Re: Ekonomija | Economy

Općina Ljubuški kreće u novi izazov: Niče poslovna zona na vratima jugoistočne Evrope

Kako bi maksimalno iskoristila ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, odličan geostrateški položaj pozicioniran u blizini spajanja koridora 5C i autoceste A1 Zagreb - Dubrovnik te luke Ploče, Općina Ljubuški kreće u osnivanje poslovne zone u pograničnom naselju Zvirići.

Prema riječima Ivana Bebeka, savjetnika načelnika općine za ekonomski razvoj, osnovna namjera je kroz privlačenje investitora poticati razvoj poduzetništva kao pokretačke snage, kako lokalnog tako i regionalnog razvoja.

- Plan nam je da u prvoj fazi do kraja godine budemo spremni da dočekamo prve investitore. Već postoji veliko interesovanje, kako naših tako i stranih kompanija. Zamišljeno je da do konca 2012. godine pripremimo 30 hektara površine za zonu za oko 30 poslovnih investitora - kazao nam je Bebek.

Osnivanje ove zone velika je prilika i za nova radna mjesta. Kako Bebek pojašnjava, završetkom druge faze radova u zoni oko 300 radnika dobilo bi posao.
- Ne smijemo propustiti ovu šansu za napredak. Kada saberemo sve prioritete, naša općina je pozicionirana kao vrata jugoistočne Evrope. U pozitivan efekt ne sumnjamo - kazao je Bebek.
Nova šansa

U Ljubuškom svoju šansu vide i kada Hrvatska službeno postane članica EU. Kako nam je Bebek pojasnio, da bi zadržali svoje tržište u okviru CEFTA-e, poduzetnici će se morati seliti u pogranična mjesta naše države sa svojim firmama.

- Pošto smo mi jedno od pograničnih mjesta, očekujemo da će veliki broj tih poduzetnika doći upravo nama - kaže Bebek.

Dnevni Avaz

BiH zaostaje u razvoju poduzetništva za zemljama regije

BiH zaostaje u razvoju poduzetništva za zemljama regije, a neki od indikatora koji to pokazuju su najduže procedure registracije biznisa, namanji broj malih i srednjih preduzeća na hiljadu stanovnika i najnerazvijenija poduzetnička infrastruktura, ocjena je iz istraživačke studije o stanju i perspektivama privrednog i socijalnog razvoja lokalnih zajednica u KS-u.

Istraživačku studiju napravili su zajednički Ismeta Mameledžija i Ismar Hadžiosmanović i objavili u njihovoj knjizi "Konkurentnost lokalne zajednice kroz razvoj privrede i e-Uprave", koja je nedavno promovisana u Sarajevu.

Autori su našli da su glavne prepreke za razvoj malih i srednjih preduzeća trenutno stanje regionalne i lokalne infrastrukture, neadekvatan obrazovni sistem, sporost u donošenju stimulativnih propisa i njihova primjena, nepristupačnost izvorima finansiranja, proces registracije privrednih subjekata i drugo.

Posebnu pažnju i vrijednost ove knjige predstavljaju segmenti koji govore o malim i srednjim preduzećima, e-Upravi i rezultatima istraživanja provedenog u četiri gradske općine.

Ukupna poslovna infrastruktura u Sarajevu, kako je pokazalo istraživanje, nije dovoljno razvijena, posebno u pogledu saobraćajne infrastrukture. Oko 90 posto subjekata male privrede je u privatnom sektoru. Dominantna djelatnost u odnosu na proizvodnju je trgovina i ugostiteljstvo.

Posmatrajući izvještaje o jednostavnosti poslovanja Svjetske banke, autori zaključuju da 116. mjesto BiH na rang listi od 183 zemlje nije kompetativno.

"Zbog razuđenosti vlasti i prenosa nadležnosti, koje se poklapaju između općina i kantona, te nedorečenog zakona, mnoge aktivnosti nisu poduzete ili nisu do kraja izvršene u vezi podrške lokalnom biznisu", ističu autori.

No, nestabilnost politike i neefikasna vladina birokratija drže vrh najproblematičnijih faktora poslovanja u BiH.

Autori podsjećaju da Evopska unija obavezuje zemlje članice na implementaciju 20 osnovnih servisa javne uprave kao punih elektronskih servisa. U BiH još nije moguće provoditi elektronske servise na nivou općina jer ovlasti sa viših novoa vlasti nisu spuštene do nivoa općinskih, pogotovo u Federaciji BiH gdje postoje federalni, kantonalni i općinski nivo vlasti.

Zabrinjavajući i poražavajući podatak je onaj o finansijskim sredstvima koja se ulažu u obuku IT kadrova, a pod se misli na informatičke kurseve, IT seminare i slično. Prema podacima ovog istraživanja iz četiri sarajevske gradske općine, taj iznos je nula u periodu 2008.-2011. godina.

Web stranice općina nisu prevedene ni na jedan od svjetskih jezika. Uvođenjem e-Uprave ostvaruje se veća fleksibilnost, ušteda i integrisanje.

Na osnovu činjenice da e-Uprava skraćuje vrijeme obrade zahtjeva, kako ističu autori, omogućava se općinama da uz efikasniji rad i smanjenje vremena postanu profesionalnije u pružanju usluga.

"Smatramo da se radi o interesantnom pokušaju kombiniranja dviju naizgled nespojivih tema, te da knjiga predstavlja vrijednu zajedničku istraživačku studiju o stanju i perspektivama privrednog i socijalnog razvoja lokalnih zajednica u KS-u", kazala je Feni autorica Ismeta Mameledžija.

Tokom 2009. i 2010. organiziran je zajednički postdiplomski studij Ekonomskog i Fakulteta političkih nauka u Sarajevu pod nazivom "Menadžment u razvoju lokalnih zajednica". U okviru tog studija, kako su istakli njihovi profesori i mentori, s prepoznatljivom istraživačkom samostalnošću istakli su se Ismeta Mameledžija i Ismar Hadžiosmanović.

Klix

U okviru Međunarodnog sajma energije, industrije i rudarstva: GIKIL predstavio projekt od 58 miliona eura

U okviru Međunarodnog sajma energije, industrije i rudarstva u Tuzli kompanija "Global Ispat Koksna industrija Lukavac" (GIKIL) prezentirala je na susretu privrednika Tuzlanskog kantona novi projekt. Riječ je o modernizaciji proizvodnje električne energije u GIKIL-u - "Nova energana".

- Riječ je o potpunoj transformaciji proizvodnje energije. U budućnosti planiramo povećati proizvodnju i u potpunosti smanjiti zagađenje. Investicija u ovaj projekt je veća od 58 miliona eura, a ukupni neto prihodi su 13,6 miliona eura. Na ovaj način investicije bi bile vraćene u periodu od tri-četiri godine - objasnio je Guntupali Jaganadam (Guntupalli Jagannadham), generalni direktor GIKIL-a.

Novi projekt odnosi se na modernizaciju proizvodnje električne energije, pokretanje nove energane, u okviru koje bi bile usaglašene dvije tehnologije, prečišćavanje koksnog plina i efikasna proizvodnja električne energije.

Proizvođač "broj dva"

Prilikom prezentacije Jaganadam je istakao da je GIKIL proizvođač "broj dva" električne energije i dodao da se električna energija nakon interne upotrebe izvozi u mrežu elektrodistribucije.

Dnevni Avaz

ASA Grupacija tokom 16 godina investirala više od 200 miliona KM u BiH

ASA Grupacija je u proteklih 16 godina poslovanja investirala više od 200 miliona KM u Bosnu i Hercegovinu, izjavio je danas u Sarajevu direktor za finansije i član Uprave ASA Holdinga Damir Ferović na konferenciji "Privlačenje i zadržavanje investicija u BiH: Potrebne regulatorne promjene" koju je organizirala Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica grupacije Svjetske banke.

Ferović je kazao da zajedno s Prevent grupacijom u BiH upošljavaju više od pet hiljada ljudi i da su drugi po prihodu i vodeći izvoznik u posljednjih nekoliko godina.

"Veliki smo poslovni sistem, koji kontinuirano ulaže u bh. ekonomiju i razvoj društva, no kao i ostali investitori susretali smo se s određenim poteškoćama prilikom realizacije poslovnih planova", dodao je Ferović.

Analitičari se slažu da u BiH nije najpovoljnija klima za strane investicije.

"Ogromne birokratske barijere, različita tumačenja pojedinih zakona, visoki porezi, samo su neki od problema ulagača", dodao je Ferović.

Tu je i problem neusklađenosti zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom i propisima EU. Sve to, kazao je Ferović, dodatno zbunjuje i odvlači strane investitore.

Naglasio je da domaći privrednici i država zajedničkim snagama mogu zajedno raditi na privlačenju stranih investicija.

"Strane investitore privlače niski porezi, jeftina radna snaga, makroekonomska stabilnost, povoljne usluge transporta, jeftine nekretnine i zakupi", dodao je Ferović.

ASA i Prevent su, po njegovim riječima, pozitivni primjeri da je uprkos teškoćama u BiH moguće pozitivno poslovati.

U panel diskusiji menadžeri najutjecajnijih kompanija govorili su o svom iskustvu u poslovanju i administrativnim preprekama za postojeće investitore, kao i o prijedlozima mogućih regulatornih rješenja za njihovo otklanjanje.

Isto tako, predstavnici vlasti su se na konferenciji osvrnuli na moguće mjere za prevazilaženje problema.

E-Kapija

Obezbjeđena sredstva za sve institucije i projekte od značaja

Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministar finansija i trezora Nikola Špirić primio je danas ambasadora Austrije u BiH Donatusa Kocka.

Na sastanku je istaknuto da Austrija i BiH imaju dobru bilateralnu saradnju, te da su veoma značajne austrijske investicije u BiH u proteklom periodu.

Špirić je istakao da je Austrija jedna od rijetkih zemalja gdje BiH ima suficit u trgovinskoj razmjeni, te da je neophodno i ubuduće stvarati uslove za ekonomsku saradnju.

Sagovornici su se složili da je usvajanje budžeta institucija BiH za 2012. godinu pozitivan i važan korak da zemlja krene brže u proces provedbe reformi i pokrene aktivnosti na pristupanju BiH evropskim integracijama.

Ministar Špirić istakao je da su obezbjeđena sredstva za sve institucije BiH, kao i projekte od značaja za put BiH ka EU, iako je ovogodišnji budže restriktivan i podrazumijeva uštede na troškovima administracije.

„Moramo sa nivoa BiH pokazati odgovornost ali i solidarnost sa entitetima koji iz svojih budžeta moraju da izdvoje sredstva za obrazovanje, zdravstvo i socijalne kategorije, dok 85 odsto iz budžeta institucija BiH odlazi samo na plate i naknade zaposlenih“, naglasio je Špirić.

Špirić je upoznao je ambasadora Kocka sa aktuelnom političkom situacijom u BiH, te ocijenio da je neophodno što brže riješiti političke nesporazume među koalicionim partnerima u Federaciji BiH, koji ne bi smjeli uticati na predstojeće pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), saopćeno je iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

E-Kapija

CBBIH će vanjski dug moći isplaćivati bez naloga?

Izmirenje vanjskog duga je prioritet svake zemlje jer je međunarodno zakonodavstvo jače od domaćeg. Ipak, problemi koje smo nedavno imali oko isplate vanjskog duga zbog političkih neslaganja, a ne zbog nedostatka sredstava, pokazuje da se u BiH taj poredak baš i ne poštuje. To je jedna od stvari koja nas je koštala i smanjenja kreditnog rejtinga.

Zbog svega navedenog u procesu je izmjena ugovora kojim bi se Centralnoj banci, kao fiskalnom agentu BiH, kaže guverner ove institucije Kemal Kozarić, omogućilo da ima instrumente da bez naloga servisira vanjske obveze. Dosadašnja praksa je bila da državno ministarstvo financija pošalje nalog Centralnoj banci koje je onda vršila isplatu.

Inače, vanjski dug BiH iznosi 25,6 posto BDP-a, što pokazuje da smo umjereno zadužena zemlja, ali to znači da ne moramo ići u nekontrolirana zaduženja, smatra Kozarić. Navodi da nije protiv novih zaduženja ako dio iznosa ide u kapitalne investicije koje da bi potaknule razvoj.

Za BiH ove godine vanjske obveze iznose 452 milijuna KM. Iduća godina će biti puno izazovnija i teža jer dolaze na naplatu dio kredita MMF-a tako da će obveze iznositi oko 718 milijuna, a u 2014. oko 779 milijuna KM. Tako da su pred nama teške godine zato smo i počeli pregovore sa MMF-om o stand by aranžmanu od kojeg će jedan dio vjerojatno ići za prekrivanje jednog dijela obveza iz ovog aranžma, drugi dio za proračunski deficit a treći za kapitalna ulaganja.

E-Kapija

Odobren projekat gradnje objekata za regionalne centre UIO

Vijeće ministara BiH donijelo je odluku kojom odobrava projekat izgradnje objekata za regionalne centre Uprave za indirektno oporezivanje BiH u Mostaru, Tuzli, Sarajevu i Banjoj Luci.
Ovom odlukom odobrava se i izgradnja graničnog prelaza Gradiška, rekonstrukcija graničnih prelaza Vardište, Deleuša, Uvac, Gorica i Užljebić i pripremni radovi za izgradnju graničnih prelaza Bijača i Svilaj, koji će biti uvršteni u Program višegodišnjih kapitalnih ulaganja za period 2011 - 2014. godine.

Projekt je vrijedan 57.869.100 KM, a za njegovu realizaciju u budžetima je potrebno obezbijediti 19.100.000 KM u ovoj godini, 13.218.699 KM u 2013. i 7.200.000 KM u 2014. godini, saopšteno je iz Vijeća ministara BiH.

U 2011. godini prenesena su neutrošena sredstva višegodišnjih kapitalnih ulaganja u iznosu od 15.842.515 KM, dok obezbijeđena sredstva za realizaciju ovog projekta iz prethodnih godina iznose 2.507.886 KM.

Klix

Vijeće ministara utvrdilo Prijedlog sporazuma od 122 miliona eura

Vijeće ministara BiH utvrdilo je danas Prijedlog osnova za zaključivanje sporazuma o finansiranju između BiH i Evropske komisije od 122.874.267 eura u okviru Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA).

Kako je saopšteno iz Vijeća ministara BiH, ovaj sporazum se odnosi na nacionalni program saradnje za 2011. godinu.

Od ukupnog iznosa, oko 91.280.000 evra ili 74,90 odsto bit će obezbijeđeno iz IPA, a ostatak iz budžeta institucija BiH, nižih nivoa vlasti, međunarodnih finansijskih i nefinansijskih institucija, te korisnika grantova.

Pojedinačni ugovori i sporazumi za provođenje ovog sporazuma bit će zaključeni najkasnije tri godine od datuma zaključivanja Sporazuma o finansiranju između BiH i Evropske komisije.

Sredstva su namijenjena projektima u oblastima reforme javne administracije, pravosuđa i unutarnjih poslova, razvoja privatnog sektora, transporta, životne sredine i klimatskih promjena, socijalnog razvoja i evropskog naslijeđa.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o IPA grantu Evropske komisije - Drugi projekat upravljanja čvrstim otpadom: Mostar i Banja Luka, između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (EBRD) u ulozi administratora Evropske komisije za Trast fond predpristupnog instrumenta EU, sa prijedlogom osnova.

Iznos granta je 5.199.142 eura, od čega je Federaciji alocirano 2.345.142, a Republici Srpskoj 2.854.000 eura.

Cilj projekta je poboljšanje upravljanja čvrstim otpadom u regijama Banja Luka i Mostar, čime se unapređuju zdravlje stanovnika i zaštita životne sredine od negativnog uticaja otpada.

Klix

Najviše prihoda prikupljeno od PDV-a

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH za prvih pet mjeseci ove godine , posmatrano po strukturi, najviše je prikupila prihoda od PDV-a - u iznosu od 1,554 milijardi KM, ili za jedan posto više nego u istom periodu lani, potvrđeno je Srni u UIO.

Zgrada UIO-a
U strukturi, prihodi od PDV-a čine 68,4 posto od ukupno prikupljenih prihoda.

Na rast prihoda od indirektnih poreza u toku ove godine uticali su i prihodi od akciza ili posebnih poreza koji su u prvih pet mjeseci iznosili 503 miliona KM.

U ukupno prikupljenim indirektnim porezima prihodi od akciza učestvuju sa 22,1 posto.

Prihodi od akciza na uvozne proizvode u prvih pet mjeseci ove godine bili su veći za sedam posto u odnosu na isti period prošle godine.

Zabilježen je rast prihoda od akciza na uvozne duvanske prerađevine od 16 posto, od akciza na uvoznu kafu od osam posto, i od akciza na uvozno pivo za pet posto.

Prihodi od akciza na uvozne derivate nafte manji su za osam posto u odnosu na prošlu godinu, dok su prihodi od akcize na uvozni alkohol i alkoholna pića i akcize na uvozna bezalkoholna pića na nivou prošlogodišnjih.

Prihodi od akciza na domaće proizvode za pet mjeseci ove godine veći su za četiri posto u odnosu na isti period prošle godine.

Po strukturi, prihodi od akciza na domaće derivate nafte veći su za četiri posto, a prihodi od akciza na domaće duvanske prerađevine za tri posto.

Do povećanja prihoda došlo je i kod akciza na domaći alkohol i alkoholna pića za 22 posto, kao i kod prihoda od akciza na domaća bezalkoholna pića koji su zabilježili rast od šest posto.

Jedino je u posmatranom periodu zabilježen pad prihoda od akciza na domaće pivo za 4,5 posto.

Prihodi od carina i dalje bilježe značajan pad i imaju sve manji značaj u ukupno prikupljenim prihodima od indirektnih poreza u BiH zbog primjene trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU na osnovu kog je i u ovoj godini došlo do daljeg ukidanja i snižavanja carinskih stopa na uvoz proizvoda sa porijeklom iz zemalja EU.

Tako je u prvih pet mjeseci ove godine po osnovu prihoda od carina prikupljeno 88 miliona KM, što je za 20 posto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Prihodi od carina u prvih pet mjeseci ove godine čine samo četiri posto od ukupno prikupljenih indirektnih poreza.

Prihodi od putarine na naftne derivate za pet mjeseci ove iznosili su 108 miliona KM i manji su za tri posto u odnosu na isti period prošle godine.

Prema strukturi, prihodi od putarine za održavanje cesta u posmatranom periodu iznosili su 65 miliona KM, a prihodi od putarine za izgradnju autoputeva 43 miliona KM.

U UIO navode da su jedan od razloga za povećanje prihoda od indirektnih poreza u toku ove godine - brojne mjere iz oblasti poreza i carina, koje je od dolaska na čelu UIO preduzeo direktor ove Uprave Miro DŽakula.

Klix

Priprema se desetogodišnja strategija razvoja malih i srednjih preduzeća

U Kantonu Sarajevo priprema se izrada desetogodišnje strategije razvoja malih i srednjih preduzeća za period 2013 - 2023. godina, uz koordinaciju Ministarstva privrede.

Očekuje se da bi ovaj izuzetno značajan strateški dokument trebalo da bude izrađen najkasnije za šest mjeseci.

Pripreme su bile povod za današnji radni sastanak kantonalnog ministra privrede Rusmira Sendića, nosilaca projekta izrade iz Ekonomskog instituta te predstavnika fokus grupe iz oblasti informacionih tehnologija, odnosno domaćih kompanija koje se bave izradom softvera, saopćeno je iz kantonalne pres-službe.

Razmatrana je vizija razvoja informacionih tehnologija u Kantonu Sarajevo. Posebna pažnja posvećena je definisanju strateških ciljeva razvoja malih i srednjih preduzeća u ovoj oblasti.

Izražena su očekivanja da u narednim aktivnostima veliki doprinos tom razvoju daju vodeći ljudi kompanija iz oblasti informacionih tehnologija.


[/i]