Re: Ekonomija | Economy

U novoj proizvodnoj hali Fabrike obuće "Sanino" iz Dervente posao je dobilo 70 radnika, rekao je Srni direktor ove fabrike Radovan Pazurević.

U novoj hali koja se prostire na 1.500 kvadratnih metara izmješten je pogon montaže u kome se izrađuje gotova cipela,dok je dio namijenjen za skladište i mehaničku radionicu.

Pazurević kaže da je hala izgrađena vlastitim srestvima,kao i kreditom Investiciono-razvojene banke.

"Sa pogonom koji imamo u Prnjavoru `Sanino` trenutno zapošljava oko 900 radnika, ali nećemo stati na tome. U planu je proširenje kapaciteta što će zahtijevati zapošljavanje novih radnika", rekao je Pazurević.

On ističe da "Sanino" planira da u ovoj godini proizvede oko dva milona pari obuće, što je za 15 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Pazurević kaže da se sva proizvedena obuća plasira na inostrano tržište, te da "Sanino" od nedavno radi obuću za firmu "Legero" iz Austrije.

Prema riječima Pazurevića, "Sanino" najviše proizvodi sportske patike "Adidas",ali i žensku i mušku modnu obuću.

On je ocijenio da za obućarsku industriju u Republici Srpskoj, ali i BiH dolaze bolji dani, jer poznate kompanije iz Evrope, koje su do sada sarađivale sa firmama iz Kine, zbog velikih troškova distribucije sve više pronalaze proizvođače iz BiH.

"To je šansa za obućare iz BiH", rekao je Pazurević.

Hrvatska ne može ostati u CEFTA, rekao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić u povratku iz Bruxellesa, gdje je učestvovao na sastanku članica Eurokomore.

"U Bruxellesu smo dogovori li da će sastanak CEFTA na kojem će razgovarati predstavnici privrednih komora bivše Jugoslavije biti održan 12. juna u Zagrebu. Na tom sastanku će se razmatrati pozitivni i negativni efekti ili implikacije vezane za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. Moramo natjerati našu vlast da ubrza postupke oko toga i da spremni dočekamo ulazak Hrvatske u EU. Podršku smo dobili i od Eurokomore. Uputio sam po ziv predsjedniku Eurokomore i generalnom tajniku da posjete BiH jer će se ulazak Hrvatske u EU na nas najviše odraziti", rekao je Bojić za Oslobođenje.

Bojić je ponovo istaknuo da je potrebno da BiH i Hrvatska potpišu bilateralni sporazum. Tada bismo, kaže on, dobili sigurne akreditacijske kuće i laboratorije.

"Tu je i pitanje graničnih prelaza, riječnih ada, prolaska kroz Neum i Luku Ploče. To je ono što treba interesirati naše zvaničnike", dodao je Bojić.

Prvi čovjek VTK-a BiH je u Bruxellesu razgovarao i sa predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Nadanom Vidoševićem, koji, kako je rekao Bojić, na BiH gleda kao na strateškog partnera.

"On je rekao da Hrvatska gospodarska komora neće ništa poduzimati što bi donijelo negativne rezultate i utjecalo na poslovanje s BiH", kaže Bojić.

Bojić i šef ureda predsjednika i potpredsjednika VTK-a BiH Nermana Bičakčić su na sastanku članica Euro komore razgovarali, između ostalog, o ulozi i imidžu komora u institucijama i međunarodnim organizacijama, te unapređenju poslovanja komorskog sistema.

Eurokomora je formira na 1958. godine i čine je 43 nacionalne komore predstavljajući oko 2.000 regionalnih i lokalnih komora sa više od 18 miliona kompanija - članica u Evropi.
VTKBiH je član Eurokomore od 2001.

Na početku nas je bilo 60. U međuvremenu je tridesetak radnika dobilo otkaz, koji je potpisao stečajni upravnik "Granita" Velija Sabljić. Ovo je jedan od načina da se napravi razdor između nas. Otkaze smo dobili nakon što smo prijavili svoja potraživanja iz 2010. godine, kada je doneseno rješenje da se otvara stečajni postupak nad imovinom preduzeća.

To su riječi Vahidina Kurića, predstavnika Udruženja zaposlenika privrednog društva "Granit", nakon što je, zajedno sa još 30 radnika, dobio otkaz u ovoj kompaniji iz Jablanice.

Kurić je dodao da je cilj Udruženja bio da se radi u stečajnom postupku, a da je to bio i cilj prethodna dva upravnika.

- Mislim da su otkazi nelegalni zbog toga što su zaposlenici koji su se prijavili za rad u stečaju, imali važeće ugovore o radu - kazao je Kurić.

Sabljić na sastanku

Pokušali smo dobiti komentar stečajnog upravnika Velije Sabljića na ovu odluku. No, nismo uspjeli dobiti njegov komentar, jer je bio zauzet radnim sastankom.

Agencija za privatizaciju Kantona Sarajevo bit će ugašena do kraja godine. Nema više preduzeća za prodaju, pa se nemamo odakle finansirati, kazao je jučer za "Dnevni avaz" direktor Sead Kamarašević.

Prerasta u odjel

Prema njegovim riječima, moguće je da KAP, eventualno, preraste u odjel u okviru nekog od kantonalnih ministarstava. Osim toga, postoji mogućnost da poslove Agencije preuzme Pravobranilaštvo KS.

- Potrebna je jedna od ovih opcija, jer neko mora nastaviti kontrolirati ugovore dosadašnje privatizacije i ostalih poslova. Agencija za privatizaciju KS vjerovatno bi bila prva u svim kantonima koja bi bila ugašena - kazao je Kamarašević.

Od oko 300 preduzeća, koliko ih je trebalo privatizirati, završeno je 91 posto posla. Osim toga, privatizirano je i 99 posto imovine koju je KS imao.

Preduzeća u stečaju

- Već je objavljen javni poziv za prodaju imovine koja je ostala vlasništvo Kantona, tačnije za jedno skladište, i dio hotela "Bristol". Nadamo se da ćemo to završiti do kraja godine, što znači da nam od imovine neće ništa ostati. Što se tiče preduzeća, imamo udjela u nekoliko njih, a dva je potrebno privatizirati u cijelosti. Imamo nekoliko spornih u kojima su poništeni ugovori o privatizaciji, ali su preduzeća u stečaju pa treba vidjeti šta će ostati poslije stečaja. To su "Satex" i "Sarabon", koji su najkritičniji, a isti je slučaj s "Dimnjačarem", samo što tu još nije pokrenut stečaj - naveo je Kamarašević.

On je dodao da je, prema vrijednosti kapitala, ostalo još oko 6.000.000 KM.

Hoće li 16 radnika ostati bez posla?

- Gašenjem Agencije 16 uposlenika ostalo bi bez posla, jer im je status državnog službenika ukinut 2000. godine. Zbog toga pripremamo izmjene Zakona o kantonalnoj agenciji da bi se vratio status upravne organizacije, čime bi radnici mogli biti raspoređeni na druge poslove u institucijama KS - pojasnio je Kamarašević.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) prikupila je u maju ove godine na jedinstveni račun više od pola milijarde maraka.

Tačnije, u petom mjesecu ove godine po osnovu indirektnih poreza, gdje spadaju PDV, akciza, carina i putarina, prikupljeno je 502 miliona KM, ili 11 miliona KM više u odnosu na maj 2011., saopćeno je UIOBiH.

U prvih pet mjeseci 2012. godine UIO je na Jedinstveni račun prikupila prihode u iznosu od dvije milijarde i 272 miliona KM, što je za 20 miliona više u odnosu na isti period 2011. godine.

Rast prihoda od indirektnih poreza zabilježen je u januaru, martu, aprilu i maju ove godine, dok je u februaru zabilježen pad prihoda zbog vremenskih nepogoda koje su bile zadesile Bosnu i Hercegovinu.

Poreskim obveznicima je po osnovu povrata PDV-a u prvih pet mjeseci 2012. vraćeno 357 miliona KM, što je za dva posto manje u odnosu na isti period lani kada je poreskim obveznicima vraćeno 363 miliona KM.

Prihodi od indirektnih poreza raspoređuju se u skladu sa Zakonom o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i u skladu sa odlukama Upravnog odbora o koeficijentima za raspodjelu prihoda entitetima.

U skladu sa pomenutom legislativom, a nakon izvršenih povrata PDV-a poreskim obveznicima, od početka godine pa zaključno sa 31. majem korisnicima su raspoređeni prihodi sa Jedinstvenog računa u iznosu od milijardu i 915 miliona KM.

Za finansiranje institucija BiH doznačeno je 283 miliona KM, Federaciji BiH raspoređena je milijarda i 22 miliona KM, Republici Srpskoj je doznačeno 545 miliona KM, a Distriktu Brčko 57 miliona KM.

Kada je u privatizacijskom postupku 1998. godine ugašena srbačka fabrika "Itris", koja je zapošljavala više od hiljadu radnika, desetak odvažnih poduzetnika otvorilo je manje tekstilne pogone i zaposlilo skoro 300 iskusnih radnica za šivenje pamučnog rublja.

Među njima je bio i bračni par Gavranović, koji u svojoj kući u Poveliču otvara pogon i zapošljava deset bivših radnica "Itrisa".

- Kada smo oboje ostali bez posla, digli smo kredite, kupili deset šivaćih mašina i počeli proizvodnju. Posao je krenuo, sagradili smo novi pogon na 650 kvadrata i počeli raditi za poznate kupce da bismo 2008. godine, sa 54 radnika, proizveli 1,5 miliona artikala, od čega je 95 posto išlo u Njemačku - kaže vlasnik firme Goran Gavranović.

Početkom 2009., kada su inozemni kupci otkazali ugovore, firma je zapala u krizu pa je na poslu ostalo samo 18 radnika, koji su održavali proizvodnju na minimumu.

- Srećom, početkom ove godine firma "Karl Rieker" iz Njemačke obnovila je ugovor pa smo 1. aprila povukli s biroa još 17 radnika, jer moramo do kraja godine isporučiti 900.000 artikala - kaže Gavranović.

Njegova supruga Ninka, direktorica proizvodnje, kaže da su njihovi proizvodi veoma kvalitetni, što povrđuje podatak da od strogog kupca iz Njemačke ne stižu nikakve reklamacije. Nada se da bi iduće godine mogli dostići raniju rekordnu proizvodnju od 1,5 miliona pamučnih jedinica.

Zamjenik predsjedavajućeg Grupe prijateljstva za Afriku i zemlje Bliskog Istoka, Halid Genjac susreo se danas sa Grupom prijateljstva Parlamenta Kuvajta koja boravi u neslužbenoj posjeti našoj zemlji.

"Vjerujem da ćete boravak u BiH iskoristiti za korisne razgovore koji će voditi konkretnijim vidovima saradnje između naše dvije zemlje u budućnosti", istakao je tom prilikom Genjac.

Zamjenik predsjedavajućeg Parlamenta Kuvajta i predsjedavajući Grupe prijateljstva, Khaled Sultan bin Issa je naglasio da su kuvajtski investitori aktivni po cijelom svijetu i da su prema visini ulaganja među prvima u Evropi, Aziji i Kini. "Kuvajt se nalazi u procesu aktivnog razvoja i primjera radi imamo šest bolnica, dok se sada planira izgradnja osam novih što znači da će nam osim angažmana u oblasti izgradnje biti potrebni i ljudski resursi" istakao je on.

Genjac je podsjetio da je BiH otvorena za investicije i da ima mnogo mladih, obrazovanih i perspektivnih kadrova koji su u stanju raditi i na najzahtjevnijim projektima.

Tokom susreta, kom je prisustvovao i ambasador Kuvajta u našoj zemlji, Mohammad Fadel Khalaf je, također, rečeno da su Kuvajćani zainteresirani za kupovinu privatnog vlasništva u BiH, ali da su procesi usporeni zbog kompliciranih zakonskih procedura, saopćeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Vlada FBiH prihvatila je na jučerašnjoj sjednici Informaciju o pismu namjere gospodarskog društva RFK "Valjčići" d.d. Konjic za kupovinu udjela tvornice ležajeva UTL d.o.o. Vogošća. Vlada je zadužila Nadzorni odbor UNIS-a d.d. Sarajevo da pripremi i Agenciji za privatizaciju u FBiH dostavi potrebnu dokumentaciju za prodaju udjela UNIS-a u UTL-ovoj tvornici ležajeva, kako bi ona, sukladno privatizacijskim propisima, provela postupak prodaje.

Riječ je o pismu namjere što ga je 17.4.2012.godine RFK "Valjčići" dostavio Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije iskazujući interes za kupovinu dijela UNIS-a, odnosno tvornice ležajeva, s ciljem upošljavanja postojećih kapaciteta i njihovog dovođenja u funkciju koju prihvata automobilska industrija, saopćeno je iz federalne Vlade.

Skupština BH Telecoma na sjednici prošle sedmice usvojila je godišnje rezultate poslovanja iz 2011. gdje je BH Telecom pokazao da je ostvario iste rezultate po veličini dobiti plus amortizacija kao i godinu ranije.

Dobit i amortizacija

- Mi smo u ovom periodu imali tri miliona manju dobit, ali tri miliona veću amortizaciju. To je iz razloga što imamo potrebu da finansiramo svoje investicije, a ne da posežemo za kreditima. Tako da smo u tom kontekstu zadovoljni: prihod je veći za 18 miliona nego prošle godine i po svim ostalim parametrima imali smo povećanje broja korisnika, posebno Moja TV, ADSL i mobilnih korisnika gdje smo zabilježili povećanje za 70.000, kazao je dirtektor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović tokom posjete Oslobođenju.

Kompanija je u protekloj godini imala substituciju fiksnih korisnika, gdje sada ima oko 42.000 manje fikskih korisnika, ali upravo toliko više ima VOIP korisnika, dakle onih koji su sa fiksnog prešli na ovaj drugi paket.

- Prema tome, u ukupnom zbiru fiksni i VOIP korisnici, mi nismo izgubili možda hiljadu-dvije korisnika, ali to je prirodan trend koji se dešava. Vjerujem, a sad će biti mjerenja dobiti, da ćemo biti daleko najbolji u zemlji kad se pogleda na ostala javna preduzeća ili na operatore. Mi imamo veću dobit nego svi operatori zajedno. Imali smo dobar prihod, bit ćemo drugi ili treći, i po investicima ćemo biti drugi ili treći, tako da i dalje ostajemo u vrhu. Ujedno, izabrani smo za najpoželjinijeg poslodavca i zato smo primili priznanje, kazao je Rešidbegović.

Govoreći o rezultatima u prvom kvartalu ove godine, Rešidbegović je kazao da je, prema podacima koji su prezentirani Nadzornom odboru, prvi kvartal nešto bolji nego prošla godina. Kompanija je za nekoliko procenata popravila prihod i dobit, a NO kompanije je pohvalio taj rezultat i predložio da se rezultati prezentiraju resornom ministru i federalnom premijeru.

Claude usluge

On j edodao kako kompanija kroz dosadašnje, ali i buduće aktivnosti nastoji ponuditi javnom i poslovnom sektoru usluge na višem nivou. U skladu s tom namjerom, BH Telecom će uskoro pokrtenuti usluge Government i Claude Computing. On je pojasnio da to znači da usluga uključuje i infrastrukturu i terminalnu opremu, čak i ulaganja u softverska rješenja, a to će biti zaokruženo u paketu posebne ponude koju će BH Telecom nuditi bolnicama, školama, opštinama...

Nadzorni odbor kompanije je ovom prilikom najavio da će zamoliti ministra i premijera da se tom prilikom održi konferencija za štampu i da se javno oda priznanje BH Telecomu za ostvarene rezultate.

Elizabeta Josipović, vlasnica i direktorica "Scontoproma", fabrike za izradu namještaja i presvlaka za namještaj iz Prijedora, jučer je potvrdila da je u prioritetu menadžmenta kompanije proširenje kapaciteta u fabrici za finalnu obradu drveta u Ključu, koja od septembra prošle godine posluje u okviru ove kompanije.

U otvaranje fabrike uloženo je više od četiri miliona maraka, a prije dvije sedmice još milion i po KM kreditnih sredstava.

- Riječ je o proširenju sušnih kapaciteta fabrike koja trenutno zapošljava 70 radnika. Ukoliko nastavimo proširenje pogona, mogli bismo zaposliti još 70 radnika, jer već imamo ugovore s "Ikeom", dvije njemačke firme kojima izrađujemo krevete na sprat i stolice, kao i s engleskom kompanijom za koju radimo trpezarijske stolove. Očekujemo i kupca iz Malezije - kazala je Josipović i dodala da je u prioritetu fabrike pogon lakirnice, dodatno proširenje sušnih kapaciteta kao i nabavka mašina za izradu stolica.

Prosječna plaća 500 maraka

"Scontoprom" trenutno u četiri pogona u Prijedoru, Sanskom Mostu, Prnjavoru i Ključu zapošljava oko 550 radnika. Prosječna plaća zaposlenih iznosi oko 500 maraka.