Re: Ekonomija | Economy

U Republici Srpskoj je od 2002. do 31.decembra 2011. godine pokrenuto 856 stečajnih postupaka u preduzećima, okončana su 583 postupka, šest je obustavljeno, a 267 je u toku.
U prošloj godini kod 130 poreznih obveznika pokrenut je stečajni postupak.

Prijavljena potraživanja iznose 115,4 miliona KM, od čega su priznata potraživanja u iznosu od 86,8 milion KM, podaci su Porezne uprave RS-a.

Uu 2011. godini po svim pokrenutim stečajnim postupcima naplaćeno je svega 129.931 KM, dok je po 35 ranije započetih postupaka naplaćeno 3,16 miliona KM.

Broj pokrenutih likvidacionih postupaka kod poreznih obveznika u RS je mnogo veći. Od 1.773 pokrenuta likividaciona postupka, 1.216 je okončano, 238 postupaka je obustavljeno, dok je 319 postupaka u toku, podaci su Porezne uprave RS-a navedeni u izvještaju o radu u 2011.

Kod 243 porezna obveznika lani je započet postupak likvidacije.
Iznos prijavljenih potraživanja je nešto veći od dva miliona KM, a priznata su potraživanja u iznosu od 691.953 KM.

U 2011. po svim započetim postupcima likvidacije (započeti u izvještajnom i u prethodnom periodu) naplaćene su 231.172 KM.

U 2011. godini kod 60 poreznih obveznika u RS utvrđena je i nesolventnost. Iznos privremeno nenaplativih obaveza kod tih obveznika iznosi 23,13 miliona KM.

U izvještajnom periodu izvršeno je i 57 kontrola nacrta rješenja o proglašenju poreznih obveznika nesolventnim na iznos obaveze od 30,18 miliona KM.

Budući da se u stečajnom postupku često ne mogu naplatiti sve porezne obaveze, Porezna uprava RS je sačinila koncept rješenja o proglašenju nenaplativih obaveza po kojim su svi područni centri dužni postupati.

Tokom 2011. godine doneseno je 129 rješenja o nenaplativosti poreznih obaveza po osnovu otpisa stečajnih potraživanja na iznos duga od 42,53 miliona KM.

Također, u istom periodu doneseno je i 69 rješenja o nenaplativosti poreznih obaveza po osnovu zastare potraživanja na iznos duga od 387.735,02 KM.

Sva rješenja o nenaplativosti obaveza po osnovu zastare potraživanja donio je Porezni centar Banja Luka.

Nalazište zlata na lokalitetu Bakovići kod Fojnice, nakon što se bude izdato pod koncesije, moglo bi u federalnu kasu osigurati nove prihode u vrijednosti od 150 miliona dolara, tvrdi ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj.

On je istakao da Evropi danas nedostaje 14 metala koji postoje u Bosni i Hercegovini. Esploatacija tih metala prestala je u periodu od 30-tih do 60-tih godina prošlog vijeka, nakon što pala njihova cijena na tržištu.

"Danas, nedostatak tih metala podigao njihovu cijenu i sigurno je da će to biti jedna od mogućnosti za strana ulaganja i otvaranje novih radnih mjetsa, ali za povećanje koncesionih prihoda za Federaciju BiH", ističe Trhulj.

U tom kontektu, najatraktivnija lokacija je nalazište Bakovići za koje procjenjuje da ima 4,2 tone zlata i šest tona srebra. Za ovaj rudnik zlata bit će raspisan međunarodni javni poziv, nakon što se usvoji Zakon o koncesijama FBiH, koji se trenutno nalazi u parlamentarnoj proceduri.

"Uzimajući u obzir vrijednosti nalazišta zlata, pretpostavke su da će ovaj projekat osigurati prihod od 300 do 350 miliona dolara, od čega bi prema nekim iskustvima u svijetu, 50 posto trebalo pripasti vlasniku odnosno Federaciji, kantonu i općini, a nosiocu koncesije ostalih 50 posto“, naveo je Trhulj, dodajući da bitna činjenica da bi rudnik zlata kod Fojnice mogao otvoriti od od 300 do 400 novih radnih mjesta u periodu od narednih deset godina.

Rudnik zlata u Bakovićima, koji je osnovan 1885. godine, danas je zapušten, a voda sa žutim talogom koja izlazi iz ulazne jame koristi se za liječenje kožnih bolesti.

Dobojski privredni subjekti prošle godine stvarili su povećanje obima industrijske proizvodnje za 40,1 posto u odnosu na 2010. godinu, navodi se u informaciji Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti ove opštine.

Preduzeća sa pozitivnim rezultatima poslovanja ostvarila su dobit u iznosu od 30.176 KM, što je za 18,3 odsto više u odnosu na 2010. godinu, a iskazani ukupni gubici iznose 37.059 KM, od čega se 26.520 KM ili 71,6 odsto odnosi na akcionarska društva, a 10.539 KM ili 28,4 odsto na privatna preduzeća.

Ukupna zaposlenost na području opštine Doboj iznosi 12.544 radnika, od čega akcionarska društva i društva sa ograničenom odgovornošću zapošljavaju 5.626 radnika ili 44,8 posto, samostalni preduzetnici 2.206 radnika ili 17,6 posto i javni sektor 4.712 radnika ili 37,6 od ukupne zaposlenih na području dobojske opštine.

U opštini Doboj nezaposlenost je u konstantnom porastu i na evidenciji Biroa za zapošljavanje zaključno sa 31. decembrom prošle godine bilo je evidentirano 11.771 lice, što je za 540 nezaposlenih više nego 2010. i za 579 lica više u odnosu na 2009. godinu.

Ukupna prošlogodišnja spoljnotrgovinska razmjena preduzeća na području opštine Doboj pokazuje tendenciju rasta od 0,6 odsto u odnosu na 2010. godinu, u čemu uvoz učestvuje sa 77,4 posto, a izvoz sa 22,6 posto.

Vrijednost prošlogodišnje spoljnotrgovinske razmjene iznosi 45,9 miliona KM, od čega je 10,4 miliona KM izvoz i 35,4 miliona KM uvoz.

Uprava Industrijskog preduzeća "Krivaja" iz Zavidovića, realizujući projekt Vlade FBiH ponovnog pokretanja proizvodnje u vlastitim pogonima, uputila je pismo namjere predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Vjekoslavu Bevandi.

U dopisu stoji kako je "Krivaja" jedan od najvećih proizvođača namještaja u BiH te da, uzevši u obzir tradiciju i kvalitet kao fabričke prednosti, očekuju povjerenje prilikom odabira dobavljača za nabavku namještaja u institucijama BiH, koja je planirana budžetom za 2012.

"Pozitivnim odgovorom na pismo namjere upućenim najvišim državnim instancama, Vijeće ministara BiH bi pružilo svojevrsnu pomoć, ne samo `Krivaji`, već i cjelokupnoj privredi BiH, stavljajući na taj način akcent na domaći proizvod, pružajući punu podršku projektu Vlade FBiH koji se zove `Krivaja`", stoji u pismu koje je potpisao Suad Džindo, direktor IP "Krivaja".

Uprava kompanije, koja trenutno upošljava oko 1.700 ljudi, pozvala je Bevandu i državne ministre da posjete "Krivaju" i da se sami uvjere u njene mogućnosti kada je u pitanju proizvodnja kvalitetnog namještaja.

Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade Federacije BiH u Sarajevu jesu Prednacrt zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u Federaciji BiH i Nacrt zakona o upravljanju državnim kapitalom u privrednim društvima u Federaciji BiH.
Vlada treba razmatrati i informaciju o prijedlogu plana reorganizacije privrednog društva "KTK Visoko" d.d. Visoko, kao i Prijedlog uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće.

Na dnevnom redu je i prezentacija funkcionalnog registra za administriranje gotovinskih naknada za koje se ne uplaćuju doprinosi: GAP analize i mapiranje procesa.

Među 37 tačaka dnevnog reda današnje sjednice Vlade je i informacija o ostvarenim i raspoređenim javnim prihodima za prvo tromjesečje ove godine.

Vlada se treba izjasniti i o Prijedlogu odluke o sufinansiranju najnižih penzija ostvarenih pod povoljnijim uvjetima, čiji je iznos u isplati za maj 2012. godine manji od iznosa najniže penzije po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine

Na dnevnom redu je i informacija o trenutnom stanju u društvu "Šipad Export - Import" d.d. Sarajevo, kao i informacija u vezi s blokadom radova na Sarajevskoj zaobilaznici.

Firma SurTec-Eurosjaj d.o.o. Konjic, koja zapošljava 40 radnika, danas je uselila u nove poslovne prostorije površine 4500 m2 namijenjenog za širenje proizvodnje.

Svečanosti su prisustvovali načelnik Općine Konjic Emir Bubalo sa saradnicima te poslovni partneri iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Prisutnima su se obratili Herbert Baunach, direktor firme SurTec-International i Jasmin Badžak, direktor SutTec Konjic.

SurTec-Eurosjaj Konjic preduzeće je koje se bavi proizvodnjom i plasmanom industrijskih odmašćivača i hemikalija za galvanotehniku, galvanizacijom dijelova metala, zaštitom od korozije i fosfatiranjem.

LAKTAŠI - Preduzeće "Kolektor Bosna" iz Laktaša, koje posluje u okviru slovenačkog koncerna "Kolektor" iz Idrije, otvorilo je danas u Laktašima novi proizvodni pogon u koji je uložilo oko tri miliona KM.

Novu halu su svečanim presijecanjem vrpce otvorili Željko Kovačević, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, i Stojan Petrič, predsjednik koncerna "Kolektor" iz Slovenije, uz prisustvo brojnih zvanica.

Petrič je rekao da je koncern "Kolektor" proizvodnju kolektora (komutatora), kojom se bavi u Laktašima, započeo skoro prije deceniju, kada je vršena i proizvodnja komponenata kalema.

"Danas ovdje proizvodimo različite vrste komutatora za kupce u cijelom svijetu, a ovo proširenje proizvodnih kapaciteta znači i proširenje postojećeg proizvodnog programa", rekao je Petrič.

On je ukazao da je u novih 720 kvadratnih metara proizvodnog prostora uređena proizvodnja kolektora za startere, te da bi do kraja godine u njima trebalo da se organizuju i linije za program segmentnih kolektora.

"Za lokalnu zajednicu ovo znači dodatnih 40 novih kvalifikovanih radnih mjesta", rekao je on i dodao da je "Kolektor Bosna" tokom nekoliko godina u opremu investirao više od četiri miliona evra i osposobio više od 200 radnika, koji su sada zaposleni u Laktašima.

Petrič je dodao da će ove godine u "Kolektoru Bosna" biti proizvedeno više od pet miliona kolektora za poznate kupce u Evropi i svijetu.

Prema riječima ministra Kovačevića, ovakve investicije su za svaku pohvalu, čime će kompanija svakako postati konkurentnija na tržištu.

"Ovo je odlična poruka da investitori ostaju u RS, da ne idu odavde, već da ubrzavaju svoje privredne aktivnosti, što ohrabruje i resorno ministarstvo i Vladu RS u stvaranju što povoljnijeg privrednog ambijenta u budućosti", rekao je Kovačević i dodao da je Vlada RS do sada podržavala ovo preduzeće kroz podsticajna sredstva za izvoz i da će to raditi i ubuduće.

On je naveo da Vlada RS ima razumijevanje za probleme ovog preduzeća u vezi s lokacijom i da će učiniti sve da pomogne u rješavanju problema u vezi s obezbjeđivanjem lokacije i širenja proizvodnje.

Milovan Topolović, načelnik opštine Laktaši, koji je prisustvovao svečanom otvaranju, izrazio je zadovoljstvo novim proizvodnim pogonom, koji donosi nova radna mjesta. On je dodao da je riječ o jednoj vrlo ozbiljnoj firmi i da se proizvodi iz njihovih pogona prodaju širom svijeta.

"To pokazuje da su veoma ozbiljni i da svi, od lokalne zajednice preko Vlade RS, to moramo krajnje ozbiljno shvatiti, biti kooperativni i ljudima pomoći da trajno ostanu ovdje", rekao je Topolović.

Inače, koncern "Kolektor" iz Idrije sveukupno ima više od 3.000 radnika, a tokom prošle godine ostvario je 420 miliona evra prometa, te se ubraja među najbolje grupacije u Sloveniji.

DERVENTA - U novoj proizvodnoj hali Fabrike obuće "Sanino" iz Dervente posao je dobilo 70 radnika, rekao je Srni direktor ove fabrike Radovan Pazurević.

U novoj hali koja se prostire na 1.500 kvadratnih metara izmješten je pogon montaže u kome se izrađuje gotova cipela,dok je dio namijenjen za skladište i mehaničku radionicu.

Pazurević kaže da je hala izgrađena vlastitim srestvima,kao i kreditom Investiciono-razvojene banke.

"Sa pogonom koji imamo u Prnjavoru `Sanino` trenutno zapošljava oko 900 radnika, ali nećemo stati na tome. U planu je proširenje kapaciteta što će zahtijevati zapošljavanje novih radnika", rekao je Pazurević.

On ističe da "Sanino" planira da u ovoj godini proizvede oko dva milona pari obuće, što je za 15 odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Pazurević kaže da se sva proizvedena obuća plasira na inostrano tržište, te da "Sanino" od nedavno radi obuću za firmu "Legero" iz Austrije.

Prema riječima Pazurevića, "Sanino" najviše proizvodi sportske patike "Adidas",ali i žensku i mušku modnu obuću.

On je ocijenio da za obućarsku industriju u Republici Srpskoj, ali i BiH dolaze bolji dani, jer poznate kompanije iz Evrope, koje su do sada sarađivale sa firmama iz Kine, zbog velikih troškova distribucije sve više pronalaze proizvođače iz BiH.

"To je šansa za obućare iz BiH", rekao je Pazurević.

U prva tri mjeseca ove godine ukupno naplaćeni i raspoređeni javni prihodi po osnovu poreza, taksi, posebnih naknada, doprinosa i ostalih prihoda na nivou Federacije BiH iznosili su 1.518.200.000 KM, što je tri posto ili za 49,4 miliona KM više u odnosu na prvi kvartal 2011. godine - saopšteno je iz federalne Vlade.
Ostvareni prihodi federalnog, kantonalnih i opšinskih budžeta iznosili su 862,1 milion KM, sa zabilježenim rastom od šest odsto ili 49,4 miliona KM u odnosu na prošlu godinu.

Prihodi Budžeta Federacije BiH veći su za 31 posto u odnosu na isti period 2011. godine, odnosno za 76,3 miliona KM, dok su kantonalni i opšinski budžeti zabilježili pad za četiri, odnosno šest odsto, što u zbiru iznosi 26,9 miliona KM manje u odnosu na prošlu godinu.

Prihodi prikupljeni po osnovu doprinosa za penzijsko-invalidsko, zdravstveno osiguranje, te za osiguranje od nezaposlenosti naplaćeni su u iznosu od 623,1 miliona KM, te su zabilježili pad od jedan posto, odnosno pet miliona KM.

Ostali korisnici javnih prihoda ostvarili su rast od 19 posto ili za pet miliona KM u odnosu na isti period protekle godine.

Prihodi federalnog budžeta ostvareni su u visini od 320,5 miliona KM, s rastom od 31 odsto ili 76,3 miliona KM u odnosu na 2011. godinu.

Zajedno sa sredstvima na ime servisiranja spoljnog duga od 32,6 miliona KM, ukupni prihodi u ovom periodu iznosili su 353,1 miliona KM.

Uplate po osnovu finansiranja Budžeta FBiH iznosile su 44,5 miliona KM, dok u prvom kvartalu protekle godine one nisu ostvarene. Zajedno s ovim sredstvima, ukupni budžetski prihodi iznosili su 397,6 miliona KM i veći su za 47 posto ili 126,2 miliona KM u odnosu na 2011. godinu.

Federalna Vlada danas je utvrdila i Nacrt zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina, kojim se propisuju uslovi, način i postupak izvođenja istraživanja i eksploatacije nafte i gasa na prostoru Federacije BiH.

Nacrtom zakona su jasno definisana prava, obaveze, stručna i tehnička rješenja koja omogućavaju investitoru pristup ovoj djelatnosti, kao i organu uprave kontrolu nad propisanim aktivnostima.

Vlada Federacije danas je utvrdila i Parlamentu Federacije uputila Prijedlog zakona o upravljanju državnim kapitalom u privrednim društvima u Federaciji BiH.

Cilj ovog zakona je, između ostalog, pravno regulisanje ove oblasti i utvrđivanje tijela Federacije BiH ovlaštenih za upravljanje državnim kapitalom u privrednim društvima sa učestvovanjem državnog kapitala.

Vlada Federacije BiH obavezala je danas Federalnu upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove da na teritoriji Federacije BiH u cjelosti preuzme poslove u vezi pripreme kartografske dokumentacije za potrebe provođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, saopšteno je iz Vlade.

Zenički ŽGP, koji posluje u okviru grupacije JATA iz Srebrenika, uplatio je depozit od 141.842 KM na račun Općinskog suda u Zenici kao koncesionu naknadu za eksploataciju kamena iz kamenoloma Široke stijene kod Zenice.

Prijedlog je prihvatio sudija Esad Hodžić. No, Vlada Zeničko-dobojskog kantona i Pravobranilaštvo protive se potezu ovog suda i uputili su zahtjev višoj instanci, Kantonalnom sudu, za poništenje ove odluke i vraćanje novca.

Prošle i ove godine ŽGP je iskopao 303.000 kubnih metara kamena krečnjaka (oko 500.000 tona), piše u nalazu vještaka koji je za potrebe Ministarstva privrede ZDK uporedio raniju i sadašnju situaciju na kamenolomu.

- Za tu iskopanu masu po najvišoj ponuđenoj cijeni na tenderu (2,50 KM po kubiku), u budžet ZDK i Općine Zenica slilo bi se 757.000 KM! Pa i po najnižoj cijeni iz tendera to je iznos tri puta veći od deponovanog. Oni osporavaju i cijenu i količinu, iako je vještak utvrdio. U svakom slučaju, njihova uplata nama ništa ne predstavlja - kaže Jusuf Duraković, ministar privrede ZDK.

Nelegalni iskop

Kamen eksploatira ŽGP Zenica, a odvoze druge JATA-ine firme, pa je moguće da dosadašnji nelegalni iskop "pojede mrak".

Po prosječnoj cijeni frakcije kamena od 20 KM s državne zemlje i državnog kamenoloma (jer nikome nije dodijeljena koncesija), JATA je već izvezla kamen u vrijednosti od šest miliona KM!