Re: Ekonomija | Economy
- Admir
- Offline
- Administrator
20 Jan 2015 14:06 #4466
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Izvještaj Svjetske banke: Ekonomija u BiH stagnira
Poplave u nekim zemljama dovele su do zastoja ekonomije jugoistočne Evrope u 2014. godini, uz rast od samo 0,2 procenta, podaci su najnovijeg Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za ovu regiju.
Prema riječima ekonomistice Svjetske banke u BiH Sandre Hlivljak, procjenjuje se da su poplave u maju prošle godine koštale BiH oko 15 procenata BDP-a, a Srbiju oko 4,7 u izgubljenoj proizvodnji i štetama.
Oštećenja na objektima za proizvodnju električne energije su nanijela štete privredi Srbije, a uništeni usjevi poljoprivrednoj proizvodnji u BiH.
Prema procjenama Svjetske banke, srbijanska ekonomija je u prošloj godini smanjena za dva procenta, a BiH stagnira. Za Kosovo i Crnu Goru su za prošlu godinu date procjene pada stopa ekonomskog rasta.
Samo su Albanija i Makedonija pokazale znakove održivijeg oporavka na krilima povećanja izvoza, energije i turizma u Albaniji i izvoza vezanog za javne investicije, preradu i direktne strane investicije (FDI) u Makedoniji, naročito u drugoj polovini godine.
U ovoj godini se u zemljama jugoistočne Europe u prosjeku može očekivati rast bruto domaćeg proizvoda (GDP) od 1,3 posto, međutim, među njima će biti velikih razlika kako i u prošloj godini.
Prema prognozama, vanjska potražnja će ostati ključni pokretač rasta, a pogodna monetarna politika u eurozoni trebala bi pomoći državama regije u povećanju njihovog izvoza.
Regionalna direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Europu Ellen Goldstein kazala je kako je prošlogodišnji rast u cijelosti bio nedovoljan kako bi se poboljšao životni standard ili smanjila velika stopa nezaposlenosti u regiji.
Prema prognozama za 2015. godinu, najveći rast GDP-a ponovo može očekivati Makedonija i on bi trebao iznositi 3,5 posto, zatim Crna Gora sa očekivanih 3,4 posto rasta, slijedi Albanija sa tri posto dok bi on u BiH trebao iznositi 1,5 posto, a u Srbiji će ponovo biti negativan i to -0,5 posto.
Projicirani rast GDP-a u 2015. godini u eurozoni prema analizi Svjetske banke je 1,1 posto.
Iz Svjetske banke upozorili su i na rizike poput neizvjesnog oporavka eurozone, pojave deflacije, ali i produženog trajanja ukrajinske krize.
Reforme koje se očekuju od svih zemalja jugoistoka Europe mogle bi potaknuti nezadovoljstvo stanovništva. Navedeni prioriteti za reforme su, između ostalih, ekonomske reforme u BiH, pomoć onima koji su socijalno najugroženiji, rad na strategiji upravljanja dugom, poboljšanje poslovnog okruženja i nastavak rada na poboljšanju koordinacije fiskalne politike.
Poplave u nekim zemljama dovele su do zastoja ekonomije jugoistočne Evrope u 2014. godini, uz rast od samo 0,2 procenta, podaci su najnovijeg Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za ovu regiju.
Prema riječima ekonomistice Svjetske banke u BiH Sandre Hlivljak, procjenjuje se da su poplave u maju prošle godine koštale BiH oko 15 procenata BDP-a, a Srbiju oko 4,7 u izgubljenoj proizvodnji i štetama.
Oštećenja na objektima za proizvodnju električne energije su nanijela štete privredi Srbije, a uništeni usjevi poljoprivrednoj proizvodnji u BiH.
Prema procjenama Svjetske banke, srbijanska ekonomija je u prošloj godini smanjena za dva procenta, a BiH stagnira. Za Kosovo i Crnu Goru su za prošlu godinu date procjene pada stopa ekonomskog rasta.
Samo su Albanija i Makedonija pokazale znakove održivijeg oporavka na krilima povećanja izvoza, energije i turizma u Albaniji i izvoza vezanog za javne investicije, preradu i direktne strane investicije (FDI) u Makedoniji, naročito u drugoj polovini godine.
U ovoj godini se u zemljama jugoistočne Europe u prosjeku može očekivati rast bruto domaćeg proizvoda (GDP) od 1,3 posto, međutim, među njima će biti velikih razlika kako i u prošloj godini.
Prema prognozama, vanjska potražnja će ostati ključni pokretač rasta, a pogodna monetarna politika u eurozoni trebala bi pomoći državama regije u povećanju njihovog izvoza.
Regionalna direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Europu Ellen Goldstein kazala je kako je prošlogodišnji rast u cijelosti bio nedovoljan kako bi se poboljšao životni standard ili smanjila velika stopa nezaposlenosti u regiji.
Prema prognozama za 2015. godinu, najveći rast GDP-a ponovo može očekivati Makedonija i on bi trebao iznositi 3,5 posto, zatim Crna Gora sa očekivanih 3,4 posto rasta, slijedi Albanija sa tri posto dok bi on u BiH trebao iznositi 1,5 posto, a u Srbiji će ponovo biti negativan i to -0,5 posto.
Projicirani rast GDP-a u 2015. godini u eurozoni prema analizi Svjetske banke je 1,1 posto.
Iz Svjetske banke upozorili su i na rizike poput neizvjesnog oporavka eurozone, pojave deflacije, ali i produženog trajanja ukrajinske krize.
Reforme koje se očekuju od svih zemalja jugoistoka Europe mogle bi potaknuti nezadovoljstvo stanovništva. Navedeni prioriteti za reforme su, između ostalih, ekonomske reforme u BiH, pomoć onima koji su socijalno najugroženiji, rad na strategiji upravljanja dugom, poboljšanje poslovnog okruženja i nastavak rada na poboljšanju koordinacije fiskalne politike.
(Anadolija)
[/i] Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Offline
- Administrator
20 Jan 2015 15:03 #4467
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Rusija najveći strani investitor u BiH u 2014.
Prema posljednjim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, prošle godine najviše novca u ekonomiju Bosne i Hercegovine uložila je Rusija, prenosi Anadolu Agency (AA).
Ukupne direktne strane investicije u BiH u periodu od januara do septembra 2014. godine iznosile su 554,5 miliona KM, odnosno 283,5 miliona eura. Od te sume investitori iz Rusije su uložili 186,3 miliona KM, a nakon toga slijede Velika Britanija sa 110,9 miliona, Austrija 49,4 i Luksemburg sa 43,6 miliona KM stranih investicija.
Osim ovih zemalja, prošle godine najviše novca u BiH su donijeli investitori iz Hrvatske, i to 38,5 miliona KM, Švicarske 21,4, Holandije 21, Kuvajta 20,9 i iz Slovenije 20,5 KM.
Investicije u godini prije, 2013, gledano po zemljama izgledale su nešto drugačije. Zemlja koja je najviše investirala u 2013. godini je Srbija sa 62 miliona KM, zatim Velika Britanija 56 miliona, Austrija 51 milion, Švicarska 44 miliona i Njemačka 40 miliona KM.
Ukupne direktne strane investicije u BiH u 2013. godini su iznosile 418 miliona KM ili 214 miliona eura, 2012. godine 273 miliona eura, 2011. - 357 miliona, 2010. - 307 miliona, 2009. - 180 miliona, 2008. - 684 miliona i 2007. godine milijardu i 329 miliona eura.
BiH je 2007. godine imala najveći godišnji iznos direktnih stranih investicija zabilježen u posljednjih devetnaest godina.
Prema podacima Centralne banke BiH, najznačajnije zemlje investitori u BiH u periodu maj 1994. - decembar 2013. su Austrija sa milijardu i 329 miliona eura, Srbija sa milijardu i dva miliona, Hrvatska sa 733 miliona, Slovenija sa 499, Rusija sa 343, Njemačka sa 333, Švicarska sa 273 i Holandija sa 206 miliona eura stranih investicija.
Kada je riječ o sektorima, stranci su od 1994. do 2013. godine najviše novca u BiH investirali u sektor proizvodnje i to 32 posto, bankarstvo 22 posto, telekomunikacije 15 posto, trgovina 11 posto, posredovanje nekretninama pet posto i sektor usluga sa 4%, prenio je Biznis.ba
Prema posljednjim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, prošle godine najviše novca u ekonomiju Bosne i Hercegovine uložila je Rusija, prenosi Anadolu Agency (AA).
Ukupne direktne strane investicije u BiH u periodu od januara do septembra 2014. godine iznosile su 554,5 miliona KM, odnosno 283,5 miliona eura. Od te sume investitori iz Rusije su uložili 186,3 miliona KM, a nakon toga slijede Velika Britanija sa 110,9 miliona, Austrija 49,4 i Luksemburg sa 43,6 miliona KM stranih investicija.
Osim ovih zemalja, prošle godine najviše novca u BiH su donijeli investitori iz Hrvatske, i to 38,5 miliona KM, Švicarske 21,4, Holandije 21, Kuvajta 20,9 i iz Slovenije 20,5 KM.
Investicije u godini prije, 2013, gledano po zemljama izgledale su nešto drugačije. Zemlja koja je najviše investirala u 2013. godini je Srbija sa 62 miliona KM, zatim Velika Britanija 56 miliona, Austrija 51 milion, Švicarska 44 miliona i Njemačka 40 miliona KM.
Ukupne direktne strane investicije u BiH u 2013. godini su iznosile 418 miliona KM ili 214 miliona eura, 2012. godine 273 miliona eura, 2011. - 357 miliona, 2010. - 307 miliona, 2009. - 180 miliona, 2008. - 684 miliona i 2007. godine milijardu i 329 miliona eura.
BiH je 2007. godine imala najveći godišnji iznos direktnih stranih investicija zabilježen u posljednjih devetnaest godina.
Prema podacima Centralne banke BiH, najznačajnije zemlje investitori u BiH u periodu maj 1994. - decembar 2013. su Austrija sa milijardu i 329 miliona eura, Srbija sa milijardu i dva miliona, Hrvatska sa 733 miliona, Slovenija sa 499, Rusija sa 343, Njemačka sa 333, Švicarska sa 273 i Holandija sa 206 miliona eura stranih investicija.
Kada je riječ o sektorima, stranci su od 1994. do 2013. godine najviše novca u BiH investirali u sektor proizvodnje i to 32 posto, bankarstvo 22 posto, telekomunikacije 15 posto, trgovina 11 posto, posredovanje nekretninama pet posto i sektor usluga sa 4%, prenio je Biznis.ba
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Offline
- Administrator
13 Feb 2015 11:53 #4639
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
BiH: Rast stranih investicija na "klimavim nogama"
Direktne strane investicije u BiH bi narednih godina trebalo da zabilježe rast, pa se tako očekuje da čak premaše "magičnu" cifru od milijardu maraka.
Pokazuju to projekcije stranih direktnih ulaganja za period 2014 - 2017. godina, svrstane u Nacionalni program ekonomskih reformi, koji je Savjet ministara BiH usvojio na svojoj posljednjoj sjednici.
Ipak, u ovom dokumentu se upozorava i na niz faktora koji bi mogli uticati na neispunjavanje plana stranih investicija u BiH, a koji se najviše odnose na moguća smanjenja ulaganja u naftni i djelimično u elektroenergetski sektor, te nezainteresovanost stranih ulagača za privatizaciju preostalog državnog kapitala. Kako je pojašnjeno, kod velikog broja planiranih projekata u narednim godinama upitan je pronalazak strateškog partnera i načini finansiranja, što bi svakako moglo ugroziti plan investicija.
Tako se, prema procjenama sadržanim u ovom dokumentu, ove godine očekuju direktna strana ulaganja u iznosu od 880 do 940 miliona KM.
"Ulaganja u elektroenergetski sektor u ukupnom iznosu od oko 690 miliona KM, i to kompanija EFT do 340 miliona KM, 'Comsar Energy Ltd.' do 200 miliona KM i 'Termoelektrana - Toplana' (TE-TO) Zenica 150 miliona KM, te ulaganja u ostale sektore u rasponu od 190 do 250 miliona maraka", stoji u ovom dokumentu.
Kako su naveli, ulaganja EFT grupe u TE Stanari iznose oko 300 miliona maraka, a očekuje se i početak gradnje HE Ulog od strane iste grupe s prosjekom godišnjeg ulaganja do 40 miliona maraka. Dalje, "Comsar Energy Ltd." planira početak gradnje HE Mršovo ukupne vrijednosti oko 200 miliona KM, što bi godišnje u prosjeku donosilo oko 50 miliona KM.
"Tu je i nastavak ulaganja u TE Ugljevik 3 u iznosu od 150 miliona KM. U ovoj godini TE-TO Zenica nastavlja izgradnju s pretpostavljenim ulaganjem do 150 miliona KM", navedeno je u ovom programu.
Prema projekciji, direktna strana ulaganja u sljedećoj godini bi bila od 980 do 1,080 milijardi maraka. Od tog iznosa, ulaganje u elektroenergetski sektor bi iznosilo oko 680 miliona KM - ulaganje EFT grupe oko 230 miliona KM, "Comsar Energy Ltd." do 200 miliona maraka i TE-TO Zenica 250 miliona KM. Tu je i ulaganje u izgradnju dvije dionice autoputa na koridoru 5c, koje bi donijelo 100 miliona maraka, dok bi prosječno ulaganje u ostale sektore bilo u rasponu od 200 do 300 miliona maraka.
"Izvjestan je početak izgradnje dionice autoputa Doboj – Vukosavlje, koji bi donio 50 miliona KM, te dionice Doboj Jug - Žepče sa 50 miliona KM", navodi se u ovom programu. Kada je u pitanju 2017. godina, procjene su da bi strana ulaganja mogla biti u rasponu od 940 do 1,040 milijardi maraka. Najveći iznos opet odlazi u elektroenergetski sektor i to 440 miliona maraka. Pored toga, tu je ulaganje u autoputeve od 200 miliona KM, te ostale investicije u rasponu od 300 do 400 miliona maraka.
Međutim, kada su u pitanju glavni rizici po ove planove, ističe se da je i dalje upitan pronalazak strateškog partnera i načini finansiranja za TE-TO Zenica, TE Tuzla i TE Kakanj, te strateških partnera za projekte "Gornja Drina" i "Srednja Drina". Još nisu pronađeni partneri, odnosno koncesionar za izgradnju dionica autoputa na koridoru 5c, dok je izgradnja dionice dijela gasovoda "Južni tok", koji prolazi kroz RS trenutno u zastoju. Kao prepreka bi se mogla pojaviti i moguća smanjena potreba za električnom energijom u regionu uzrokovana smanjenom ekonomskom aktivnošću, odnosno, niska cijena struje. Dalja ulaganja u proširenje proizvodnih kapaciteta Rafinerije Brod su takođe upitna, usljed pojave konkurentske firme "Gazprom" na bh. tržištu.
Proces privatizacije u BiH može isto tako doći u pitanje, te se može očekivati da firme poput "Energopetrola" Sarajevo, "Hidrogradnje" i "Šipad export-importa" Sarajevo, ne pronađu zainteresovane kupce.
Predrag Duduković, ekonomski analitičar Udruženja ekonomista RS - SWOT, rekao je da prema njegovom mišljenju nije realno očekivati da već u narednoj godini direktne strane investicije premaše milijardu maraka.
"Vrlo teško je to izvodljivo jer je veoma kratak period i zato smatram da je previše optimistično da se za to vrijeme može steći pozitivna slika o BiH i ispraviti svi oni problemi koji su se nagomilavali prethodnih godina", rekao je on. Dodao je da zadnjih godina ne dolazi do poboljšanja političke situacije, ni do poboljšanja privrednog ambijenta u BiH, i u takvim uslovima strani investitori ne žele ulagati u BiH.
Direktne strane investicije u BiH bi narednih godina trebalo da zabilježe rast, pa se tako očekuje da čak premaše "magičnu" cifru od milijardu maraka.
Pokazuju to projekcije stranih direktnih ulaganja za period 2014 - 2017. godina, svrstane u Nacionalni program ekonomskih reformi, koji je Savjet ministara BiH usvojio na svojoj posljednjoj sjednici.
Ipak, u ovom dokumentu se upozorava i na niz faktora koji bi mogli uticati na neispunjavanje plana stranih investicija u BiH, a koji se najviše odnose na moguća smanjenja ulaganja u naftni i djelimično u elektroenergetski sektor, te nezainteresovanost stranih ulagača za privatizaciju preostalog državnog kapitala. Kako je pojašnjeno, kod velikog broja planiranih projekata u narednim godinama upitan je pronalazak strateškog partnera i načini finansiranja, što bi svakako moglo ugroziti plan investicija.
Tako se, prema procjenama sadržanim u ovom dokumentu, ove godine očekuju direktna strana ulaganja u iznosu od 880 do 940 miliona KM.
"Ulaganja u elektroenergetski sektor u ukupnom iznosu od oko 690 miliona KM, i to kompanija EFT do 340 miliona KM, 'Comsar Energy Ltd.' do 200 miliona KM i 'Termoelektrana - Toplana' (TE-TO) Zenica 150 miliona KM, te ulaganja u ostale sektore u rasponu od 190 do 250 miliona maraka", stoji u ovom dokumentu.
Kako su naveli, ulaganja EFT grupe u TE Stanari iznose oko 300 miliona maraka, a očekuje se i početak gradnje HE Ulog od strane iste grupe s prosjekom godišnjeg ulaganja do 40 miliona maraka. Dalje, "Comsar Energy Ltd." planira početak gradnje HE Mršovo ukupne vrijednosti oko 200 miliona KM, što bi godišnje u prosjeku donosilo oko 50 miliona KM.
"Tu je i nastavak ulaganja u TE Ugljevik 3 u iznosu od 150 miliona KM. U ovoj godini TE-TO Zenica nastavlja izgradnju s pretpostavljenim ulaganjem do 150 miliona KM", navedeno je u ovom programu.
Prema projekciji, direktna strana ulaganja u sljedećoj godini bi bila od 980 do 1,080 milijardi maraka. Od tog iznosa, ulaganje u elektroenergetski sektor bi iznosilo oko 680 miliona KM - ulaganje EFT grupe oko 230 miliona KM, "Comsar Energy Ltd." do 200 miliona maraka i TE-TO Zenica 250 miliona KM. Tu je i ulaganje u izgradnju dvije dionice autoputa na koridoru 5c, koje bi donijelo 100 miliona maraka, dok bi prosječno ulaganje u ostale sektore bilo u rasponu od 200 do 300 miliona maraka.
"Izvjestan je početak izgradnje dionice autoputa Doboj – Vukosavlje, koji bi donio 50 miliona KM, te dionice Doboj Jug - Žepče sa 50 miliona KM", navodi se u ovom programu. Kada je u pitanju 2017. godina, procjene su da bi strana ulaganja mogla biti u rasponu od 940 do 1,040 milijardi maraka. Najveći iznos opet odlazi u elektroenergetski sektor i to 440 miliona maraka. Pored toga, tu je ulaganje u autoputeve od 200 miliona KM, te ostale investicije u rasponu od 300 do 400 miliona maraka.
Međutim, kada su u pitanju glavni rizici po ove planove, ističe se da je i dalje upitan pronalazak strateškog partnera i načini finansiranja za TE-TO Zenica, TE Tuzla i TE Kakanj, te strateških partnera za projekte "Gornja Drina" i "Srednja Drina". Još nisu pronađeni partneri, odnosno koncesionar za izgradnju dionica autoputa na koridoru 5c, dok je izgradnja dionice dijela gasovoda "Južni tok", koji prolazi kroz RS trenutno u zastoju. Kao prepreka bi se mogla pojaviti i moguća smanjena potreba za električnom energijom u regionu uzrokovana smanjenom ekonomskom aktivnošću, odnosno, niska cijena struje. Dalja ulaganja u proširenje proizvodnih kapaciteta Rafinerije Brod su takođe upitna, usljed pojave konkurentske firme "Gazprom" na bh. tržištu.
Proces privatizacije u BiH može isto tako doći u pitanje, te se može očekivati da firme poput "Energopetrola" Sarajevo, "Hidrogradnje" i "Šipad export-importa" Sarajevo, ne pronađu zainteresovane kupce.
Predrag Duduković, ekonomski analitičar Udruženja ekonomista RS - SWOT, rekao je da prema njegovom mišljenju nije realno očekivati da već u narednoj godini direktne strane investicije premaše milijardu maraka.
"Vrlo teško je to izvodljivo jer je veoma kratak period i zato smatram da je previše optimistično da se za to vrijeme može steći pozitivna slika o BiH i ispraviti svi oni problemi koji su se nagomilavali prethodnih godina", rekao je on. Dodao je da zadnjih godina ne dolazi do poboljšanja političke situacije, ni do poboljšanja privrednog ambijenta u BiH, i u takvim uslovima strani investitori ne žele ulagati u BiH.
(Nezavisne novine)
[/i] Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Offline
- Administrator
20 Feb 2015 13:28 #4667
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Slijedi postepeni oporavak bh. privrede
Tokom 2015. godine očekuje se postepeni oporavak privrede u Bosni i Hercegovini. BiH bi tokom godine trebala u velikoj mjeri sanirati štete nastale od poplava tako da bi i ukupni poslovni ambijent trebao biti dosta povoljniji u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane industrijska proizvodnja u BiH koja je u velikoj mjeri izvozno orijentirana trebala bi biti potpomognuta pozitivnim dešavanjima u međunarodnom ekonomskom okruženju, kaže se u dokumentu Nacionalni program ekonomskih reformi.
Oporavak gotovo svih sektora EU ekonomije u ovoj godini, kako se navodi, pozitivno će se odraziti na proizvodne procese kako u širem regionu, tako i u Bosni i Hercegovini. Povećani nivo izvozne tražnje rezultirat će poboljšanjem proizvodnje u svim sektorima industrijske proizvodnje u BiH gdje se prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) očekuje godišnji rast proizvodnje od oko pet posto. Industrijske grane koje imaju visoko učešće u strukturi prerađivačke industrije u BiH i uglavnom su izvozno orijentirane (metalska industrija, mašinska i autoindustrija, drvna industrija i proizvodnja namještaja te hemijska industrija) trebale bi dodatno iskoristiti svoj izvozni potencijal tokom 2015.
S druge strane proces rekonstrukcije poplavljenih područja i nastavak investiciong ciklusa u infrastrukturu tokom 2015. trebao bi rezultirati osjetnijim povećanjem proizvodnje u onim industrijskim granama koje su determinirane domaćom tražnjom (proizvodnja građevinskog materjala i metalnih proizvoda).
"Tokom 2015. očekuje se da bi energetski sektor koji ima veoma važnu ulogu u ukupnoj industrijskoj proizvodnji i uključuje rudnike, sektor za proizvodnju električne energije te proizvodnju derivata nafte trebao ostvariti povećanje proizvodnje više od pet posto, što će dodatno poboljšati nivo industrijske proizvodnje u BiH.
S obzirom na to da se potpuni oporavak većine industrija u EU očekuje u periodu 2016.-2017. izvjesno je očekivati da će ova dešavanja omogućiti i potpuni oporavak industrijske proizvodnje u BiH. U ovom periodu očekuje se potpuna konsolidacija EU tržišta, oporavak privatne potrošnje, prevazilaženje problema u vezi s finansiranjem preduzeća i intenziviranjem vanjskotrgovinske razmjene između zemalja EU. Pozitivan doprinos industrijskoj proizvodnji u EU treba očekivati i od mjera koje su sadržane u dokumentu EC-a
"Communication for a European Industrial Renaisance" a tiču se jačanja industrijske baze i konkurentnosti u zemljama EU. Ova pozitivna dešavanja u neposrednom okruženju trebala bi rezultirati povećanjem iskorištenosti industrijskih kapaciteta u BiH. Očekuje se da će ovo povećanje kapaciteta rezultirati povećanjem broja zaposlenih i u konačnici povećanjem proizvodnje u prerađivačkoj industriji BiH na nivo pretkriznog perioda kada je BiH ostvarivala rekordne stope rasta u regionu", kaže se u dokumentu Nacionalni program ekonomskih reformi.
Kako se dalje navodi, planirana investiciona ulaganja u infrastrukturu i energetiku također bi trebala značajno doprinijeti jačanju kako građevinskog sektora u BiH, tako i onih grana prerađivačke industrije koje su usko vezane uz građevinarstvo. Očekuje se da energetski sektor koji je u prethodnom periodu bio jedan od nosilaca industrijske proizvodnje nastavi pozitivan trend rasta proizvodnje i dodatno osnaži industrijsku proizvodnju u BiH.
Značajan doprinos poboljšanju industrijske proizvodnje u BiH, prema navodima iz dokumenta, kao i jačanju njene konkurentske pozicije, trebale bi dati i konkretne mjere entitetskih vlada koje su sadržane u sektorskim strateškim dokumentima,a Prema projekcijama DEP-a ovo bi trebalo rezultirati godišnjim povećanjem bh. industrijske proizvodnje višim od šest posto u odnosu na prethodnu godinu.
Prema projekcijama DEP-a, broj zaposlenih osoba u području industrijske proizvodnje (prerađivačka industrija), građevinarstva, ali i uslužnih djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo i sl.) bi se trebao uvećavati, što je od značaja jer navedene oblasti zapošljavaju veliki broj zaposlenih u BiH. Na osnovu spomenutog očekuje se da ukupan broj zaposlenih u BiH u 2016. bude uvećan 1,6 posto, odnosno 2,1 posto u 2017. godini. Rast obima poslova bi se pozitivno odrazio na plaće zaposlenih. Pretpostavlja se da bi prosječna neto plaća u BiH mogla biti veća za 2,5 posto u 2016., odnosno 3,2 posto u 2017. godini.
Sljedeći zahtjev Evropske komisije iz 2014. godine, nadležne institucije u BiH pripremile su Nacionalni program ekonomskih reformi za 2015. godinu (NERP 2015). Ovogodišnji program je prvi po redu koji se dostavlja Evropskoj komisiji. Nacionalni program ekonomskih reformi BiH za 2015. predstavlja proširenu verziju prethodnog Ekonomskog i fiskalnog programa (EFP), koji su izrađivale zemlje potencijalni kandidati za članstvo u EU.
Tokom 2015. godine očekuje se postepeni oporavak privrede u Bosni i Hercegovini. BiH bi tokom godine trebala u velikoj mjeri sanirati štete nastale od poplava tako da bi i ukupni poslovni ambijent trebao biti dosta povoljniji u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane industrijska proizvodnja u BiH koja je u velikoj mjeri izvozno orijentirana trebala bi biti potpomognuta pozitivnim dešavanjima u međunarodnom ekonomskom okruženju, kaže se u dokumentu Nacionalni program ekonomskih reformi.
Oporavak gotovo svih sektora EU ekonomije u ovoj godini, kako se navodi, pozitivno će se odraziti na proizvodne procese kako u širem regionu, tako i u Bosni i Hercegovini. Povećani nivo izvozne tražnje rezultirat će poboljšanjem proizvodnje u svim sektorima industrijske proizvodnje u BiH gdje se prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) očekuje godišnji rast proizvodnje od oko pet posto. Industrijske grane koje imaju visoko učešće u strukturi prerađivačke industrije u BiH i uglavnom su izvozno orijentirane (metalska industrija, mašinska i autoindustrija, drvna industrija i proizvodnja namještaja te hemijska industrija) trebale bi dodatno iskoristiti svoj izvozni potencijal tokom 2015.
S druge strane proces rekonstrukcije poplavljenih područja i nastavak investiciong ciklusa u infrastrukturu tokom 2015. trebao bi rezultirati osjetnijim povećanjem proizvodnje u onim industrijskim granama koje su determinirane domaćom tražnjom (proizvodnja građevinskog materjala i metalnih proizvoda).
"Tokom 2015. očekuje se da bi energetski sektor koji ima veoma važnu ulogu u ukupnoj industrijskoj proizvodnji i uključuje rudnike, sektor za proizvodnju električne energije te proizvodnju derivata nafte trebao ostvariti povećanje proizvodnje više od pet posto, što će dodatno poboljšati nivo industrijske proizvodnje u BiH.
S obzirom na to da se potpuni oporavak većine industrija u EU očekuje u periodu 2016.-2017. izvjesno je očekivati da će ova dešavanja omogućiti i potpuni oporavak industrijske proizvodnje u BiH. U ovom periodu očekuje se potpuna konsolidacija EU tržišta, oporavak privatne potrošnje, prevazilaženje problema u vezi s finansiranjem preduzeća i intenziviranjem vanjskotrgovinske razmjene između zemalja EU. Pozitivan doprinos industrijskoj proizvodnji u EU treba očekivati i od mjera koje su sadržane u dokumentu EC-a
"Communication for a European Industrial Renaisance" a tiču se jačanja industrijske baze i konkurentnosti u zemljama EU. Ova pozitivna dešavanja u neposrednom okruženju trebala bi rezultirati povećanjem iskorištenosti industrijskih kapaciteta u BiH. Očekuje se da će ovo povećanje kapaciteta rezultirati povećanjem broja zaposlenih i u konačnici povećanjem proizvodnje u prerađivačkoj industriji BiH na nivo pretkriznog perioda kada je BiH ostvarivala rekordne stope rasta u regionu", kaže se u dokumentu Nacionalni program ekonomskih reformi.
Kako se dalje navodi, planirana investiciona ulaganja u infrastrukturu i energetiku također bi trebala značajno doprinijeti jačanju kako građevinskog sektora u BiH, tako i onih grana prerađivačke industrije koje su usko vezane uz građevinarstvo. Očekuje se da energetski sektor koji je u prethodnom periodu bio jedan od nosilaca industrijske proizvodnje nastavi pozitivan trend rasta proizvodnje i dodatno osnaži industrijsku proizvodnju u BiH.
Značajan doprinos poboljšanju industrijske proizvodnje u BiH, prema navodima iz dokumenta, kao i jačanju njene konkurentske pozicije, trebale bi dati i konkretne mjere entitetskih vlada koje su sadržane u sektorskim strateškim dokumentima,a Prema projekcijama DEP-a ovo bi trebalo rezultirati godišnjim povećanjem bh. industrijske proizvodnje višim od šest posto u odnosu na prethodnu godinu.
Prema projekcijama DEP-a, broj zaposlenih osoba u području industrijske proizvodnje (prerađivačka industrija), građevinarstva, ali i uslužnih djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo i sl.) bi se trebao uvećavati, što je od značaja jer navedene oblasti zapošljavaju veliki broj zaposlenih u BiH. Na osnovu spomenutog očekuje se da ukupan broj zaposlenih u BiH u 2016. bude uvećan 1,6 posto, odnosno 2,1 posto u 2017. godini. Rast obima poslova bi se pozitivno odrazio na plaće zaposlenih. Pretpostavlja se da bi prosječna neto plaća u BiH mogla biti veća za 2,5 posto u 2016., odnosno 3,2 posto u 2017. godini.
Sljedeći zahtjev Evropske komisije iz 2014. godine, nadležne institucije u BiH pripremile su Nacionalni program ekonomskih reformi za 2015. godinu (NERP 2015). Ovogodišnji program je prvi po redu koji se dostavlja Evropskoj komisiji. Nacionalni program ekonomskih reformi BiH za 2015. predstavlja proširenu verziju prethodnog Ekonomskog i fiskalnog programa (EFP), koji su izrađivale zemlje potencijalni kandidati za članstvo u EU.
(Fena)
[/i] Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Fache
- Offline
- Platinum Boarder
Less
More
- Objave: 909
- Thank you received: 5
23 Mar 2015 15:28 #4738
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Ziraat banka obezbijedila 50 mil EUR za kreditiranje privrede u BiH
Vlada Turske u saradnji sa Ziraat bank Bosna privredu Bosne i Hercegovine podržala je novom kreditnom linijom od 50 mil EUR.
Ova sredstva predviđena su za sektore turizma, poljoprivrede i trgovine, a svi zainteresovani se mogu javiti u poslovnicama banke širom BiH, javlja Anadolu Agency (AA).
Direktor Ziraat bank Bosna Ali Riza Akbas kazao je da ovim projektom banka želi doprinijeti razvoju privrede Bosne i Hercegovine.
- Mnogo smo radili na ovom projektu. Na ovaj način želimo dati naš doprinos bh. ekonomiji. U sličnom projektu, kojeg smo imali ranije, najviša kamata iznosila je 3,99 posto. Za ovaj projekt predviđene su slične kamate, a rok za otplatu kredita bit će do deset godina - kazao je Akbas.
Akbas je napomenuo da je turska vlada u saradnji sa Ziraat bank Bosna i BBI bankom u 2012. godini odobrila kreditnu liniju od 100 mil EUR. Ova sredstava bila su predviđena samo za povratnike, a Akbas ističe kako je njegova banka uspješno realizirala taj projekat podjelivši oko 85 procenata dodjeljenih sredstava.
Akbas je kazao da filijale Ziraat banke širom BiH očekuju zainteresovane sa adekvatnim projektima.
- U kratkom vremenskom periodu obradit ćemo svaki zahtjev koji nam pristigne. Svi koji imaju projekte za razvoj turističkog, poljoprivrednog, stočarskog ili trgovinskog sektora mogu doći kod nas - kazao je Akbas.
Ziraat bank Bosna u posljednje tri, četiri godine realizuje projekt širenja na bh. tržištu. Plan uprave banke je da svake godine otvori tri do četiri poslovnice, želeći postići konačni cilj poslovanja u svim dijelovima Bosne i Hercegovine.
biznis.ba
Vlada Turske u saradnji sa Ziraat bank Bosna privredu Bosne i Hercegovine podržala je novom kreditnom linijom od 50 mil EUR.
Ova sredstva predviđena su za sektore turizma, poljoprivrede i trgovine, a svi zainteresovani se mogu javiti u poslovnicama banke širom BiH, javlja Anadolu Agency (AA).
Direktor Ziraat bank Bosna Ali Riza Akbas kazao je da ovim projektom banka želi doprinijeti razvoju privrede Bosne i Hercegovine.
- Mnogo smo radili na ovom projektu. Na ovaj način želimo dati naš doprinos bh. ekonomiji. U sličnom projektu, kojeg smo imali ranije, najviša kamata iznosila je 3,99 posto. Za ovaj projekt predviđene su slične kamate, a rok za otplatu kredita bit će do deset godina - kazao je Akbas.
Akbas je napomenuo da je turska vlada u saradnji sa Ziraat bank Bosna i BBI bankom u 2012. godini odobrila kreditnu liniju od 100 mil EUR. Ova sredstava bila su predviđena samo za povratnike, a Akbas ističe kako je njegova banka uspješno realizirala taj projekat podjelivši oko 85 procenata dodjeljenih sredstava.
Akbas je kazao da filijale Ziraat banke širom BiH očekuju zainteresovane sa adekvatnim projektima.
- U kratkom vremenskom periodu obradit ćemo svaki zahtjev koji nam pristigne. Svi koji imaju projekte za razvoj turističkog, poljoprivrednog, stočarskog ili trgovinskog sektora mogu doći kod nas - kazao je Akbas.
Ziraat bank Bosna u posljednje tri, četiri godine realizuje projekt širenja na bh. tržištu. Plan uprave banke je da svake godine otvori tri do četiri poslovnice, želeći postići konačni cilj poslovanja u svim dijelovima Bosne i Hercegovine.
biznis.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Offline
- Administrator
23 Mar 2015 20:35 - 23 Mar 2015 20:36 #4740
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Konvertibilna marka će podijeliti sudbinu eura?
Novouvedene mjere Evropske centralne banke (ECB), s primjenom od marta 2015. godine, a koje se odnose na politiku tzv. kvantitativnog popuštanja, u skladu s očekivanjima dovele su do oštrog pada vrijednosti evra u odnosu na američki dolar, ali i na druge bitne svjetske valute, kao što su švajcarski franak i japanski jen, pokazala je analiza Kancelarije vodećeg ekonomiste Centralne banke (CB) BiH.
U kontekstu pada vrijednosti evra i svih problema izlaska iz krize s kojom je suočena evrozona, u analizi se navodi da će ekonomija u BiH, u najvećoj mjeri, dijeliti evropsku sudbinu, dok će konvertibilna marka u kontekstu intervalutarnih odnosa podijeliti sudbinu evra. Kako su naveli, svjetsko devizno tržište odreagovalo je u skladu sa elementarnom logikom ekonomskog ponašanja.
Naime, mjere kvantitativnog popuštanja znače dodatno "upumpavanje" evra u monetarni sistem, čime se poremetio međusobni odnos ponude i potražnje valuta na deviznom tržištu, pa je značajno povećana ponuda evra dovela do oštrog pada njegove vrijednosti, prije svega u odnosu na dolar.
- Ova situacija vjerno je pokazala izuzetnu osjetljivost finansijskih tržišta, čak i na samu najavu primjene ekspanzivnije monetarne politike od strane monetarne vlasti evrozone, stoji u analizi. Naime, kurs evra - dolar je u periodu od drugog kvartala 2013. godine pa sve do drugog kvartala 2014. pokazivao tendenciju blagog jačanja, a sve u skladu s naznakama i najavama postepenog oporavka evropske privrede. U tom periodu, kako ističu, evro je ojačao u odnosu na vrijednost dolara za oko 10%.
Međutim, evrozona, izložena problemima kako ekonomske tako i političke prirode i bez pune političke saglasnosti, odlučila se na, moglo bi se reći, dramatičan zaokret u strategiji izlaska iz krize, mijenjajući kurs sa politike štednje ka de fakto politici ekspanzivne potrošnje. U analizi se ocjenjuje da je ovakva monetarna politika evrozone sasvim na tragu ekspanzivne monetarne politike koju je Centralna banka SAD počela provoditi još 2010. godine i koja je dala izvanredne rezultate u smislu porasta zaposlenosti i opšeg ekonomskog rasta u zemlji.
- Izložena veoma složenim mehanizmima usaglašavanja i odlučivanja i bez obzira na visok stepen političke integracije, potrebu zadovoljavanja partikularnih nacionalnih interesa, Evropa je ponovo zakasnila, navedeno je u analizi CB BiH. Kako kažu, ponovo se pokazala strateška politička prednost SAD koja se ogleda u koncentraciji političke moći i donošenja odluka za razliku od "stare dame", čiji su mehanizmi u ovom smislu složeni, spori, a time i značajno neefikasniji.
Tako se potvrdilo pravilo, koje je abeceda upravljanja u kriznim situacijama, a to je da stanje krize nužno podrazumijeva visoku koncentraciju donošenja odluka.
Analiza dalje navodi da je u osnovi uvođenja ovih mjera ECB-a davanje podsticaja novim investicijama, prije svega u oblasti kapitalnih intenzivnih infrastrukturnih projekata, te "vodećih" grana ekonomije koje za sobom treba da povuku intenzivan rast malih i srednjih preduzeća, a da sve rezultira brzim smanjenjem stopa nezaposlenosti radne snage. Kako se ističe, depresijacija, odnosno pad evra u osnovi nije loša vijest za evropsku ekonomiju, jer će ona značajno doprinijeti cjenovnoj konkurentnosti evropskih roba i po tom osnovu pojačanoj inostranoj tražnji za tim robama.
- Za izlazak iz krize ovo jeste potreban, ali ne i dovoljan uslov. Bez neophodnih strukturnih prilagođavanja i reformi, bez rješavanja problema "energetske zavisnosti", evropska ekonomija neće riješiti svoje fundamentalne probleme. Ona će i u budućnosti lakše zapadati u krize, a teže i sporije iz njih izlaziti, ističe se u ovoj analizi.
S druge strane, analiza je pokazala da spoljnotrgovinski tokovi bosanskohercegovačke ekonomije, koja hronično pati od visokih deficita uz veoma negativan uticaj na opštu ekonomsku situaciju u zemlji, sa stanovišta uticaja na deficit, de fakto ima visok stepen monostrukture. Naime, na vrijednost uvoza značajno utiču energenti, nafta i gas, žitarice i sva druga berzanska roba koja je plativa u dolarima.
- Nažalost, za iste količine ovih roba plaćaćemo 30-35% više nego što je to bilo prije početka jačanja kursa dolara. Isto će se desiti i na strani izvoza čija je naplata isključivo u dolarima, navodi se u analizi i dodaje da ćemo u ovom konteksu trpiti negativne posljedice. S druge strane, vrijednost ostvarenog izvoza značajno zavisi od izvoza električne energije i obojenih metala, pa se u analizi konstatuje da imamo jako nepovoljnu i neuravnoteženu strukturu izvoza, naročito kada se ima u vidu da i jedno i drugo u osnovi jesu sirovine koje, kao ugrađene u finalne proizvode, BiH uvozi ostvarujući visoke deficite. Ipak, povoljna okolnost je što su inostrani dugovi BiH svega 20% denominirani u dolare.
Međutim, s obzirom na striktnu povezanost marke i evra, posljedično slabljenje marke u odnosu na dolar svakako će ojačati cjenovnu konkurentnost bosanskohercegovačkih izvoznika koji su orijentisani van EU. Nažalost, vrijednost izvoza BiH u vanevropske zemlje ne iznosi više od 15-20% ukupnog izvoza, pa ne može biti značajno pozitivnih efekata po porast izvoza u tom smislu.
U ovoj analizi se ističe da bosanskohercegovačka ekonomija mora pristupiti temeljnim strukturnim prilagođavanjima u pravcu jačanja realnog proizvodnog sektora, a poseban naglasak i podsticaj mora biti dat izvozno orijentisanim i uvozno substitutivnim granama. Nadalje, strukturna prilagođavanja moraju se kretati u pravcu jačanja institucionalne konkurentnosti u odnosu na zemlje regiona, jer je održivost makroekonomskog modela izrazito povezana sa sposobnošću bosanskohercegovačke ekonomije da privuče inostrane investitore, ali prije svega u realni sektor. Kako je zaključeno, opšta ekonomska situacija, rast i napredak isključivo će zavisiti od sposobnosti domaćih vlada da odgovore izazovima koji su pred nama.
Novouvedene mjere Evropske centralne banke (ECB), s primjenom od marta 2015. godine, a koje se odnose na politiku tzv. kvantitativnog popuštanja, u skladu s očekivanjima dovele su do oštrog pada vrijednosti evra u odnosu na američki dolar, ali i na druge bitne svjetske valute, kao što su švajcarski franak i japanski jen, pokazala je analiza Kancelarije vodećeg ekonomiste Centralne banke (CB) BiH.
U kontekstu pada vrijednosti evra i svih problema izlaska iz krize s kojom je suočena evrozona, u analizi se navodi da će ekonomija u BiH, u najvećoj mjeri, dijeliti evropsku sudbinu, dok će konvertibilna marka u kontekstu intervalutarnih odnosa podijeliti sudbinu evra. Kako su naveli, svjetsko devizno tržište odreagovalo je u skladu sa elementarnom logikom ekonomskog ponašanja.
Naime, mjere kvantitativnog popuštanja znače dodatno "upumpavanje" evra u monetarni sistem, čime se poremetio međusobni odnos ponude i potražnje valuta na deviznom tržištu, pa je značajno povećana ponuda evra dovela do oštrog pada njegove vrijednosti, prije svega u odnosu na dolar.
- Ova situacija vjerno je pokazala izuzetnu osjetljivost finansijskih tržišta, čak i na samu najavu primjene ekspanzivnije monetarne politike od strane monetarne vlasti evrozone, stoji u analizi. Naime, kurs evra - dolar je u periodu od drugog kvartala 2013. godine pa sve do drugog kvartala 2014. pokazivao tendenciju blagog jačanja, a sve u skladu s naznakama i najavama postepenog oporavka evropske privrede. U tom periodu, kako ističu, evro je ojačao u odnosu na vrijednost dolara za oko 10%.
Međutim, evrozona, izložena problemima kako ekonomske tako i političke prirode i bez pune političke saglasnosti, odlučila se na, moglo bi se reći, dramatičan zaokret u strategiji izlaska iz krize, mijenjajući kurs sa politike štednje ka de fakto politici ekspanzivne potrošnje. U analizi se ocjenjuje da je ovakva monetarna politika evrozone sasvim na tragu ekspanzivne monetarne politike koju je Centralna banka SAD počela provoditi još 2010. godine i koja je dala izvanredne rezultate u smislu porasta zaposlenosti i opšeg ekonomskog rasta u zemlji.
- Izložena veoma složenim mehanizmima usaglašavanja i odlučivanja i bez obzira na visok stepen političke integracije, potrebu zadovoljavanja partikularnih nacionalnih interesa, Evropa je ponovo zakasnila, navedeno je u analizi CB BiH. Kako kažu, ponovo se pokazala strateška politička prednost SAD koja se ogleda u koncentraciji političke moći i donošenja odluka za razliku od "stare dame", čiji su mehanizmi u ovom smislu složeni, spori, a time i značajno neefikasniji.
Tako se potvrdilo pravilo, koje je abeceda upravljanja u kriznim situacijama, a to je da stanje krize nužno podrazumijeva visoku koncentraciju donošenja odluka.
Analiza dalje navodi da je u osnovi uvođenja ovih mjera ECB-a davanje podsticaja novim investicijama, prije svega u oblasti kapitalnih intenzivnih infrastrukturnih projekata, te "vodećih" grana ekonomije koje za sobom treba da povuku intenzivan rast malih i srednjih preduzeća, a da sve rezultira brzim smanjenjem stopa nezaposlenosti radne snage. Kako se ističe, depresijacija, odnosno pad evra u osnovi nije loša vijest za evropsku ekonomiju, jer će ona značajno doprinijeti cjenovnoj konkurentnosti evropskih roba i po tom osnovu pojačanoj inostranoj tražnji za tim robama.
- Za izlazak iz krize ovo jeste potreban, ali ne i dovoljan uslov. Bez neophodnih strukturnih prilagođavanja i reformi, bez rješavanja problema "energetske zavisnosti", evropska ekonomija neće riješiti svoje fundamentalne probleme. Ona će i u budućnosti lakše zapadati u krize, a teže i sporije iz njih izlaziti, ističe se u ovoj analizi.
S druge strane, analiza je pokazala da spoljnotrgovinski tokovi bosanskohercegovačke ekonomije, koja hronično pati od visokih deficita uz veoma negativan uticaj na opštu ekonomsku situaciju u zemlji, sa stanovišta uticaja na deficit, de fakto ima visok stepen monostrukture. Naime, na vrijednost uvoza značajno utiču energenti, nafta i gas, žitarice i sva druga berzanska roba koja je plativa u dolarima.
- Nažalost, za iste količine ovih roba plaćaćemo 30-35% više nego što je to bilo prije početka jačanja kursa dolara. Isto će se desiti i na strani izvoza čija je naplata isključivo u dolarima, navodi se u analizi i dodaje da ćemo u ovom konteksu trpiti negativne posljedice. S druge strane, vrijednost ostvarenog izvoza značajno zavisi od izvoza električne energije i obojenih metala, pa se u analizi konstatuje da imamo jako nepovoljnu i neuravnoteženu strukturu izvoza, naročito kada se ima u vidu da i jedno i drugo u osnovi jesu sirovine koje, kao ugrađene u finalne proizvode, BiH uvozi ostvarujući visoke deficite. Ipak, povoljna okolnost je što su inostrani dugovi BiH svega 20% denominirani u dolare.
Međutim, s obzirom na striktnu povezanost marke i evra, posljedično slabljenje marke u odnosu na dolar svakako će ojačati cjenovnu konkurentnost bosanskohercegovačkih izvoznika koji su orijentisani van EU. Nažalost, vrijednost izvoza BiH u vanevropske zemlje ne iznosi više od 15-20% ukupnog izvoza, pa ne može biti značajno pozitivnih efekata po porast izvoza u tom smislu.
U ovoj analizi se ističe da bosanskohercegovačka ekonomija mora pristupiti temeljnim strukturnim prilagođavanjima u pravcu jačanja realnog proizvodnog sektora, a poseban naglasak i podsticaj mora biti dat izvozno orijentisanim i uvozno substitutivnim granama. Nadalje, strukturna prilagođavanja moraju se kretati u pravcu jačanja institucionalne konkurentnosti u odnosu na zemlje regiona, jer je održivost makroekonomskog modela izrazito povezana sa sposobnošću bosanskohercegovačke ekonomije da privuče inostrane investitore, ali prije svega u realni sektor. Kako je zaključeno, opšta ekonomska situacija, rast i napredak isključivo će zavisiti od sposobnosti domaćih vlada da odgovore izazovima koji su pred nama.
(Nezavisne novine)
[/i] Sei bella come un gol al 90´!
Last Edit: 23 Mar 2015 20:36 by ASOT.
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Offline
- Administrator
24 Mar 2015 13:06 #4742
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Sparkasse banka investira tri miliona KM u Regionalni centar u Tuzli
Sparkasse Bank zaključila je kupoprodajni ugovor o investiciji u vlastiti poslovni prostor vrijedan tri miliona KM koji je smješten u Tuzli.
U tom prostoru, većem od 650 m², uskoro će biti lociran Regionalni centar Tuzla koji će obogatiti finansijski servis privrednom sektoru i građanima tog područja.
Direktor Sparkasse Bank d.d. BiH Sanel Kusturica izjavio je da se investicija u vlastiti poslovni prostor nametnula kao logičan izbor s obzirom da Banka u regiji Tuzla opslužuje 25.000 fizičkih i 1.500 pravnih osoba.
"Smatram da ova regija ima izrazito veliki ekonomski i razvojni potencijal. U skladu sa tim namjeravamo dodatno intenzivirati naše aktivnosti na ovom području, a investicija poput ove je pravi dokaz za to. Uspostavljanjem Regionalnog centra u Tuzli u novom prostoru znači da Sparkasse ostaje dosljedna svojoj strategiji dugoročnog i kontinuiranog investiranja, te vrlo aktivna i opredijeljena da bude siguran i pouzdan partner privredi, građanima, javnom sektoru i zajednici Bosne i Hercegovine u cjelini", rekao je Kusturica, saopćeno je iz banke.
(klix)
Sparkasse Bank zaključila je kupoprodajni ugovor o investiciji u vlastiti poslovni prostor vrijedan tri miliona KM koji je smješten u Tuzli.
U tom prostoru, većem od 650 m², uskoro će biti lociran Regionalni centar Tuzla koji će obogatiti finansijski servis privrednom sektoru i građanima tog područja.
Direktor Sparkasse Bank d.d. BiH Sanel Kusturica izjavio je da se investicija u vlastiti poslovni prostor nametnula kao logičan izbor s obzirom da Banka u regiji Tuzla opslužuje 25.000 fizičkih i 1.500 pravnih osoba.
"Smatram da ova regija ima izrazito veliki ekonomski i razvojni potencijal. U skladu sa tim namjeravamo dodatno intenzivirati naše aktivnosti na ovom području, a investicija poput ove je pravi dokaz za to. Uspostavljanjem Regionalnog centra u Tuzli u novom prostoru znači da Sparkasse ostaje dosljedna svojoj strategiji dugoročnog i kontinuiranog investiranja, te vrlo aktivna i opredijeljena da bude siguran i pouzdan partner privredi, građanima, javnom sektoru i zajednici Bosne i Hercegovine u cjelini", rekao je Kusturica, saopćeno je iz banke.
(klix)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Offline
- Administrator
13 Apr 2015 14:25 #4785
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Svjetska banka priprema novu strategiju pristupa BiH
Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Tatjana Proskurjakova izjavila je da Svjetska banka radi analizu stanja u BiH kao dio pripreme za izradu nove strategije pristupa BiH.
Proskurjakova je u petak (10. april 2015.) u Sarajevu razgovarala sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Denisom Zvizdićem i tom prilikom istakla da BiH ima potencijale koje treba iskoristiti da bi se privukle nove investicije, otvarala radna mjesta i ljudi živjeli bolje.
Prema njenim riječima, Svjetska banka je partner BiH koji je tu da pomogne svojom ekspertizom, kreditnim linijama i fondovima, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.
Zvizdić je rekao da je fokus rada Savjeta ministara BiH ekonomija, prvenstveno poboljšanje poslovnog okruženja koje bi podstaklo nove investicije i otvaranje radnih mjesta.
On je dodao da će Savjet ministara BiH, u saradnji sa vladama entiteta i međunarodnim partnerima, pripremiti paket socioekonomskih reformi radi poboljšanja konkurentnosti ekonomije BiH i životnog standarda građana BiH.
Zvizdić je istakao da od Svjetske banke očekuje aktivnu pomoć i ekspertizu, posebno podršku vladama entiteta gdje će se i realizovati veći dio reformskih zahvata koji su u vezi sa registracijom i radom poslovnih subjekata.
(capital)
Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Tatjana Proskurjakova izjavila je da Svjetska banka radi analizu stanja u BiH kao dio pripreme za izradu nove strategije pristupa BiH.
Proskurjakova je u petak (10. april 2015.) u Sarajevu razgovarala sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Denisom Zvizdićem i tom prilikom istakla da BiH ima potencijale koje treba iskoristiti da bi se privukle nove investicije, otvarala radna mjesta i ljudi živjeli bolje.
Prema njenim riječima, Svjetska banka je partner BiH koji je tu da pomogne svojom ekspertizom, kreditnim linijama i fondovima, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH.
Zvizdić je rekao da je fokus rada Savjeta ministara BiH ekonomija, prvenstveno poboljšanje poslovnog okruženja koje bi podstaklo nove investicije i otvaranje radnih mjesta.
On je dodao da će Savjet ministara BiH, u saradnji sa vladama entiteta i međunarodnim partnerima, pripremiti paket socioekonomskih reformi radi poboljšanja konkurentnosti ekonomije BiH i životnog standarda građana BiH.
Zvizdić je istakao da od Svjetske banke očekuje aktivnu pomoć i ekspertizu, posebno podršku vladama entiteta gdje će se i realizovati veći dio reformskih zahvata koji su u vezi sa registracijom i radom poslovnih subjekata.
(capital)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Admir
- Offline
- Administrator
23 Apr 2015 14:50 #4816
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Švedska planira 100 mil EUR za BiH
U okviru Strategije saradnje sa zapadnim Balkanom za period 2014-2020, Švedska planira da izdvoji 400 mil EUR, od čega je 100 mil EUR namijenjeno za BiH, rekla je juče u Sarajevu šef Odjeljenja za Evropu Ministarstva inostranih poslova Švedske Mikael Kumlin Granit.
Zamjenik ministra inostranih poslova BiH Josip Brkić sastao se juče sa Granitovom, koja je istakla da Švedska daje punu podršku britansko-njemačkoj inicijativi za pokretanje ubrzanog procesa evropskih integracija u BiH, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova BiH.
- Jedna od velikih spona između dvije zemlje su brojni građani BiH koji žive u Švedskoj, uspješno integrisani u švedsko društvo, a nemali broj radi na istaknutim mjestima u državnoj službi Švedske - zaključila je ona.
Tokom susreta razmijenjene su informacije o aktualnim političkim prilikama u svijetu.
Brkić je sagovornicu upoznao o skorom aktiviranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, koji znači novi pristup EU i otvara veliku šansu za BiH.
On je zahvalio za veliku podršku Švedske u procesu evropskih i evroatlantskih integracija BiH, o čemu govori i činjenica da je BiH visoko na listi prioriteta spoljne politike Švedske.
Brkić je istakao da je ugovorno regulisanje odnosa BiH i Švedske vrlo dobro zaokruženo, ali da postoji velika zainteresovanost BiH za što skorije zaključivanje Sporazuma o socijalnom osiguranju između dvije zemlje.
On je rekao da su odnosi BiH i Švedske na uzlaznoj putanji, a ogledaju se u vrlo dobroj bilateralnoj, multilateralnoj i parlamentarnoj saradnji.
(biznis.ba)
U okviru Strategije saradnje sa zapadnim Balkanom za period 2014-2020, Švedska planira da izdvoji 400 mil EUR, od čega je 100 mil EUR namijenjeno za BiH, rekla je juče u Sarajevu šef Odjeljenja za Evropu Ministarstva inostranih poslova Švedske Mikael Kumlin Granit.
Zamjenik ministra inostranih poslova BiH Josip Brkić sastao se juče sa Granitovom, koja je istakla da Švedska daje punu podršku britansko-njemačkoj inicijativi za pokretanje ubrzanog procesa evropskih integracija u BiH, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova BiH.
- Jedna od velikih spona između dvije zemlje su brojni građani BiH koji žive u Švedskoj, uspješno integrisani u švedsko društvo, a nemali broj radi na istaknutim mjestima u državnoj službi Švedske - zaključila je ona.
Tokom susreta razmijenjene su informacije o aktualnim političkim prilikama u svijetu.
Brkić je sagovornicu upoznao o skorom aktiviranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, koji znači novi pristup EU i otvara veliku šansu za BiH.
On je zahvalio za veliku podršku Švedske u procesu evropskih i evroatlantskih integracija BiH, o čemu govori i činjenica da je BiH visoko na listi prioriteta spoljne politike Švedske.
Brkić je istakao da je ugovorno regulisanje odnosa BiH i Švedske vrlo dobro zaokruženo, ali da postoji velika zainteresovanost BiH za što skorije zaključivanje Sporazuma o socijalnom osiguranju između dvije zemlje.
On je rekao da su odnosi BiH i Švedske na uzlaznoj putanji, a ogledaju se u vrlo dobroj bilateralnoj, multilateralnoj i parlamentarnoj saradnji.
(biznis.ba)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
- Fache
- Offline
- Platinum Boarder
Less
More
- Objave: 909
- Thank you received: 5
15 Maj 2015 14:28 #4854
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
EBRD: Ekonomski rast BiH 2,5% u 2015. godini
Ekonomski rast u BiH će biti ubrzan u ovoj godini, bez obzira na složeno ekonomsko okruženje, i dostići će stopu od 2,5%, saopšteno je iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
- Sljedeće godine se predviđa dalji rast od 3%, gdje su glavni podsticaji rasta veliki planirani projekti u sektoru transporta i energije, te pozitivniji izgledi u evrozoni i u regiji - navodi se u saopštenju.
Ekonomski izgledi za zemlje u jugoistočnoj Evropi se popravljaju kao rezultat monetarnog popuštanja u evrozoni, slabijeg evra i nižih cijena robe, a domaće politike postaju sve važnije, navodi se u izvještaju EBRD o regionalnim ekonomskim izgledima koji je juče objavljen.
Capital
Ekonomski rast u BiH će biti ubrzan u ovoj godini, bez obzira na složeno ekonomsko okruženje, i dostići će stopu od 2,5%, saopšteno je iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
- Sljedeće godine se predviđa dalji rast od 3%, gdje su glavni podsticaji rasta veliki planirani projekti u sektoru transporta i energije, te pozitivniji izgledi u evrozoni i u regiji - navodi se u saopštenju.
Ekonomski izgledi za zemlje u jugoistočnoj Evropi se popravljaju kao rezultat monetarnog popuštanja u evrozoni, slabijeg evra i nižih cijena robe, a domaće politike postaju sve važnije, navodi se u izvještaju EBRD o regionalnim ekonomskim izgledima koji je juče objavljen.
Capital
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
Time to create page: 0.100 seconds