganja u proizvodnju uloženo je puno i u prodaju. Otvoren je i veliki prodajni centar u sjedištu firme u Šičkom brodu u Tuzli. Savremeni „Bauhaus“ prodajni centar nudi mogućnost kupovine široke palete proizvoda sa raznim pogodnostima.

Vizija o osnivanju domaće firme za proizvodnju boja, koju je vlasnik i direktor firme Omer Mehinović imao od samog osnivanja firme, konačno se ostvaruje te se ovo smatra jednim od najznačajnijih dana u dosadašnjem radu i razvoju firme.

Građevinske kompanije iz Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu 2012. godine u odnosu na posljednji kvartal 2011. imaju 182,4 posto veću vrijednost novih narudžbi u inostranstvu.
Istovremeno, vrijednost izvršenih građevinskih radova u inostranstvu u navedenom periodu veća je za 21,6 posto. Ovakav rast narudžbi rezultat je povratka bh. građevinara na tržišta u Africi nakon što su morali napusti ovo tržište prošle godine.

Novi poslovi

Građevinari iz BiH, kao i njihove kolege iz regiona, teško mogu dobiti poslove u regiji koje finasiraju međunarodne finansijske institucije te su prinuđeni da se udružuju kako bi zajednički nastupali na inostranim tržištima, što svakako povećava vrijednost i obim radova izvedenih u inostranstvu.

Prije nekoliko dana četiri bh. kompanije su pristupile regionalnom građevinskom konzorciju Fenix koji broji više od 40 kompanija iz Srbije i Slovenije kako bi svi zajedno mogli aplicirati za velike projekte u svijetu po sistemu ključ u ruke u vrijednosti od par stotina miliona eura ili pola milijarde.

Potpredsjednik konzorcija Iztok Seljak je najavio konkretne poslove koji bi trebali uskoro biti dogovoreni.

Naime, uz pomoć predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića dogovoren je zajednički nastup članova konzorcija u Azerbejdžanu i kompanije sada pripremaju projekte koje bi mogle ponuditi u ovoj zemlji. On je dodao kako se više ne može samo aplicirati na projekte, nego kompanije same moraju ponuditi projekte koje će raditi i za koje će tražiti investitore.
"U tom dijelu svijeta su nam značajni i Kazahstan i Rusija gdje firme iz Srbije imaju odlične pozicije, a sa druge strane, na Bliskom istoku veliki investicijski ciklus je ispred Saudijske Arabije, Katara i Omana pa se fokusiramo i na ta tržišta. Još smo u procesu definisanja strategije u Africi", kazao je Seljak.

Evropa najvažnija

On je dodao kako konzorcij već koristi prednosti pojedinih kompanija, tako je posredstvom srbijanskih kompanija ugovoren posao u Sočiju vrijedan više od pola milijarde eura, slijedi Silikonska dolina Moskve, više od tri milijarde eura, a od sada moći će se koristiti ugled bh. firmi u Azerbejdžanu i arapskom svijetu.

I pored toga što se bh. građevinske kompanije sve više nastoje fokusirati na Aziju i Afriku, najviše poslova ipak imaju u Evropi, 59,4 posto, a u Africi 35,9 i Aziji 4,7 posto. U Africi sve poslove koje rade su u oblasti niskogradnje, dok je u Evropi omjer visokogradnje i niskogradnje 34:65 posto.

Općina Odžak nakon što raniji poziv nije urodio plodom raspisala je ponovni javni natječaj za dodjelu neizgrađenog građevinskog zemljišta radi građenja u poduzetničkoj zoni Sjever u Odžaku.

Kako smo saznali u Općini Odžak radi se o dijelu zemljišta od 20 ha za koji su već riješeni imovinsko-pravni odnosi, urađena projektna dokumenatcija, preimenovano poljoprivredno u građevinsko zemljišta, urađen regulacioni plan, izgrađena jedna trafostanica, te pošljunkana putna komunikacija.

Za ostatak zemljišta od 27 ha još nije završena sva potrebna pravna dokumentacija, iako su predviđanja da će buduća zona otvoriti novih 500 radnih mjesta.

U okviru zone, na obuhvatu od 20 ha planirano je da bude smještena auto-centar, trgovinsko-uslužne djelatnosti, proizvodni programi (građevinarstvo, prehrambena industrija, obrada metala, elektro industrija). Početna cijena po 1m2 iznosi 10 KM.

Privredna komora Kantona Sarajevo zatražila je formiranje posebnog organizacionog odjela i imenovanje pomoćnika ministra za građevinarstvo pri Federalnom ministarstvu prostornog uređenja zbog toga što se građevinarstvo već duži niz godina građevinarstvo se nalazi u nezavidnom položaju. Ova oblast od 2008. godine, i na nivou BiH i na nivou Federacije BiH, bilježi najveći i stalni pad u odnosu na druge privredne djelatnosti.

Razloge, smatraju u ovoj instituciji, treba tražiti prvenstveno u sferi globalne ekonomske krize, kao i u turbulentnim političkim zbivanjima u zemlji. U analizi stanja privrede Kantona Sarajevo u 2011. godini sa tendencijama u prvom kvartalu 2012. godine, koju je sačinila Privredna komora Kantona Sarajevo, građevinarstvo je, kao pokretačka snage privrednog razvoja svake zemlje, u toku 2011.godine bilo na udaru opšteg stanja nelikvidnosti i nemogućnosti naplate potraživanja u čemu je izostala podrška od strane aktuelnih vlasti.

U nedostatku povoljnijeg poslovnog ambijenta, kao prioritetne mjere i aktivnosti predloženo je da treba što hitnije krenuti u realizaciju planiranih investicionih radova. Iznaći adekvatne načine za olakšanje izmirenja-servisiranje fiskalnih i drugih obaveza, koje stoje kao prepreka opstanku i daljim aktivnostima nizu građevinskih kompanija u Kantonu i FBiH.

Iz Komore navode da je potrebno pokrenuti izmjene u Zakonu o javnim nabavkama u smislu da se smanje troškovi izrade tenderske dokumentacije koja se može u više navrata koristiti i za druge tendere.

Također je navode neophodno osigurati kvalitetne kreditne linije, posebno za stanogradnju, putem Razvojne banke Federacije BiH te raznim stimulacijama iz sredstava budžeta Kantona ili Federacije. "Još uvijek su ogromna kapitalna sredstva građevinskih firmi blokirana u završenim, a neprodatim stanovima i drugim objektima. To je dovelo do blokade niza firmi koje su se našle u jednoj nerješivoj situaciji", navode iz Komore.

Smatraju da se treba omogućiti veće učešće domaće građevinske operative u izgradnji značajnijih infrastrukturnih objekata kao što je autoput na koridoru Vc i dr. i time omogućiti domaćim građevinskim kompanijama da dođu do referenci koje su im sada prepreka kod odabira izvođača na tenderima. "Dakle, obezbijediti stvarnu (ne deklarativnu) potporu domaćoj građevinskoj operativi na tenderima, kako to čine već godinama zemlje našeg okruženja. Nema potrebe aktuelnoj vlasti objašnjavati sa kakvim kapacitetima raspolažu domaće kompanije i koje imaju referense jer to odavno znaju i inostrani investitori. Za uspostavu predhodnog, neophodna je adekvatna zakonska regulativa koja, kao što je već istaknuto, polako dobiva na značaju te samo ostaje za nadati se da će se zakonska rješenja ubrzo usvojiti i implementirati", ističu iz Komore.

Kako je građevinarstvo pod ingerencijom tri ministarstva, Ministarstva prostornog uređenja, Ministarstva prometa i komunikacija i Ministarstva energije, rudarstva i industrije, to se logičnim nameće zaključak da privredenici traže jednu adresu za rješavanje nagomilanih problema. To ne bi trebalo da bude upitno jer i druge zemlje, kao što je susjedna nam Hrvatska, ima Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, poručuju iz Komore.

Ambasador Ruske Federacije u Bosni Hercegovini Aleksandar Bocan-Harčenko posjetio je danas Sarajevsku pivaru.

Objekat ubilježen u historiju Bosne i Hercegovine kao prvi industrijski pogon otvoren 1864. godine, danas je moderna fabrika sa godišnjom proizvodnjom od gotovo milion hektolitara piva i isto toliko hektolitara bezalkoholnih osvježavajućih pića i voda.

Domaćin ambasadoru Harčenku bio je generalni direktor Grupacije MIMS Mujo Selimović, koji je uz pomoć neposrednih proizvođača, pokazao i objasnio gostu kompletan proces nastajanja Sarajevskog piva, Sarajevske vode i brojnih drugih proizvoda ove kuće u koju je, u poslijeratnom periodu - u njezinu obnovu, modernizaciju i najsavremeniju svjetsku tehnologiju, kao i prateće objekte kakva je Pivnica HS, uloženo gotovo 80 miliona eura.

Ambasador Harčenko se zadržao u razgovoru sa svojim domaćinima, tokom kojeg su razmijenjena mišljenja o stanju u Bosni i Hercegovini i regionu, ekonomskoj politici, zainteresiranosti i ulaganjima ruskih investitora u našu zemlju te planovima o daljem razvoju, kako Sarajevske pivare i Klasa, tako i svih dijelova Grupacije MIMS, u okviru kojih posluje i izdavačka kuća Oslobođenje.

Srbija i Hrvatska krše ugovor o sukcesiji imovine na štetu BiH, izjavio je jučer za "Dnevni avaz" Senad Rahimić, novoimenovani direktor Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka FBiH. Rahimić je važnu poziciju direktora agencije koja ima obavezu voditi brigu o izuzetno vrijednoj državnoj imovini koja se nalazi van granica BiH, preuzeo nakon odluke Parlamenta FBiH.

U razgovoru za naš list najavio je mnogo intenzivniji rad na vraćanju u posjed bh. imovine u inozemstvu, čija vrijednost, prema procjenama, premašuje milijardu maraka.

Rahimić, čije imenovanje na čelo ove direkcije mora još potvrditi Dom naroda PFBiH, rekao je za naš list kako je došlo vrijeme da se država agresivnije bori za svoju imovinu.

Prema njegovim riječima, BiH je spremna ići i do međunarodne arbitraže u borbi za svoju imovinu.

- Agencija za privatizaciju u FBiH poduzela je mjere u vezi s predratnim potraživanjima u skladu s Aneksom G Okvirnog sporazuma o sukcesiji, ali, po ko zna koji put, druge države, kao što su Srbija ili Hrvatska, ne poštuju taj međunarodni ugovor. Moramo iscrpiti sve vanredne pravne lijekove kako bismo mogli pristupiti Međunarodnoj trgovinskoj arbitraži u Parizu. Svi predmeti koje imamo pred Ustavnim sudom Srbije, u slučaju odbijanja naših tužbi, ići će pred taj međunarodni sud - rekao je Rahimić.

On ističe da FBiH u ovom trenutku od Srbije potražuje imovinu vrijednu oko 69 miliona dolara, a od Hrvatske 12,5 miliona dolara. No, napominje da je građevinska, odnosno tržišna vrijednost imovine daleko veća.

Naveo je samo primjer naše imovine u hrvatskom primorskom gradu Gradcu, gdje imamo više od 66.0000 kvadratnih metara hotelskog prostora.

- Imamo ogromne poljoprivredne komplekse "Agrokomerca", veliku imovinu "Šipada" u luci Šibenik. "Šipad" ima i kompleks robne kuće u Nišu, čija površina premašuje 5.000 kvadrata. Niko ne spominje Kosovo, a tamo imamo fabriku "Sanitex" iz Sanskog Mosta, za koju se ne zna ništa. Pokrenuli smo tridesetak sporova u Zagrebu, Beogradu, Splitu, Podgorici, Herceg-Novom - istakao je Rahimić.

Navodi da još nema nijedne odluke Ustavnog suda Srbije, iako su neke žalbe podnesene još 2008. godine. Rahimić cijeni da će u mnogim slučajevima biti donesene političke, a ne pravne odluke, zbog čega će, kako je istakao, biti nužno da se Predsjedništvo BiH pod hitno svim svojim kapacitetima uključi u ovaj proces.

- Nemamo više vremena. Cilj je da Direkcija konačno počne proknjižavati imovinu, kako bi Vlada FBiH mogla njome upravljati. Direkcija će preuzeti dokumentaciju, odnosno dokaze o vlasništvu imovine od svih 11 agencija za privatizaciju u FBiH kako bismo krenuli na posao - poručio je Rahimić.

Komercijalne banke u BiH 2011. godinu su završile sa veoma dobrim poslovnim rezultatima. Ukupna neto dobit na nivou cijelog sektora iznosila je 174,4 miliona KM, što predstavlja drugi najbolji rezultat od kraja rata do danas. Međutim, uvidom u pojedinačne rezultata poslovanja ovdašnjih banaka može se uočiti nekoliko čudnih detalja, koji na prvi pogled nisu u skladu sa dobrim rezultatima. Prilično veliki broj od ukupno 28 ovdašnjih aktivnih banaka u prošloj je godini smanjio svoju aktivu, što znači da su banke znatno smanjile kreditne plasmane te da su pri tome i jako dobro poslovale.

Naprimjer, Hypo Alpe Adria banka Banja Luka smanjila je u 2011. svoju aktivu za 14,2 posto u odnosu na 2010. No, i pored toga ova je banka na kraju prošle godine ostvarila rekordan rezultat od 23,2 miliona KM dobiti. Ili, još drastičniji pokazatelj. Ukupni krediti Hypo Alpe Adria banke Banja Luka na kraju 2010. iznosili su 1,38 milijardi KM, a na kraju 2011. ukupni krediti su iznosili "samo" 903 miliona KM. Slično je i sa drugim bankama. NLB Razvoja banka Banja Luka smanjila je kredite za 14,7 posto, Hypo Alpe Adria banka Mostar za više od 40 posto, Intesa Sanpaolo banka za 10,5 posto, Volksbank Sarajevo za 1,1 posto, Union banka za 12,5 posto i tako dalje.

S druge strane, istini za volju, ima i dosta banaka koje su povećale ukupne kredite. Prosjek bankarskog sektora po ovom osnovu popravljaju dvije najveće banke našoj zemlji, Raiffeisen banka Sarajevo i UniCredit banka Mostar. Ukupni krediti Raiffeisen banke su na kraju prošle godine iznosili 2,5 milijardi KM i veći su za 6,7 posto u odnosu na 2010. Slično je i sa UniCredit bankom Mostar, čiji su krediti na kraju 2011. iznosili 2,2 milijarde KM, što je za 4,4 posto više nego godinu ranije. Naravno, i obje ove banke su odlično poslovale. Raiffeisen sa 43,8 miliona KM neto dobiti, a UniCredit banka Mostar sa 50,2 miliona KM neto dobiti na kraju 2011.

U osnovi, riječ je o slijedećem. Komercijalne banke u BiH su nakon globalne finansijske krize u 2008. godini znatno smanjile svoje kreditne aktivnosti u našoj zemlji. U par narednih godina banke su potom "pročistile" svoje kreditne portfelje, oslobodile se problematičnih i nekvalitetnih kredita, dodatno se kapitalno ojačale te zaoštrile uslove kreditiranja. Krajnji rezultat svih tih aktivnosti su dobri poslovni rezultati banaka i pored smanjenja kreditne aktivnosti. I to su dobre vijesti, ali, naravno, samo za banke i bankare.

Obzirom na pad kreditne aktivnosti, za sve ostale učesnike na finansijskom tržištu, dakle za klijente banaka, to i nisu tako dobre vijesti. Službena statistika kaže da je, naprimjer, rast kreditnih plasmana bh. banaka prema javnim i privatnim preduzećima u četvrtom kvartalu prošle godine iznosio samo 2,8 posto, što je znatno manje od prosječne stope rasta od 7,5 posto tokom prva tri kvartala 2011. godine.

Sada dolazimo do jednog krupnog makroekonomskog problema. Gore opisana situacija, naravno, odgovara bankama koje posluju u BiH. One u principu dobro rade i pored smanjenja kreditne aktivnosti, pa čak ostvaruju i rekordne poslovne rezultate. S druge strane, ovakva situacija uopće ne odgovara bh. kompanijama i građanima, koji u stanju opće nelikvidnosti kakva danas vlada u BiH jednostavno ne mogu poslovati ili preživjeti bez kredita. Obzirom na to da je u monetarnoj politici BiH na snazi takozvani valutni odbor, te da BiH zapravo gotovo da i nema banaka u državnom vlasništvu, ovdašnje su kompanije i građani prepušteni na milost ili nemilost otvorenom tržištu, što zapravo nije nimalo lako ili jednostavno.

U svakoj normalnoj zemlji izvršna bi vlast u ovakvoj situaciji hitno reagirala. Nažalost, to nije slučaj i u Bosni i Hercegovini. Naprotiv, čini se da se kod nas izvršna vlast ustvari trudi da dodatno oteža ionako kompliciranu situaciju. Jedan od takvih slučajeva, koji će se, nažalost, znatno odraziti na živote svih nas je dobro poznato otezanje sa formiranjem Vijeća ministara BiH i usvajanjem budžeta, što je s druge strane automatski rezultiralo sniženjem kreditnog rejtinga naše zemlje. Početkom prošlog mjeseca, kako je poznato, agencija Moody's snizila je kreditni rejting BiH sa B2 na B3 i stavila našu zemlju na posmatranje, sa veoma izvjesnom mogućnošću daljnjeg sniženja rejtinga! Na ovaj način BiH je pala na samo dno takozvane B-kategorije te je sada samo jedna stepenica dijeli od ulaska u zonu C-kategorije. A u C-kategoriji nalaze se zemlje koje su u bankrotu i u koje niko ne investira, poput, recimo, Grčke. Snižavanjem kreditnog rejtinga BiH sada ima najgori rejting u regionu i jedan od najgorih u svijetu.

Obzirom na to da zbog valutnog odbora BiH nema mogućnost vođenja monetarne politike preko Centralne banke BiH, onda su komercijalne banke koje posluju u našoj zemlji prinuđene da se zadužuju vani radi kreditiranja u BiH. No, s rejtingom B3 bh. bankama je kapital na međunarodnom tržištu prilično skup, što će u završnici rezultirati i većim kamatnim stopama na kredite odobrene u BiH.

Osim toga, bankama u BiH na ruku ide i još jedna činjenica. Naime, obračunato prema metodologiji MMF-a, BiH ima najniže aktivne kamatne stope u odnosu na ostale zemlje u regiji. Najveću prosječnu kamatnu stopu u prošloj godini u regiji imala je Srbija, sa visokim postotkom od 12,43 posto. Slijedi je Hrvatska s 10,37 posto prosječne aktivne kamatne stope. Među zemlje s niskim kamatnim stopama u regiji ubrajaju se Crna Gora sa 9,53 posto, Makedonija sa 9,48 posto te na kraju ljestvice naša zemlja s najnižom prosječnom stopom od 7,88 posto.

Sve pomenuto, nažalost, može značiti samo jedno - daljnje smanjenje kreditne aktivnosti banaka u BiH, uz neminovni i gotovo siguran rast kamatnih stopa na kredite. Stoga na kraju jedan savjet. Probajte da uštedite svaki fening, svaku marku... jer, vrijeme koje je pred nama ne izgleda baš pretjerano optimistično.