Re: Ekonomija | Economy

Renovirani hotel "Drina" u Bijeljini zaposlio 50 radnika sa biroa



Renovirani hotel "Drina" u centru Bijeljine zaposlio je 50 radnika sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, izjavila je šefica bijeljinske filijale Zavoda Slavica Lukić.

Na konferenciji za novinare povodom početka rada hotela za osmomartovske praznike, Lukućeva je rekla da su među zaposlenima lica sa visokom stručnom spremom, ali i nekvalifikovani radnici.

Ona je ocijenila kao prosperitetnu ovu investiciju sugrađana koji su se vratili iz inostranstva i uložili novac u uređenje hotela sa četiri zvjezdice, te istakla da treba podržati ulaganja i projekte koji obezbjeđuju novo zapošljavanje i smanjenje stope nezaposlenosti.

Generalni menadžer hotela Milica Vulović Koren rekla je da za poslodavca zaposleni nisu trošak, nego investicija, i pohvalila želju novih radnika da napreduju kroz obuku za kvalitetan rad u hotelijerstvu.

Ona je najavila zvanično otvaranje hotela 1. aprila i poručila da time počinje "nova priča" starog bijeljinskog hotela "Drina", čiju tradiciju nastavljaju.

Renovirani hotel ima 37 soba sa 74 ležaja, kongeresnu salu, spa i velnes centar, a menadžment najavljuje i konkurentne cijene usluga.

"Sve smještajne kapacitete u Bijeljini smatramo budućim dobrim saradnicima, nikako konkurentima, jer imamo isti cilj - da grad i regija postanu poželjna turistička destinacija", zaključila je Korenova.

Srna

Austrija će ostati najveći strani investitor u BiH

Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) Gordan Milinić i potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK) Bruno Bojić u neformalnom susretu u Beču sa ministrom vanjskih poslova Austrije Sebastianom Kurzom dobili su uvjeravanja da će Austrija i dalje ostati najveći strani investitor u BiH i da će učiniti dodatne napore kako bi se povećao obim novih austrijskih investicija u Bosni i Hercegovini.

Ministar Kurz je u tom cilju najavio i posjetu FIPA i VTK prilikom sljedećeg boravka u Sarajevu.

Direktor Milinić je obećao podršku Agencije, kao glavne adrese za strana ulaganja u BiH, svakom investitoru počev od procesa registracije firme do okončanja investicije, kao i za sva pitanja vezana za mogućnosti ulaganja i raspoloživost investicijskih projekata u BiH.

Akta.ba

Ekonomski rast u zemljama EU povećat će izvoz iz BiH za pet posto

U 2016. godini očekuje se nastavak trenda ekonomskog rasta u zemljama Evropske unije (EU) i nešto više stope rasta u zemljama regiona, što bi trebalo rezultirati i intenziviranjem vanjskotrgovinske robne razmjene Bosne i Hercegovine, pokazuje analiza Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

U informaciji Direkcije pod nazivom "Uotlook - Perspektive" se navodi da se očekuje nastavak trenda rasta izvoza roba s očekivanom stopom rasta blizu pet posto, potpomognut izvoznom tražnjom, povećanjem proizvodnje u prerađivačkoj industriji, niskim cijenama nafte i aktivnom vanjskotrgovinskom politikom u BiH.

Najznačajniji doprinos se očekuje u okviru tradicionalnih izvoznih proizvoda kao što su namještaj, hemijski proizvodi, određeni proizvodi iz metalske industrije, kao i prehrambeni proizvodi. Potrebno je također istaći da se za razliku od prethodne godine, tokom 2016. godine očekuje i pozitivan doprinos rastu izvoza u okviru izvoza električne energije.

S druge strane, s obzirom na to da se u 2016. godini očekuje povećanje finalne potrošnje, investicija i proizvodnje u prerađivačkoj industriji, koja se u određenoj mjeri snadbijeva iz uvoza, tokom ove godine u BiH se očekuje realni rast uvoza od 3,5 posto. To kretanje izvoza i uvoza će u konačnici rezultirati blagim povećanjem vanjskotrgovinskog robnog deficita.

Prema ovoj analizi, u periodu 2017-2019. godina pod pretpostavkom nastavka povoljnih ekonomskih prilika u eksternom okruženju, u BiH se očekuje viši nivo poslovne aktivnosti i jačanje ekonomskog rasta s prosječnom stopom rasta 3,7 posto.

Fena

Bh. piletina uskoro na policama EU-a

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa trebalo bi do kraja rujna uputiti službeni zahtjev za dolazak izaslanstva Inspektorata za zdravlje i hranu EU-a iz Dublina, koja bi trebala provjeriti stanje u tvrtkama za proizvodnju mesa peradi i konzumnih jaja, te im izdati dozvole za izvoz na tržište Europske unije.

Prema riječima ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića, od EU-a će se tražiti što skoriji dolazak inspektora, kako bi naše tvrtke u najkraćem roku mogle početi izvoziti prerađevine od mesa peradi i konzumna jaja u zemlje EU-a. Do sada se za reviziju prijavilo dvadesetak tvrtki iz BiH, piše Faktor.

"Mislim da bi bilo pametno da broj tvrtki koje će posjetiti inspektori EU-a svedemo na četiri ili pet. Neće niti druge tvrtke ostati uskraćene za dobivanje dozvola, ali iskustvo s mlijekom govori nam da je najbolje da sada pozovemo samo one koje su najspremnije. Svi ostali će doći na red kasnije, jer će nakon toga dozvole za izvoz izdavati Ured za veterinastvo BiH", kazao je Šarović.

Trenutno se obavljaju finalne aktivnosti na ispunjavanju uvjeta za dobivanje dozvola i one bi trebale biti okončane do kraja rujna. Šarović ističe da su gotovo sve preporuke, koje su ranije izdali inspektori iz Dublina, već provedene. Pod tim se, dodao je, podrazumijeva usvajanje pravilnika Agencije za sigurnost hrane i Ureda za veterinarstvo BiH. Također, entitetski inspekcijski organi uredili su sustacv monitoringa, kao i druga pitanja iz svoje nadležnosti.

"I same tvrtke koje su zainteresirane za izvoz radile su na otklanjanju uočenih nedostataka u svom načinu rada, higijenskim uvjetima i slično. Optimist sam. Mislim da smo vrlo blizu dobivanju dozvola i nadam se jednom prijatnom iznenađenju", rekao je za Faktor Šarović.

Jedna od osnovnih zamjerki ranijih kontrola bila je da Ured za veterinarstvo BiH ima ograničenu nadležnost, te da ne može jamčiti da tvrtke koje bi eventualno dobile dozvolu za izvoz ispunjavaju standarde EU-a.

Domaće zakonodavstvo, kao i način rada entitetskih inspektora nije bio usklađen sa zahtjevima i direktivama EU-a. Sustav izdavanja veterinarskih markica nije bio u potpunosti uspostavljen. Državni program za kontrolu salmonele nije bio usklađen s direktivama EU-a. Bolju ocjenu nisu dobile ni domaće tvrtke koje su posjetili inspektori EU-a.

"Sustav kontrola službeno postoji, što uključuje provjere mesa peradi, tvrtki za preradu ovog mesa, kao i tvrtki za proizvodnju konzumnih jaja. Međutim, ovaj sustav ne može se smatrati usklađenim sa zahtjevima legislative EU-a, posebno u vezi s davanjem jamstva tvrtkama za izvoz na tržište EU-a, za kvalitetu obavljenih kontrola živih životinja i mesa peradi, te uzimanja uzoraka za mikrobiološku analizu", kazao je za Faktor Enrico Brivio, glasnogovornik Ureda Europske komisije za zadravlje i sigurnost hrane, navodeći osnovne nalaze inspekcije iz Dublina prilikom prošlog posjeta BiH.

Inspektori za zdravlje i hranu, prilikom odlučivanja o davanju dozvola za izvoz na tržište Unije vrše kotrolu većeg broja oblasti važnih za proizvodnju hrane. Prije svega, provjeravaju je li zakonodavstvo države u kojoj obavljaju kontrolu usklađenu s EU direktivama. Također provjeravaju postoje li domaće institucije koje bi trebale vršiti kontrolu i jesu li osposobljene za obavljanje inspekcija u skladu sa standardima EU-a. Provjerava se i nalazi li se na proizvodima oznaka zemlje porijekla.

Tek nakon toga prelazi se na provjeru samih tvrtki. Ova provjera uključuje kontrolu uvjeta u kojima se drže žive životinje, higijenski i tehnički uvjeti u kojima se obavlja klanje, kao i prerada mesa. Provjeravaju se i skladišta, odnosno hladnjače u kojima se čuvaju gotovi proizvodi. Pod lupom inspektora su i radnici, odnosno zadovoljavaju li oni sanitarne uvjete EU-a za rad u proizvodnim pogonima prehrambenih proizvoda. Praktično, inspektori iz Dublina vrše detaljno skeniranje svih segmenata koji su važni za proizvodnju prehrambenih proizvoda.

Faktor.ba

Izvoz mesa u Tursku sa tuzlanskog aerodroma biće nastavljen

Izvoz mesa sa aerodroma u Tuzli biće nastavljen u Tursku i nakon 15. septembra, dogovoreno je juče na sastanku ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića sa direktorima Kancelarije za veterinarstvo BiH Ljubomirom Kalabom i Međunarodnog aerodroma Tuzla Rifatom Karasalihovićem.

Prema ovom dogovoru, Kancelarija za veterinarstvo će unutrašnjom preraspodjelom kadrova obezbijediti neophodni inspektorski kadar na tuzlanskom aerodromu i time omogućiti dalje nesmetano poslovanje i izvoz mesa u Tursku, objavljeno je na portalu Vlade Tuzlanskog kantona.

Na sastanku je dogovoreno da će Kancelarija za veterinarstvo o ovom dogovoru i stvaranju preduslova za budući nesmetan izvoz, već danas i zvanično obavijestiti i Međunarodni aerodrom u Tuzli i kompaniju Turkish Airlines.

ekapija.com

MMF odobrio kredit od 553 mil EUR za BiH - Sutra prva tranša

Izvršni odbor MMF-a odobrio je kredit za BiH u iznosu od 553 mil EUR, saopćeno je iz ove institucije. Očekuje se da prva tranša od 154,155 mil KM bude doznačena BiH 9. septembra.

Iz Vijeća ministara BiH ranije je saopćeno da će produženi aranžman biti odobravan u tranšama u periodu od tri godine. Odluka Izvršnog odbora će omogućiti neposrednu isplatu oko 79,2 mil EUR, a ostatak će biti dostupan u 11 rata.

Dopremijerka Federacije BiH i federalna ministrica financija Jelka Milićević potvrdila je ranije da će, zbog zakašnjenja u pregovorima i potpisivanju, umjesto dvije planirane tranše kredita, od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) biti odobrena jedna tranša.

- To su redovni prihodi za proračun bez rebalansa. Nadam se da će rebalans budžeta biti izvršen s vrlo malim korekcijama zbog nedostatka druge tranše - kazala je Milićević.

Ona je pojasnila da će dvije trećine, odnosno oko 720 mil KM, biti određeno za budžet FBiH u naredne tri godine.

Sa odobrenjem kreditnog aranžmana trebalo bi da uslijede neke dublje reforme, među kojima su ograničenje potrošnju na plate, smanjenje ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru, jačanje supervizije banaka, objedinjavanje poreskih informacija itd.

Ukupan vanjski dug BiH, zaključno sa krajem prošle godine iznosi 8,4 mlrd KM, dok unutarnji dug iznosi oko 3,5 mlrd KM.

Indikator.ba

Privreda BiH se budi, sve više kredita ide firmama!



Banke u Federaciji BiH sve više kreditiraju kompanije iz privatnog sektora, a evidentan je ukupan rast plasmana kreditnih sredstava, navodi se u najnovijem izvještaju Agencije za bankarstvo FBiH (FBA) za prvih šest mjeseci ove godine, otkriva "Dnevni avaz".

Ostvaren je, ukupno, blagi rast kredita od tri posto, ali je znatno povećan plasman novih sredstava, i to za čak 11 posto u odnosu na isti period prošle godine. Iako se ocjenjuje da ukupno bankarski sektor doživljava stagnaciju, podaci govore da se odnos između kreditiranja potrošnje i stanovništva naprema privrede mijenja u pozitivnom smislu.

Dominantni sektori

Prema najnovijim pokazateljima Agencije, u prvoj polovini 2016. ostvaren je rast kredita od tri posto ili 361 milion KM, a sa 30. junom ukupan iznos svih kredita iznosio je 12 milijardi KM. Ali je iskazana znatna promjena trenda.

- U prvoj polovini 2016. plasirane su ukupno 4,3 milijarde KM novih kredita, što je za 11 posto ili 437 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine. Od ukupno plasiranih kredita, na privredu se odnosi 70 posto, a na stanovništvo 26,7 posto - navode iz FBA-e.

U prvoj polovini 2016. zabilježena su pozitivna kretanja u segmentu sektorskog kreditiranja, posebno u drugom kvartalu, odnosno veće kreditiranje privatnih preduzeća nego stanovništva, ističu u izvještaju.

Veći rast

Za razliku od 2015., kada je ostvaren skroman rast kredita plasiranih privatnim preduzećima od dva posto ili 112 miliona KM, u prvoj polovini 2016. stopa rasta iznosila je pet procenata ili 264 miliona KM, tako da su sa 30. junom krediti ovog sektora dostigli iznos od 5,6 milijardi KM i učešće od 46,7 posto.

U prvih šest mjeseci nastavljen je i blagi rast kredita sektoru stanovništva, ali u znatno manjem obimu, odnosno stopa je iznosila dva posto ili 141 milion KM, dok je učešće blago smanjeno sa 49,1 posto na 48,9 posto i sa 30. junom iznosili su 5,8 milijardi KM. Prvu polovinu 2016. godine karakterizira kao i prethodnih nekoliko godina, blagi rast bilansne sume, depozita i kredita, dok je kapital porastao iz osnova ostvarene dobiti tekućeg perioda. Zabilježen je i pad procenta nekvalitetnih kredita.
Struktura kredita stanovništvu

79,4% krediti za finansiranje potrošnih dobara
18,3% stambeni krediti
Kamatne stope znatno niže za privredu

Ponderirana efektivna kamatna stopa (EKS) na kredite odobrene privredi i dalje je znatno niža od EKS-a na kredite odobrene stanovništvu i u junu 2016. godine je iznosila 4,59 posto.

Na kredite plasirane stanovništvu EKS je u junu 2016. iznosio 8,98 posto, što je bilo za 0,34 procentna poena više od nivoa iz decembra 2015.

Čičić: Nešto se dešava u našoj privredi

Akademik i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muris Čičić kazao je za „Avaz” da su ovakvi podaci veoma optimistični i vrlo pozitivni.

- Ovako kad gledamo, ovaj podatak na agregatnom nivou, to je fantastičan rezultat. Sve iznad dva posto je odlično, da ne govorimo o rastu od 11 posto. Takva stopa rasta indicira nešto vrlo aktivno, tačnije da se nešto dešava u našoj privredi – pojasnio je Čičić.

avaz.ba

Vlada FBiH prolongira kupovinu Staklene banke u Mostaru

Iako je Vlada FBiH donijela odluku o kupnji zgrade Staklene banke u Mostaru, te je ugovor s Gospodarskom bankom trebao biti potpisan do kraja prošlog mjeseca, došlo je do prolongiranja rokova, i to do daljnjeg. Razlog odgađanja kupnje objekta, čija je gradnja započela još osamdesetih godina, a nikada nije završen, nisu financijska sredstva, nego nepotpuna dokumentacija, odnosno neriješeni imovinsko-pravni odnosi, piše Večernji list.

Naime, Vlada FBiH je za ovaj objekt, koji je u ratu devastiran, spremna platiti 5,4 KM jer bi se na taj način riješio problem smještaja federalnih institucija u Mostaru. Međutim, federalni pravobranitelj je upozorio na nedostatak određene dokumentacije koja stvara problem prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora. Federalno pravobraniteljstvo je nadležne službe Vlade FBiH upozorilo na činjenicu da zgrada Staklene banke nije upisana u ZK dokumentaciju ZK ureda u Mostaru i ne može biti do konačne izgradnje objekta, odnosno do donošenja potrebnih akata nadležnih tijela na osnovi kojih se vrši upis nekretnina u ZK.

Pravobraniteljstvo upozorava i da je za upis vlasništva nad zgradom potrebno osigurati sve potrebne akte u skladu s relevantnim propisima, te Zakonom o zemljišnim knjigama zbog toga što se iz raspoložive dokumentacije, koja je dostavljena uz nacrt kupoprodajnog ugovora, može utvrditi da je gradnja poslovnog objekta površine 8.829 m2 započeta osamdesetih godina, da je u ratu devastiran, da je do 4. listopada 2011. godine bio neobnovljen i stavljen izvan upotrebe, da je izgrađen na više parcela, a ne samo na k.č. 1324/6 površine 2.075 četvornih metara koja je predmet kupnje.

- Poslovna zgrada navedene površine nije upisana ni u ZK ulošku broj: 9108 ni u PL broj: 4622, a prema oglasu Gospodarske banke d.d. Mostar u likvidaciji, predmet prodaje je poslovna zgrada površine 8.829 m2, ne 8.929 m2 - navedeno je, među ostalim, iz Federalnog pravobraniteljstva, te je predloženo da se rok potpisivanja ugovora prolongira dok se ne donesu potrebni akti za upis nekretnine u zemljišnu knjigu.

Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH na osnovi izvješća pravobranitelja predložila je da se pričeka odluka po zahtjevu za pretvorbu prava korištenja građevinskog zemljišta u pravo vlasništva koji je Gospodarska banka u likvidaciji podnijela ZK uredu Općinskog suda u Mostaru u kolovozu ove godine.

ekapija.com

Crnadak pozvao investitore iz UAE da ulažu u BiH

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak, koji boravi u zvaničnoj posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pozvao je investitore ove zemlje da ulažu u BiH, navodeći kao posebno interesantne oblasti turizam te transportni sistem.

Tokom razgovora s ministrom vanjskih poslova i međunarodne saradnje UAE šeikom Abdulahom bin Zayed Al Nahyanom, Crnadak je kao oblasti za investiranje izdvojio i infrastrukturu (aerodromi i Koridor 5C), energetske projekte, prehrambenu industriju (meso, prerada voća, sokova i voda), namjensku industriju te preradu drveta.

Ministri vanjskih poslova su konstatirali da je vidljiv trend rasta trgovinske razmijene između BiH i UAE, čemu doprinosi i učešće bh. kompanija na tradicionalnom festivalu Sheik Zayed kao i redovito učešće privredne delegacije iz UAE na Sarajevo Business Forumu.

Crnadak je pozvao ministra Al Nahyana da posjeti BiH u cilju unapređenja saradnje i intenziviranja investicija iz UAE u BiH, po uzoru na postojeće projekte u regiji, poput Beograda na vodi, Air Serbia i drugih, saopćeno je iz Ured za odnose s javnošću Ministarstva vanjskih poslova BiH.

U okviru razgovora o bilateralnim odnosima razmotreni su načini daljnjeg unapređenja saradnje dviju zemalja kroz potpisivanje međudržavnih sporazuma te je Crnadak predložio konkretne aktivnosti u vezi usuglašavanja nekoliko sporazuma koji su različitim fazama pripreme.

Ministar Crnadak informirao je Al Nahyana o događajima u Bosni i Hercegovini vezano za napredovanje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i provođenje reformi sa ciljem kreiranja boljeg poslovnog ambijenta.

Susret ministra Crnatka sa ministrom vanjskih poslova i međunarodne suradnje UAE Al Nahyanom bio je prilika i za razgovore o saradnji koju dvije zemlje ostvaruju na multilateralnom planu, razmjeni mišljenja i stavova o aktuelnim globalnim temama te razgovore o zajedničkoj borbi protiv terorizma.

Fena

EU dala zeleno svjetlo - Meso iz BiH može i kamionima u Tursku

Bosna i Hercegovina je dobila zeleno svjetlo iz Brisela da meso u Tursku može izvoziti putevima preko Evropske unije, što će značajno smanjiti troškove transporta, a vjerovatno i povećati otkupnu cijenu govedine u BiH.

Ipak, prevoz hladnjačama, odnosno kamionima najvjerovatnije će početi tek od sljedeće godine s obzirom na to da je ostalo da svaka zemlja pojedinačno odobri taj transport.

- Obaviješteni smo da smo dobili dozvolu Brisela i sada smo u fazi dobijanja saglasnosti od svih zemalja. To je jedan proces koji će da traje koju nedjelju i vjerujem da će sve zemlje dati saglasnost - rekao je Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ističući da će u najskorije vrijeme biti održani razgovori s turskim predstavnicima o kontingentu za izvoz u 2017. godini.

On je, takođe, rekao da bi obezbjeđenje uslova za prevoz drumskim putem preko Bugarske značajno pojeftinilo sam transport, zahvaljući čemu bismo bili daleko konkurentniji.

Naime, u ovom trenutku BiH meso u Tursku može izvoziti samo avionom, jer Evropska unija ne dozvoljava kopneni transport preko svoje teritorije s obzirom na to da BiH nema dozvolu da tu vrstu robe plasira na tržište Evropske unije. Avionski prevoz sada plaća naručilac mesa u Turskoj, što se direktno odražava na cijenu mesa u BiH s obzirom na to da se svi troškovi kalkulišu, a kako kaže Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, u slučaju transporta kopnenim putem, cijena mesa u BiH trebalo bi da bude veća.

- Puno bi značilo dobijenje dozvole za koridor preko Bugarske, kako za meso, tako i za mlijeko. Sa stanovišta smanjenja troškova prevoza to bi bilo od izuzetnog značaja, posebno zato što onaj koji sada kupuje meso u Turskoj plaća avio-prevoz, koji je ukalkulisao u svoju cijenu, zbog čega manje plaća meso ovdje - rekao je Vasić.

Ono što je sigurno jeste da će prevoz mesa preko Bugarske desetkovati posao aerodroma u BiH, koji su na tim poslovima u posljednje dvije godine zaradili značajan novac.

Prema nezvaničnim informacijama, avio-prevoz za meso iz BiH u Tursku košta oko 5.000 eura, zavisno od aerodoroma do aerodroma, a cijena kamionskog prevoza za 25 tona mesa bila bi oko 1.500 do 1.800 eura, zavisno od destinacije u Turskoj.

Podsjećanja radi, Turska je odobrila BiH bescarinski uvoz od 15.000 tona mesa još 2015. godine, a jedno vrijeme taj posao je bio blokiran zbog malverzacija unutar BiH, jer je u Turskoj završavalo meso koje nije porijeklom iz BiH. Ti problemi su početkom 2016. godine izglađeni, nakon čega je opet počeo izvoz.

Indikator.ba