Re: Ekonomija | Economy
25 Okt 2016 11:15 #5813
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Prevent Interior proizvodit će namještaj za svjetski lanac kafića Starbucks
Prevent Interior, članica Prevent grupacije, do kraja ove godine počet će proizvodnju namještaja za poznati lanac kafića Starbucks, potvrđeno je za Klix.ba.
Nakon što je u proteklom periodu potpisan ugovor o saradnji ovih dviju kompanija uspješno je okončan i proces audit kojim je Prevent Interior verificiran kao dobavljač te je definiran terminski plan isporuka.
"Preuzimanjem dva vodeća brenda u oblasti proizvodnje namještaja u Njemačkoj, Prevent grupacija pokazala je opredijeljenost za razvoj ove industrije te smo, zahvaljujući prepoznatljivosti brenda, ubrzo stupili u kontakt sa nekoliko velikih kupaca. Jedan od njih je i Starbucks, koji je prepoznao kvalitet i pouzdanost tradicionalnih brendova u kombinaciji s poduzetničkom vizijom te Prevent grupaciju izabrao kao strateškog partnera za Evropu", izjavio je Ismir Korijenić, rukovodilac divizije namještaja Preventa u BiH.
Dodao je kako su trenutno u toku pripreme za početak proizvodnje, a planirano je da se mjesečno proizvodi 300 komada pojedinačnog namještaja za Starbucks kafiće širom Evrope.
Radi se o prepoznatiljivom i jedinstvenom dizajnu namještaja koji ovaj lanac ima u svojim objektima, a shodno planu, količine će se povećavati.
Drvoprerađivačka industrija je jedna od rijetkih industrija u Bosni i Hercegovini koja ostvaruje trgovački suficit i svake godine ostvaruje povećanje izvoza. Komparativne prednosti BiH, kao tržišta za proizvodnju namještaja, mogu biti samo ojačane i usmjerene ka daljem stvaranju dodane vrijednosti u konačnim proizvodima.
Prevent Grupacija u proteklom periodu investirala je značajna sredstva u razvoj industrije namještaja u BiH. Trenutno se u Visokom radi tapacirani i namještaj za interijer luksuznih jahti, a uskoro je planirano i zvanično pokretanje proizvodnje pločastog i masivnog namještaja u Ključu, gdje je Grupacija nedavno investirala u novi objekat.
klix.ba
Prevent Interior, članica Prevent grupacije, do kraja ove godine počet će proizvodnju namještaja za poznati lanac kafića Starbucks, potvrđeno je za Klix.ba.
Nakon što je u proteklom periodu potpisan ugovor o saradnji ovih dviju kompanija uspješno je okončan i proces audit kojim je Prevent Interior verificiran kao dobavljač te je definiran terminski plan isporuka.
"Preuzimanjem dva vodeća brenda u oblasti proizvodnje namještaja u Njemačkoj, Prevent grupacija pokazala je opredijeljenost za razvoj ove industrije te smo, zahvaljujući prepoznatljivosti brenda, ubrzo stupili u kontakt sa nekoliko velikih kupaca. Jedan od njih je i Starbucks, koji je prepoznao kvalitet i pouzdanost tradicionalnih brendova u kombinaciji s poduzetničkom vizijom te Prevent grupaciju izabrao kao strateškog partnera za Evropu", izjavio je Ismir Korijenić, rukovodilac divizije namještaja Preventa u BiH.
Dodao je kako su trenutno u toku pripreme za početak proizvodnje, a planirano je da se mjesečno proizvodi 300 komada pojedinačnog namještaja za Starbucks kafiće širom Evrope.
Radi se o prepoznatiljivom i jedinstvenom dizajnu namještaja koji ovaj lanac ima u svojim objektima, a shodno planu, količine će se povećavati.
Drvoprerađivačka industrija je jedna od rijetkih industrija u Bosni i Hercegovini koja ostvaruje trgovački suficit i svake godine ostvaruje povećanje izvoza. Komparativne prednosti BiH, kao tržišta za proizvodnju namještaja, mogu biti samo ojačane i usmjerene ka daljem stvaranju dodane vrijednosti u konačnim proizvodima.
Prevent Grupacija u proteklom periodu investirala je značajna sredstva u razvoj industrije namještaja u BiH. Trenutno se u Visokom radi tapacirani i namještaj za interijer luksuznih jahti, a uskoro je planirano i zvanično pokretanje proizvodnje pločastog i masivnog namještaja u Ključu, gdje je Grupacija nedavno investirala u novi objekat.
klix.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
25 Okt 2016 12:21 #5815
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Ugovor o poslovnoj saradnji između Ministarstva privrede KS i BBI banke: 40 miliona KM za privredu Kantona Sarajevo
Saradnjom Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i Bosna Bank International uspostavljena je povoljna finansijska linija za privredne subjekte registrovane na području Kantona Sarajevo. Tim povodom, resorni ministar Muharem Šabić i direktor BBI banke Amer Bukvić potpisali su danas Ugovor o poslovnoj saradnji. Riječ je o projektu koji će privrednicima omogućiti da u BBI banci dobiju finansiranja po povoljnim uslovima i po subvencioniranoj stopi od 1,89 posto.
Za realizaciju Ugovora ova banka je obezbijedila sredstva u iznosu većem od 40 miliona KM (40.890.000,00) dok će na nivou 2016. godine za subvenciju dijela profitne marže od tri posto Ministarstvo privrede KS obezbijediti iznos od skoro dva miliona KM (1.930.000,00 KM).
"Maksimalan odobreni iznos finansiranja po jednom korisniku je do jedan milion KM, sa rokom otplate u zavisnosti od visine kreditnog zahtjeva od 36 do 84 mjeseci. Prioritet u ostvarenju prava na poticajna kreditna sredstva imaju proizvodne a posebno izvozno orjentisane djelatnosti", istakao je ministar Muharem Šabić. Po njegovim riječima, pravo na sredstva po ovoj kreditnoj liniji ostvaruju subjekti male privrede, fizička i pravna lica koja trajno obavljaju zakonom dozvoljene djelatnosti radi ostvarivanja dohotka odnosno dobiti na način kako je propisano Zakonom o poticaju razvoja male privrede i Javnim pozivom.
Objasnio je da se izbor krajnjih korisnika vrši na osnovu kriterija iz Javnog poziva i na osnovu razvojnih programa/projekata koji omogućavaju stvaranje stimulativnog poslovnog ambijenta za nastanak novih i razvoj postojećih privrednih subjekata i otvaranje novih radnih mjesta.
Direktor Bukvić je istakao da u doba teške ekonomske situacije i visoke nezaposlenosti BBI banka nastavlja pružati neophodnu podršku privredi.
"Finansijska linija koju realiziramo u saradnji sa Kantonom Sarajevo je dobar model kako se može pokrenuti privreda u BiH. Naše strateško opredjeljenje je podrška privredi BiH i razvoju malih i srednih preduzeća. Mala i srednja preduzeća su nosioci razvoja svake tržišne ekonomije i stoga su ovakvi klijenti u našem fokusu. Drago mi je da ćemo implementacijom ove linije kreirati nova radna mjesta na području Kantona Sarajevo kroz proširenje obima proizvodnje i poslovnih mogućnosti malih i srednjih kompanija", izjavio je direktor BBI banke Bukvić.
Osim kroz različite finansijske linije BBI banka nastoji da putem Sarajevo Business Foruma domaćim privrednicima pomogne u pronalasku tržišta i na taj način ojača ekonomiju naše zemlje.
vlada.ks.gov.ba
Saradnjom Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i Bosna Bank International uspostavljena je povoljna finansijska linija za privredne subjekte registrovane na području Kantona Sarajevo. Tim povodom, resorni ministar Muharem Šabić i direktor BBI banke Amer Bukvić potpisali su danas Ugovor o poslovnoj saradnji. Riječ je o projektu koji će privrednicima omogućiti da u BBI banci dobiju finansiranja po povoljnim uslovima i po subvencioniranoj stopi od 1,89 posto.
Za realizaciju Ugovora ova banka je obezbijedila sredstva u iznosu većem od 40 miliona KM (40.890.000,00) dok će na nivou 2016. godine za subvenciju dijela profitne marže od tri posto Ministarstvo privrede KS obezbijediti iznos od skoro dva miliona KM (1.930.000,00 KM).
"Maksimalan odobreni iznos finansiranja po jednom korisniku je do jedan milion KM, sa rokom otplate u zavisnosti od visine kreditnog zahtjeva od 36 do 84 mjeseci. Prioritet u ostvarenju prava na poticajna kreditna sredstva imaju proizvodne a posebno izvozno orjentisane djelatnosti", istakao je ministar Muharem Šabić. Po njegovim riječima, pravo na sredstva po ovoj kreditnoj liniji ostvaruju subjekti male privrede, fizička i pravna lica koja trajno obavljaju zakonom dozvoljene djelatnosti radi ostvarivanja dohotka odnosno dobiti na način kako je propisano Zakonom o poticaju razvoja male privrede i Javnim pozivom.
Objasnio je da se izbor krajnjih korisnika vrši na osnovu kriterija iz Javnog poziva i na osnovu razvojnih programa/projekata koji omogućavaju stvaranje stimulativnog poslovnog ambijenta za nastanak novih i razvoj postojećih privrednih subjekata i otvaranje novih radnih mjesta.
Direktor Bukvić je istakao da u doba teške ekonomske situacije i visoke nezaposlenosti BBI banka nastavlja pružati neophodnu podršku privredi.
"Finansijska linija koju realiziramo u saradnji sa Kantonom Sarajevo je dobar model kako se može pokrenuti privreda u BiH. Naše strateško opredjeljenje je podrška privredi BiH i razvoju malih i srednih preduzeća. Mala i srednja preduzeća su nosioci razvoja svake tržišne ekonomije i stoga su ovakvi klijenti u našem fokusu. Drago mi je da ćemo implementacijom ove linije kreirati nova radna mjesta na području Kantona Sarajevo kroz proširenje obima proizvodnje i poslovnih mogućnosti malih i srednjih kompanija", izjavio je direktor BBI banke Bukvić.
Osim kroz različite finansijske linije BBI banka nastoji da putem Sarajevo Business Foruma domaćim privrednicima pomogne u pronalasku tržišta i na taj način ojača ekonomiju naše zemlje.
vlada.ks.gov.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
15 Nov 2016 11:23 #5852
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Oko 500 firmi iz Austrije zainteresovano da posluje u BiH
Trgovinski savjetnik Ambasade Austrije u BiH Sigmund Nemeti rekao je da je 500 austrijskih firmi zainteresovano da ulaže i radi u BiH.
Nemeti istakao da je Austrija na četvrtom mjestu po investicijama u BiH, te da će se trend investiranja u BiH biti nastavljen.
Na sinoćnjem druženju sa građanima Srebrenice, koje je organizovalo Udruženje građana Evropska kuća, Nemeti je rekao da su ekonomski odnosi BiH i Austrije u razvoju i da dvije zemlje šire saradnju. On je naveo da u BiH djeluje oko 200 austrijskih kompanija, od kojih najviše iz bankarskog i sektora osiguranja.
- Otvorena je i Fabrika cementa iz Lukavca, a, osim toga, u BiH djeluju i neke austrijske kompanije iz oblasti prerade metala, kože, proizvodnje tekstila i namještaja - rekao je Nemeti.
On kaže da je razgovarao i sa predstavnicima nekoliko zemljoradničkih zadruga u Podrinju i Srebrenici o mogućnostima saradnje u oblasti razvoja i prerade jagodičastog voća po kome je ovaj kraj prepoznatljiv.
Nemeti je građanima predstavio podatke o privrednim odnosima Austrije i BiH, a govorio je o prednostima i teškoćama na koje investitori nailaze pri otvaranju i registraciji novih firmi.
Druženje je održano u srebreničkoj Kući dobrih tonova koja je renovirana i otvorena zahvaljujući podršci austrijske humanitarne organizacije Seljaci pomažu seljacima.
Indikator.ba
Trgovinski savjetnik Ambasade Austrije u BiH Sigmund Nemeti rekao je da je 500 austrijskih firmi zainteresovano da ulaže i radi u BiH.
Nemeti istakao da je Austrija na četvrtom mjestu po investicijama u BiH, te da će se trend investiranja u BiH biti nastavljen.
Na sinoćnjem druženju sa građanima Srebrenice, koje je organizovalo Udruženje građana Evropska kuća, Nemeti je rekao da su ekonomski odnosi BiH i Austrije u razvoju i da dvije zemlje šire saradnju. On je naveo da u BiH djeluje oko 200 austrijskih kompanija, od kojih najviše iz bankarskog i sektora osiguranja.
- Otvorena je i Fabrika cementa iz Lukavca, a, osim toga, u BiH djeluju i neke austrijske kompanije iz oblasti prerade metala, kože, proizvodnje tekstila i namještaja - rekao je Nemeti.
On kaže da je razgovarao i sa predstavnicima nekoliko zemljoradničkih zadruga u Podrinju i Srebrenici o mogućnostima saradnje u oblasti razvoja i prerade jagodičastog voća po kome je ovaj kraj prepoznatljiv.
Nemeti je građanima predstavio podatke o privrednim odnosima Austrije i BiH, a govorio je o prednostima i teškoćama na koje investitori nailaze pri otvaranju i registraciji novih firmi.
Druženje je održano u srebreničkoj Kući dobrih tonova koja je renovirana i otvorena zahvaljujući podršci austrijske humanitarne organizacije Seljaci pomažu seljacima.
Indikator.ba
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
12 Dec 2016 19:16 - 12 Dec 2016 19:17 #5936
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Skočio bh. izvoz u sve zemlje EFTA
BiH je u ovoj godini, konačno, polako počela uživati benefite Sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu - EFTA, koji je stupio na snagu prije skoro pune dvije godine.
Naime, u prvih deset mjeseci ove godine bh. izvoz je porastao u svim zemljama članicama te asocijacije, ali se ipak tu i dalje radi o malim iznosima i malim pomacima u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Međutim, predstavnici poslovne zajednice ističu da ohrabruje svako pozitivno kretanje.
Naime, BiH je u periodu od januara do oktobra ove godine u zemlje EFTA, u koje spadaju Švajcarska, Norveška, Island i Lihtenštajn, izvezla robu u vrijednosti od oko 148,9 miliona maraka, što je porast od 17,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, uvoz iz zemalja EFTA je iznosio oko 88,5 miliona maraka, i imao je sporiji rast od izvoza u te zemlje, odnosno rastao je po stopi od 4,2 odsto.
Kada je u pitanju izvoz po pojedinim zemljama, najveći je ostvaren u Švajcarsku, u koju je izvezeno razne robe u vrijednosti od 132,2 miliona maraka, što je porast od 16,8 odsto. U Norvešku je izvezeno robe u vrijednosti od oko 15,3 miliona maraka, što predstavlja rast od 14,1 odsto u odnosu na prvih deset mjeseci prethodne godine. Bh. izvoz za Lihtenštajn je u tom periodu iznosio 1,3 miliona maraka i veći je za 161 odsto, dok je u Island izvezeno robe u vrijednosti od 83.000 maraka, a što predstavlja porast od 119 procenata.
Bruno Bojić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je da ohrabruje svako pozitivno kretanje, ali da je taj rast spoljnotrgovinske razmjene s EFTA i dalje neznatan.
"Uspostavljeni su određeni kontakti i krenulo se naprijed, ali nije to ono što bi trebalo da bude. Nije bilo velikih pomaka, ali se polako već počinje raditi kako bismo išli naprijed u tom smislu. Za ta tržišta možemo ponuditi sve ono što proizvodimo, posebno u oblasti prehrambenih proizvoda, metalske i građevinske industrije, industrije namještaja", rekao je Bojić. Prema njegovim riječima, Švajcarska je najveći bh. partner u okviru EFTA i dodao da s tom zemljom možemo i napraviti najveći iskorak u okviru EFTA, te da bi trebalo ići u tom smjeru.
Podsjećanja radi, u Norveškoj je u junu 2013. godine, u okviru redovnog zasjedanja Ministarske konferencije zemalja članica EFTA, upriličeno potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i EFTA. Sporazum je potpisan 24. juna 2013. godine, a stupio je na snagu u januaru prošle godine. EFTA predstavlja asocijaciju koja ujedinjuje tržišta Švajcarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna u oblasti trgovine, uspostavljenu s ciljem da obezbijedi okvir za liberalizaciju trgovine robom među njenim članicama. Od zemalja regiona, BiH je posljednja država koja je zaključila ovaj sporazum s EFTA.
Inače, u periodu od januara do oktobra ove godine ukupan izvoz iz BiH iznosio je 7,692 milijarde KM, što je za 2,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 13,243 milijarde KM, što je za 0,1 odsto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 58,1 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 5,551 milijardu KM. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1,119 milijardi maraka, što je za 0,2 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 1,689 milijardi KM, što je za 3,3 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 66,3 odsto. Bh. izvoz u zemlje EU je iznosio 5,582 milijarde KM, što je za 2,9 odsto više, dok je uvoz iznosio 8,183 milijarde maraka, što je za 1,8 odsto više nego u istom periodu 2015. godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 68,2 odsto.
BROJKE:
Nezavisne novine
BiH je u ovoj godini, konačno, polako počela uživati benefite Sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu - EFTA, koji je stupio na snagu prije skoro pune dvije godine.
Naime, u prvih deset mjeseci ove godine bh. izvoz je porastao u svim zemljama članicama te asocijacije, ali se ipak tu i dalje radi o malim iznosima i malim pomacima u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Međutim, predstavnici poslovne zajednice ističu da ohrabruje svako pozitivno kretanje.
Naime, BiH je u periodu od januara do oktobra ove godine u zemlje EFTA, u koje spadaju Švajcarska, Norveška, Island i Lihtenštajn, izvezla robu u vrijednosti od oko 148,9 miliona maraka, što je porast od 17,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, uvoz iz zemalja EFTA je iznosio oko 88,5 miliona maraka, i imao je sporiji rast od izvoza u te zemlje, odnosno rastao je po stopi od 4,2 odsto.
Kada je u pitanju izvoz po pojedinim zemljama, najveći je ostvaren u Švajcarsku, u koju je izvezeno razne robe u vrijednosti od 132,2 miliona maraka, što je porast od 16,8 odsto. U Norvešku je izvezeno robe u vrijednosti od oko 15,3 miliona maraka, što predstavlja rast od 14,1 odsto u odnosu na prvih deset mjeseci prethodne godine. Bh. izvoz za Lihtenštajn je u tom periodu iznosio 1,3 miliona maraka i veći je za 161 odsto, dok je u Island izvezeno robe u vrijednosti od 83.000 maraka, a što predstavlja porast od 119 procenata.
Bruno Bojić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je da ohrabruje svako pozitivno kretanje, ali da je taj rast spoljnotrgovinske razmjene s EFTA i dalje neznatan.
"Uspostavljeni su određeni kontakti i krenulo se naprijed, ali nije to ono što bi trebalo da bude. Nije bilo velikih pomaka, ali se polako već počinje raditi kako bismo išli naprijed u tom smislu. Za ta tržišta možemo ponuditi sve ono što proizvodimo, posebno u oblasti prehrambenih proizvoda, metalske i građevinske industrije, industrije namještaja", rekao je Bojić. Prema njegovim riječima, Švajcarska je najveći bh. partner u okviru EFTA i dodao da s tom zemljom možemo i napraviti najveći iskorak u okviru EFTA, te da bi trebalo ići u tom smjeru.
Podsjećanja radi, u Norveškoj je u junu 2013. godine, u okviru redovnog zasjedanja Ministarske konferencije zemalja članica EFTA, upriličeno potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i EFTA. Sporazum je potpisan 24. juna 2013. godine, a stupio je na snagu u januaru prošle godine. EFTA predstavlja asocijaciju koja ujedinjuje tržišta Švajcarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna u oblasti trgovine, uspostavljenu s ciljem da obezbijedi okvir za liberalizaciju trgovine robom među njenim članicama. Od zemalja regiona, BiH je posljednja država koja je zaključila ovaj sporazum s EFTA.
Inače, u periodu od januara do oktobra ove godine ukupan izvoz iz BiH iznosio je 7,692 milijarde KM, što je za 2,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 13,243 milijarde KM, što je za 0,1 odsto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 58,1 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 5,551 milijardu KM. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1,119 milijardi maraka, što je za 0,2 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 1,689 milijardi KM, što je za 3,3 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 66,3 odsto. Bh. izvoz u zemlje EU je iznosio 5,582 milijarde KM, što je za 2,9 odsto više, dok je uvoz iznosio 8,183 milijarde maraka, što je za 1,8 odsto više nego u istom periodu 2015. godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 68,2 odsto.
BROJKE:
- 148,9 miliona maraka bh. izvoz u EFTA od januara do oktobra
- 132,2 miliona KM izvezeno robe u Švajcarsku
- 17,1 odsto veći izvoz BiH u EFTA
Nezavisne novine
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
30 Mar 2017 11:39 #6119
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Od aprila na policama Spara: Violeta ulazi na austrijsko tržište
Austrijski Spar i Violeta potpisali su ugovor zahvaljujući kojem će na policama Spara početkom aprila biti plasirani Violetini proizvodi. Ovim je Violeta postala prvi brand s ovih područja u neprehrambenoj kategoriji na austrijskom tržištu.
O saradnji sa Sparom ali i drugim temama danas je sa upravom Violete razgovarao austrijski ambasador, Njegova Ekselencija Martin Paamer. Ambasador Paamer je uz Petra Ćorluku, predsjednika Uprave Violete obišao novu tvornicu, upoznao se s načinom proizvodnje i testiranja dječjih pelena, tekućih deterdženata i omekšivača. Tom se prilikom i sam uvjerio u vrhunski standard njihovog poslovanja i proizvodnje.
Ambasador Paamer istakao je nakon posjete kako je izuzetno pozitivno iznenađen svime što je vidio u tvornici. Prema njegovim riječima, uspjeh kompanije veliki je doprinos bosanskohercegovačkom društvu. Dodao je kako je sada najbitnije stvoriti pozitivnu sliku o Bosni i Hercegovini i bh. proizvodima te je nadodao da će to biti prioritetna zadaća njegovog mandata.
Inače, Violeta je na tržištu Evropske Unije prisutna već duži niz godina, u Hrvatskoj imaju i proizvodnju, dok je u Sloveniji distribucija. Na poslovanje u Sloveniji i saradnju sa Intersparom koji je prepoznao njihovu kvalitetu su izuzetno ponosni, jer im je to otvorilo vrata za saradnju s austrijskim Sparom.
Kako je istaknuo Ćorluka, to je velik izazov ali i obaveza jer je konkurencija velika, potrošači su zahtjevniji, ali smatra kako su sve kriterije zadovoljili kako na bh. tržištu gdje imaju najveće udjele tako i na evropskom tržištu gdje se još probijaju.
„Za početak će to biti 10-15 kamiona koji će ići kao test za opipavanje pulsa austrijskih potrošača i o tome će ovisiti daljnja saradnja. Međutim nadamo se dobrim rezultatima. U planu je i intenzivno širenje na ostale zemlje regije“, poručili su iz kompanije.
Ćorluka se o svrnuo se i na novi zakon o porezu na dohodak, istakao kako svaka promjena djeluje loše, no kako se prihodi u budžet moraju ostvarivati. ali je spomenuo kako je velika obaveza na bh političarima da stvaraju bolji ambijent u državi, kako bi mogli privući strane investicije, stvoriti zemlju u kojoj će mladi ljudi htjeti ostati te im pružiti priliku za zaposlenje.
biznisinfo.ba
Austrijski Spar i Violeta potpisali su ugovor zahvaljujući kojem će na policama Spara početkom aprila biti plasirani Violetini proizvodi. Ovim je Violeta postala prvi brand s ovih područja u neprehrambenoj kategoriji na austrijskom tržištu.
O saradnji sa Sparom ali i drugim temama danas je sa upravom Violete razgovarao austrijski ambasador, Njegova Ekselencija Martin Paamer. Ambasador Paamer je uz Petra Ćorluku, predsjednika Uprave Violete obišao novu tvornicu, upoznao se s načinom proizvodnje i testiranja dječjih pelena, tekućih deterdženata i omekšivača. Tom se prilikom i sam uvjerio u vrhunski standard njihovog poslovanja i proizvodnje.
Ambasador Paamer istakao je nakon posjete kako je izuzetno pozitivno iznenađen svime što je vidio u tvornici. Prema njegovim riječima, uspjeh kompanije veliki je doprinos bosanskohercegovačkom društvu. Dodao je kako je sada najbitnije stvoriti pozitivnu sliku o Bosni i Hercegovini i bh. proizvodima te je nadodao da će to biti prioritetna zadaća njegovog mandata.
Inače, Violeta je na tržištu Evropske Unije prisutna već duži niz godina, u Hrvatskoj imaju i proizvodnju, dok je u Sloveniji distribucija. Na poslovanje u Sloveniji i saradnju sa Intersparom koji je prepoznao njihovu kvalitetu su izuzetno ponosni, jer im je to otvorilo vrata za saradnju s austrijskim Sparom.
Kako je istaknuo Ćorluka, to je velik izazov ali i obaveza jer je konkurencija velika, potrošači su zahtjevniji, ali smatra kako su sve kriterije zadovoljili kako na bh. tržištu gdje imaju najveće udjele tako i na evropskom tržištu gdje se još probijaju.
„Za početak će to biti 10-15 kamiona koji će ići kao test za opipavanje pulsa austrijskih potrošača i o tome će ovisiti daljnja saradnja. Međutim nadamo se dobrim rezultatima. U planu je i intenzivno širenje na ostale zemlje regije“, poručili su iz kompanije.
Ćorluka se o svrnuo se i na novi zakon o porezu na dohodak, istakao kako svaka promjena djeluje loše, no kako se prihodi u budžet moraju ostvarivati. ali je spomenuo kako je velika obaveza na bh političarima da stvaraju bolji ambijent u državi, kako bi mogli privući strane investicije, stvoriti zemlju u kojoj će mladi ljudi htjeti ostati te im pružiti priliku za zaposlenje.
biznisinfo.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
15 Maj 2017 12:58 #6226
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Princ Salman dolazi da ulaže u BiH
Saudijski princ Salman bin Abdul Aziz bin Salman el-Saud dolazi u Sarajevo za Ramazan i održat će niz sastanaka sa čelnim ljudima iz oblasti energetike i građevinarstva, saznaje „Avaz“. Razgovarat će o velikim ulaganjima, za koje je princ posebno zainteresiran nakon prošlogodišnje posjete našoj zemlji, o kojoj je naš list ekskluzivno pisao.
Velika ulaganja
Kako saznajemo, posjeta je dogovorena tokom sedmice na više sastanaka u Parizu koje su sa princom održali braća Almir i Alen Divović, vlasnici rent-a-car i VIP agencije "Hisetours" koja je kraljevskog gosta i prošle godine dovela u našu zemlju.
"Pozvao nas je kako bismo dogovorili detalje posjete našoj, ali i zemljama u regiji. Oduševljen je onim što je vidio prošle godine, a ovaj put je najavio i velika ulaganja, ali i dovođenje drugih investitora, uglavnom Europljana. Zainteresiran je za projekte energetike i građevinarstva", potvrdio je Divović.
Kako nam je kazao, osim poslovnih susreta u našoj zemlji želi da osjeti čari mjeseca Ramazana, a nakon njegova, BiH će posjetiti i njegova majka.
Oduševljen BIH
Salman, koji je bio jedan od najvećih finansijera kampanje novoizabranog francuskog predsjednika Emmanuela Makrona i jedan od najbogatijih ljudi svijeta našu zemlju posjetio je u junu prošle godine, a tokom višesedmičnog boravka uživao je u prirodnim ljepotama BiH, a okušao se i u raftingu niz Neretvu.
Investitori iz Kine dolaze u junu
Za vrijeme boravka u Parizu, princ je braću Divović zadužio da organiziraju sve za biznis forum koji će se održati u junu, a na kojem će se potencijali naše zemlje biti predstavljeni kineskim investitorima koji svoje poslove vode širom svijeta. Između ostalog, forum će obilježiti izložba luksuznih satova i dijamanata, a sve to upotpunit će nastup ruske operne pjevačice.
avaz.ba
Saudijski princ Salman bin Abdul Aziz bin Salman el-Saud dolazi u Sarajevo za Ramazan i održat će niz sastanaka sa čelnim ljudima iz oblasti energetike i građevinarstva, saznaje „Avaz“. Razgovarat će o velikim ulaganjima, za koje je princ posebno zainteresiran nakon prošlogodišnje posjete našoj zemlji, o kojoj je naš list ekskluzivno pisao.
Velika ulaganja
Kako saznajemo, posjeta je dogovorena tokom sedmice na više sastanaka u Parizu koje su sa princom održali braća Almir i Alen Divović, vlasnici rent-a-car i VIP agencije "Hisetours" koja je kraljevskog gosta i prošle godine dovela u našu zemlju.
"Pozvao nas je kako bismo dogovorili detalje posjete našoj, ali i zemljama u regiji. Oduševljen je onim što je vidio prošle godine, a ovaj put je najavio i velika ulaganja, ali i dovođenje drugih investitora, uglavnom Europljana. Zainteresiran je za projekte energetike i građevinarstva", potvrdio je Divović.
Kako nam je kazao, osim poslovnih susreta u našoj zemlji želi da osjeti čari mjeseca Ramazana, a nakon njegova, BiH će posjetiti i njegova majka.
Oduševljen BIH
Salman, koji je bio jedan od najvećih finansijera kampanje novoizabranog francuskog predsjednika Emmanuela Makrona i jedan od najbogatijih ljudi svijeta našu zemlju posjetio je u junu prošle godine, a tokom višesedmičnog boravka uživao je u prirodnim ljepotama BiH, a okušao se i u raftingu niz Neretvu.
Investitori iz Kine dolaze u junu
Za vrijeme boravka u Parizu, princ je braću Divović zadužio da organiziraju sve za biznis forum koji će se održati u junu, a na kojem će se potencijali naše zemlje biti predstavljeni kineskim investitorima koji svoje poslove vode širom svijeta. Između ostalog, forum će obilježiti izložba luksuznih satova i dijamanata, a sve to upotpunit će nastup ruske operne pjevačice.
avaz.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
25 Maj 2017 11:34 - 25 Maj 2017 11:34 #6272
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Hotel 'Plaža' u Herceg-Novom konačno vraćen Općini Centar
Općina Centar pravomoćnom presudom Suda u Crnoj Gori uspjela je vratiti vlasništvo nad hotelom "Plaža", koji se nalazi u Herceg-Novom. Potvrdio je to za "Avaz" načelnik Nedžad Ajnadžić, koji je kazao da je tužba nakon 11 godina dobila presudu u korist Općine.
Rano govoriti - Sud Crne Gore presudio je da se ta imovina, oslobođena od ljudi i stvari, vrati u posjed Općine Centar. Radi se o hotelu koji ima 1.800 kvadratnih metara stambenog prostora, uz sedam duluma zemlje, tik uz more. O vrijednosti je rano govoriti, ali postoje neke procjene koje kažu da vrijedi između 5 i 6 miliona eura - kazao je Ajnadžić. Općina Centar će u narednim danima uputiti zahtjev lokalnoj zajednici i državnim vlastima Crne Gore za mirno vraćanje nekretnine, dodao je Ajnadžić. Istakao je da će tim, u sastavu pravobranilac, savjetnik načelnika i administrativni radnik koji radi na imovinskopravnim odnosima, u narednih 10 dana otići u Crnu Goru. Tamo će izvršiti uvid u stanje i hotel vratiti u funkciju.
Dodao je i da je ovo pohvalan čin, kako za crnogorske vlasti i pravosuđe tako i za općinski tim, koji je na ovome radio 11 godina.
Najavio je i da će intenzivirati radnje da bi se vratila imovina koju Općina Centar ima na Jadranskom moru, ali da je tu potrebna podrška države.
Avaz.ba
Općina Centar pravomoćnom presudom Suda u Crnoj Gori uspjela je vratiti vlasništvo nad hotelom "Plaža", koji se nalazi u Herceg-Novom. Potvrdio je to za "Avaz" načelnik Nedžad Ajnadžić, koji je kazao da je tužba nakon 11 godina dobila presudu u korist Općine.
Rano govoriti - Sud Crne Gore presudio je da se ta imovina, oslobođena od ljudi i stvari, vrati u posjed Općine Centar. Radi se o hotelu koji ima 1.800 kvadratnih metara stambenog prostora, uz sedam duluma zemlje, tik uz more. O vrijednosti je rano govoriti, ali postoje neke procjene koje kažu da vrijedi između 5 i 6 miliona eura - kazao je Ajnadžić. Općina Centar će u narednim danima uputiti zahtjev lokalnoj zajednici i državnim vlastima Crne Gore za mirno vraćanje nekretnine, dodao je Ajnadžić. Istakao je da će tim, u sastavu pravobranilac, savjetnik načelnika i administrativni radnik koji radi na imovinskopravnim odnosima, u narednih 10 dana otići u Crnu Goru. Tamo će izvršiti uvid u stanje i hotel vratiti u funkciju.
Dodao je i da je ovo pohvalan čin, kako za crnogorske vlasti i pravosuđe tako i za općinski tim, koji je na ovome radio 11 godina.
Najavio je i da će intenzivirati radnje da bi se vratila imovina koju Općina Centar ima na Jadranskom moru, ali da je tu potrebna podrška države.
Avaz.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
07 Jun 2017 11:48 #6324
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Njemačka priprema mini Maršalov plan za Balkan
Njemačka je pripremila mini Maršalov plan za Balkan koji bi u narednih nekoliko godina trebalo da podigne ekonomije regiona, a to bi na neki način bila kompenzacija za dugo čekanje na punopravno članstvo u EU, pišu “Večernje novosti”.
Ovaj prijedlog Berlina uskoro će se naći na stolu Evropskog savjeta u Briselu, koji bi trebalo da ga odobri i odredi poseban fond za balkanske države.
Pomenuti plan je, prema informacijama “Novosti”, nazvan “Berlin plus”, a novac za njegovu realizaciju trebalo bi da obezbijede i Evropska ekonomska zona /EEA/ koju čine sve zemlje-članice EU, Island, Lihtenštajn i Norveška, kao i Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu /EFTA/.
Jedan od ciljeva je i da se zapadni Balkan premreži infrastrukturnim vezama kao što su auto-putevi, koji bi spojili Srbiju sa BiH ili Beograd s Tiranom, preko Prištine.
Jak razlog za aktiviranje “Berlina plus” jeste i smanjenje tenzija u regionu jer za Njemačku zapadni Balkan ima veliki bezbjednosni značaj.
List piše da će se prilika da se nešto konkretnije uradi u kontekstu “Berlina plus” otvoriti već sredinom narednog mjeseca, kada se u Trstu održava redovni godišnji samit o Zapadnom Balkanu.
Indikator.ba
Njemačka je pripremila mini Maršalov plan za Balkan koji bi u narednih nekoliko godina trebalo da podigne ekonomije regiona, a to bi na neki način bila kompenzacija za dugo čekanje na punopravno članstvo u EU, pišu “Večernje novosti”.
Ovaj prijedlog Berlina uskoro će se naći na stolu Evropskog savjeta u Briselu, koji bi trebalo da ga odobri i odredi poseban fond za balkanske države.
Pomenuti plan je, prema informacijama “Novosti”, nazvan “Berlin plus”, a novac za njegovu realizaciju trebalo bi da obezbijede i Evropska ekonomska zona /EEA/ koju čine sve zemlje-članice EU, Island, Lihtenštajn i Norveška, kao i Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu /EFTA/.
Jedan od ciljeva je i da se zapadni Balkan premreži infrastrukturnim vezama kao što su auto-putevi, koji bi spojili Srbiju sa BiH ili Beograd s Tiranom, preko Prištine.
Jak razlog za aktiviranje “Berlina plus” jeste i smanjenje tenzija u regionu jer za Njemačku zapadni Balkan ima veliki bezbjednosni značaj.
List piše da će se prilika da se nešto konkretnije uradi u kontekstu “Berlina plus” otvoriti već sredinom narednog mjeseca, kada se u Trstu održava redovni godišnji samit o Zapadnom Balkanu.
Indikator.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
Time to create page: 0.132 seconds