Other Cities | Construction News

Kakanj će dobiti podzemne kontejnere



Uz planske aktivnosti za period koji je pred nama, a koje se odnose na postavljanje video-nadzora u gradskoj jezgri Kaknja i izgradnju još jednog igrališta između zgrade pošte i zgrade SDA, u sljedećoj godini u Kaknju će biti realiziran još jedan projekat kojim će se poboljšati opća estetska i funkcionalna dimenzija gradske jezgre.

Radi se o projektu postavljanja podzemnih kontejnera za smeće kako bi se spriječila aktuelna praksa izbacivanja smeća oko kontejnera i raznošenje smeća po cijeloj gradskoj jezgri. U prvoj fazi projekat će obuhvatiti gradsku jezgru, ali će se širiti kako bi se u konačnici u potpunosti ukinuo postojeći koncept otvorenih kontejnera.

Uvođenje podzemnih kontejnera će značiti da se smeće može ubaciti unutra, ali da se ne može izbaciti van, a do spremišta pristup će imati samo nadležno komunalno preduzeće u momentima istresanja prikupljenog smeća u kamion.



Raniji apeli i upozorenja da se prestane sa izbacivanjem smeća oko kontejnera nisu urodili plodom, pa se ukazala potreba za traženjem novih rješenja.

Građane Kaknja pozivamo da napišu šta misle o ovom rješenju koje će biti, preciznije kazano, mora biti uvedeno u Kaknju sljedeće godine.

Predstavljamo nekoliko rješenja podzemnih kontejnera.

kakanj.gov.ba

Novo rješenje zelene pijace u Gračanici ide u javnu raspravu



Općinsko vijeće Gračanica je na 34. redovnoj sjednici koja je održana u srijedu 30.09., kao 4. tačku dnevnog reda usvojilo informaciju o novom rješenju zelene pijace u Gračanici, sa zaključkom da nadležna služba Općine Gračanica u kraćem roku (od 15 dana, op.a.) organizuje javnu raspravu o ovom rješenju, te da JP Komus d.o.o. sublimira ponuđene primjedbe i sugestije, te ih ponudi kao rješenje na usvajanje Općinskom vijeću, piše GracanicaDanas.info.

Ova informacija, vijećnicima predočena kao video prezentacija, govori o novom rješenju za gradsku pijacu u Gračanici, i autorsko je djelo arhitekata Dine Hadžiavdića (link – pogledajte portfolij autora) i Denisa Čolića (link – pogledajte portfolij autora) iz Gračanice.

Najavljena izmjena izgleda gradske pijace nova je informacija o izgradnji i renoviranju objekata u samom centru grada. Izgradnja nove zgrade robne kuće, kao i izgradnja i renoviranje nekoliko drugih zgrada, postavljanje “ANEA parka za djecu”, kao i najavljena promjena rasvjetnih uređaja u čaršiji, potencijal su za razvoj novih sadržaja koji se mogu ponuditi građanima u centru, a koji će vratiti građane na mjesto koje, posljednjih godina, gubi na komercijalnom i društvenom interesu.

Prezentaciju projekta izvršio je direktor JP Komus d.o.o. Gračanica Senad Memić, koji je istakao da je rješenje za novu pijacu trajno rješenje koje poštiva zakonske potrebe i objezbjeđuje minimalne tehničke uslove za poslodavce:

Vrijednost projekta iznosi oko 500.000KM, u ovoj godini po planu je da se provedu procedure za dozvole, a naredne godine procedure javne nabavke i implementacija rješenja, za šta je potrebno da se i u budžetu Općine Gračanica predvide određena sredstva. Komus d.o.o. Gračanica će obezbjediti veći dio sredstava, ali nije u stanju obezbjediti sredstva u cjelosti. Ovim rješenjem omogućavaju se također svi potrebni higijenski uslovi za rad, između ostalog istakao je Memić.

U raspravi koja je uslijedila učešće su uzeli mnogi vijećnici, ističući potrebu da rješenje ide u javnu raspravu, uz zadovoljstvo što se rješava i ovo pitanje u našem gradu, te da se prilikom javne rasprave dođe i do informacija o mogućoj zaštiti lokacije u večernjim satima pravilnom rasvjetom (Krajinović), važnosti rješenja za pitku vodu, toalet i otpadne vode (Ibrišević), kao i da se obrati pažnja na omjer prodajnih mjesta za poljoprivredne proizvode u odnosu na drugu robu (Čamdžić i Gazibegović). Vijećnici su također na raspravi dobili informaciju o određenim imovinsko-pravnim pitanjima, te da će zbog činjenice da je gornji plato novog rješenja trajno nepomično rješenje, na njemu biti onemogućeno održavanje tradicionalnog vašera (odnosno zabavnih igara za mlade), koje će biti potrebno izmjestiti na drugu lokaciju. U raspravi su također učestvovali vijećnici Tursunović, Dedić i Gadžić, koji su istakli podršku projektu, te ponudili sugestije koje će sigurno biti i u okviru javne rasprave.

Inače, prema navodu javnog konkursa za izradu rješenja pijace, prostor pijace vlasti su nastojale urediti već od 1984. godine kroz plansku dokumentaciju, no sva rješenja koja su bila data, podrazumijevala su građevinske zahvate i materijalna ulaganja koja Općina Gračanica, kao i JP Komus d.o.o. (firma koja upravlja prostorom pijace), nisu mogli obezbjediti. Donošenjem regulacionog plana “Centar” 2013. godine, prostor na kome se nalazi pijaca je dugoročno definisan i dao je rješenje prema kojem se pijaca može regulisati za rad na malo.

JP Komus d.o.o. Gračanica je, u saradnji sa Općinom Gračanica, raspisao javni konkurs krajem juna ove godine, u cilju “kvalitetnog urbanističko-arhitektonskog rješenja kojim će biti zadovoljeni funkcionalni, tehnički i zakonski uslovi”. Prema konkursu, rješenje je trebalo da riješi sve komponente pijačnog prostora, kako bi prostor zadovoljio svoju osnovnu funkciju, ali da zadrži i ostale elemente kojima se prostor uokviruje i poboljšava. Od rješenja se također tražilo da planira i locira objekte, riješi komunikaciju unutar datog prostora, te da ponudi rješenje zaštite od požara, kao i da prostor upotpuni i urbanim mobilijarom.

Na prezentaciji smo saznali smo da će novim rješenjem pijaca u Gračanici imati 1.916m2 korisnog prostora i 1.000m2 pasivnog prostora, a u njenoj strukturi nalaziti će se 69 kioska i 16 boksova, od kojih je 1 sa nadstrešnicom, te 45 mobilnih štandova. Kiosci dolaze u 4 osnovna i 6 kompatibilnih modova, a boksovi su rješenje koje ujedno služi kao spremnik i trgovinska tezga.

Jedan od autora rješenja Dino Hadžiavdić za GracanicaDanas.info u početku pojašnjenja rješenja kaže:

“Prostorna ideja koja obuhvata prostor sadašnje pijace nije nov pojam, budući da je isti obuhvat već tretiran različitim prostorno-planskim dokumentima prošlosti. Time je bila uslovljena i naša ideja, budući da smo se prije svega oslanjali na važeći Regulacioni plan “Centar” Općine Gračanica. Ovakva vrsta intervencije u prostoru, osim pomenutog akta, se oslanja i na niz pravilnika koji prije svega definišu početne normative sa aspekta socijalne dimenzije prostora.”

"Sa kreativne strane, naš početni korak je bila identifikacija prostora u smislu njegovog značaja sa aspekta socijalne fizike, budući da je isti tradicionalno vezan za gradski život makrolokaliteta. Također, u cilju nam je bilo da identifikujemo probleme koji ovaj prostor sprječavaju da obituje kao jedna funkcionalna prostorna jedinica gradskog tkiva. Kao što je već pomenuto, mikrolokalitet sa aspekta prostora ima tradicionalnu notu, međutim socijalna dinamika okolnog prostora se promijenila, kako sa aspekta potreba stanovništa tako i sa aspekta fizičkih osobina prostora u koje ubrajamo sabraćaj, okolne strukture i sl. U jeku novih potreba korisnika prostora, trenutni oblik lokaliteta više nije u stanju da zadovolji te iste potrebe. Neki od problema koji se očituju uviđajem na lokaciji su prije svega strukturalni, kao što je neujednačenost izložbenih štandova, prenapučenost, nedostatak prostorne organizacije na osnovu djelatnosti, konflikt sa motornim saobraćajem i sl. Osim problema koji su direktno vezani za konzumerski dio građanstva, postoje i problemi koji su vezani za prodavače, kao što su mikroklimatski uvjeti, određeni nedostatci koji nisu u skladu sa važećim pravilnicima tehničke opremljenosti prostora itd", ističe Hadžiavdić.

O elementima rješenja Dino Hadžiavdić kaže:

"Pored pomenutih elemenata bilo je bitno imati na umu da će prostorni obuhvat u budućnosti proći kroz različite faze transformacije, kao što je definisano RP-om, čime bi navdedeno rješenje trebalo da bude fleksibilno i omogućilo neometano sprovođenje RP-a. Sumom pomenutih elemenata, uz odrednice projektnog zadatka, naše rješenje je rezultiralo kombinacijom slijedećih elemenata: kiosk, boks, nadstrešnica, sanitarni čvor i česma. Kiosci su dizajnirani kao modularni elementi, gdje jedan modul zadovoljava minimalne potrebe definisane odgovarajućim pravilnikom, a čime modularnost u isto vrijeme omogućava zakupniku jedinice da formira/grupira više modula dok ne dostigne prostorne potrebe koje zahtjeva njegova djelatnost. Boksovi imaju dualnu svrhu, gdje putem sklopnog mehanizma mogu da služe kao spremište (kapacitet do 7m3), i kao izložbeni elemenat, budući da pojedine djelatnosti ne zahtjevaju stalnu prisutnost prodavača na mjestu, u smislu punog radnog vremena i prostora potrebnog za izlaganje trgovinskog inventara. Budući da su mikroklimatske potrebe boksova drugačije u odnosu na kioske, bilo je potrebno prodavačima osigurati zaštitu od atmosferilija i sunca. Također, nadstrešnica i pored pomenutih potreba je bio elemenat koji je bio definisan prostorno-planskim podlogama koje su dostavljene od nadležnog organa."

Budući da RP za ciljano područje nije sprovedeno u potpunosti, cijeli obuhvat je podijeljen na dvije zone: Zona I i Zona II:

"Idejnim rješenjem je predviđeno korištenje pasivnog prostora (donji plato pijace) do sprovođenja RP-a, u vidu mobilnih štandova koji će po ukidanju donjeg platoa biti redistribuirani na druge lokacije u okviru grada. Projektnim rješenjem se težilo ka ideji koja bi prije svega omogućavala neometano pružanje trgovnskih usluga. Osvrt je napravljen na već oformljeni način korištenja ovog prostora i izmjene koje bi poremetile već dugogodišnji zastupljen sistem. Međutim, sa realizacijom novog aktivnost gradskog jezgra bi trebale da se nadopunjuju sa aspekta potreba stanovništva. Također, kvalitet izvedenog rješenja treba da ima na umu i trgovce koje možemo da nazovemo primarnim korisnicima prostora. Isto tako treba da uz zastupljenu tradicionalnu notu lokaliteta, koja je višegodišnja, da refletuje i savremene potrebe društva, kako sa aspekta vizualizacije tako i sa aspekta funkcionalnosti", pojašnjava Hadžiavdić.

GracanicaDanas.info

BIJELJINA: Najavljena izgradnja novog vrtića



Iz gradskog budžeta Bijeljine naredne godine trebalo bi da bude izdojeno milion KM za izgradnju objekta novog vrtića u gradu, najavio je danas gradonačelnik Mićo Mićić.

Na tradicionalnom prijemu povodom Dječije nedjelje, Mićić je rekao da bi vrtić trebalo da bude izgrađen u naselju Kruševlje, u okviru zgrade nove škole čija izgradnja traje godinama.

Nova škola planirana je za učenike sadašnje “Male škole” u Račanskoj ulici, koja je odavno neuslovna za rad.

“Grad je od svojih sredstava otkupio zemljište za školu, izradio projekat i ozidao objekat do druge etaže, a za završetak radova potrebno je još dva miliona KM. Nadamo se da će nam Vlada i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske pomoći da završimo ovaj objekat”, rekao je Mićić.

On je poželio da svake nedjelje u godini posebna pažnja bude posvećena djeci kako bi imali dobre uslove za odrastanje i obrazovanje.

Prijem za djecu iz jedinog javnog vrtića u Bijeljini “Čika Jova Zmaj” održan je u gradskom Centru za kulturu “Semberija”.

U vrtiću ima mjesta za 470 mališana, čime je predškolskim obrazovanjem obuhvaćeno 14 odsto djece.

Ove godine simbolično je izabran i dječji gradonačelnik Bijeljine – Marija Lukić, koja je kao potvrdu nove dužnosti od gradonačelnika dobila ključeve zgrade gradske uprave.

cafe.ba

U Lukavcu će biti izgrađen Centar za reciklažu rabljene gume

Kompanija Energy Solution u Tuzli je započela aktivnosti oko realizacije projekta izgradnje Centra za reciklažu rabljene gume koji će se nalaziti u industrijskoj zoni u Lukavcu, saznaje poslovni portal Akta.ba. Glavnim projektom predviđena je izgradnja postrojenja za reciklažu rabljenih automobilskih guma na lokaciji industrijske zone u Lukavcu.

Glavne komponente planiranog postrojenja porijeklom su iz Kine, dok su dodatni uređaji nabavljeni iz Ukrajine, a čija svrha je upravo reciklaža starih automobilskih guma, plastike i drugih otpadnih proizvoda od gume. Konstruktivni dio projekta će obraditi AB ploču izvedenu pored proizvodnoh objekta na kojem se smješta vanjski dio postrojenja (cca 400 m2).

"Produkti reciklaže automobilskih guma u kombinaciji sa najmodernijom tehnologijom za ove aktivnosti biće odlučujuća prednost nad konkurencijom na tržištu Bosne i Hercegovine, kao i u navedenom segmentu u kojem se kompanija želi specijalizirati (otpadne gume u BiH se danas najčešće koriste u termoelektranama kao pogonsko gorivo, što ima za posljedicu veoma štetan efekat na okoliš)", podaci su iz netehničkog rezimea zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole.

Inače, Centar za reciklažu rabljenih guma planira se graditi na lokaciji bivše kompanije Messer Tehnoplin d.o.o. Sarajevo i to radna jedinica „Proizvodnja acetilena i punionica tehničkih plinova Lukavac“ na parcele od 10.000 m2 od čega oko 2.500 m2 pokrivaju objekti.

Investitor “Energy Solution” dostavio je i Federalnom ministarstvu okoliša i turizma Zahtjev u postupku izdavanja okolišne dozvole, te se isti i nalazi na javnom uvidu.

Osim objekat planirana je i izgradnja nadstrešnica za skladištenje sirovine (pneumatika i čvrstog plastičnog otpada) koji će se koristiti u procesu obrade, odnosno recikliranja istih. Između objekta postrojenja za pirolizu i nadstrešnice, asfaltirat će se plato za manipulaciju viljuškara, dovoza sirovine teretnim vozilima.

Kako je investitor naveo cilj projekta je da kroz unapređenje zaštite okoliša kroz recikliranje, pružanje usluga na prikupljanju čvrstog otpada, poboljšanje sanitarnih i zdravstvenih uslova u Bosni i Hercegovini, potpuno se uklapa u osnovne prioritete upravljanja otpadom u FBiH i u integrirani sistem upravljanja otpadom definiran Strategijom zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine 2008. – 2018.

Reciklaža gume spada u djelatnost održivog razvoja, jer od rabljenih proizvoda stvara proizvode koji imaju novu vrijednost i kojom prilikom vrši se povrat materijala i energije iz iskorištenih proizvoda u privredni sistem primjenom određenog tehnološkog postupka.

Inače, cijelokupan proizvodni proces je okarakterisan kao „ekološki prihvatljiv“ i „ekološki siguran“ , te reciklira oko 98 posto upotrebljivog materijala.

Akta.ba

U Višegradu pоčеlа izgrаdnjа Аkvаpаrkа

Prvа fаzа izgrаdnjе Аkvаpаrkа, kојu čini izgrаdnjа оlimpiјskоg i rеkrеаtivnоg bаzеnа, krеnulа је sа rеаlizаciјоm. Vriјеdnоst оvе fаzе iznоsi 850 hiljаdа kоnvеrtibilnih mаrаkа, а rоk zа zаvršеtаk rаdоvа је 120 rаdnih dаnа.

Pоčеtku rаdоvа su, pоrеd prеdstаvnikа Оpštinе Višеgrаd i izvоđаčа rаdоvа "Rоmаniјаputеvа", prisustvоvаli i prеdstаvnici nаdzоrа iz "АRS" studiја iz Bаnjа Lukе.

"Pоčеtnа fаzа оbuhvаtа iskоpе pоmеnutih оbјеkаtа kао i izgrаdnju јеdnоg diјеlа tribinа Аkvаpаrkа, а s оbzirоm nа tо dа sе rаdi о bеtоnskim rаdоvimа nаstојаćеmо dа ih zаvršimо priје niskih tеmpеrаturа", rеkао је Mirоslаv Nеškоvić, nаčеlnik Оdјеljеnjа zа prоstоrnо urеđеnjе i stаmbеnо-kоmunаlnе pоslоvе.





Akta.ba

Radovi na izgradnji hipermarketa Bingo teku planiranom dinamikom



Izgradnjom ovoga hipermarketa Trebinje će dobiti najveći kupo-prodajni centar u regiji.

Kako je ranije najavljeno, centar Bingo će otvoriti nova radna mjesta u Trebinju, pa s tim u vezi službenici Gradske uprave Trebinje privode kraju izradu socijalne karte domaćinstava, prema kojoj će porodice bez zaposlenih članova i materijalno ugrožene porodice, u ime gradonačelnika Trebinja, biti predložene kao prioriteti za zapošljavanje u pomenutom hipermarketu.

Inače, Bingo bilježi uspjeh u poslovanju u posljednjih dvadeset godina i trenutno broji preko 160 poslovnih jedinica na teritoriji cijele BiH.

Ova trgovačka mreža je poznata po visokom kvalitetu usluge, povoljnim cijenama i podsticaju trgovine domaćim proizvodima.

Akta.ba

U Glamoču se gradi zgrada uprave Šumarije





U Glamoču se gradi moderna zgrada uprave šumarije Glamoč. Nakon svih poteškoća, dokumentacija za izgradnju upravne zgrade u Glamoču privodi se kraju. ŠGD “Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres izvršilo je kupovinu zemljišta i u što skorijem roku krenuti će s izgradnjom zgrade.

Idejni projekt zgrade je završen. Glavni projekt je u izradi i bit će završen do 02.12.2015. godine. Zgrada se sastoji glavnog i pomoćnog objekta.

Glavni objekt se sastoji od tri etaže, predviđen je uglavnom kao uredski prostor. Pomoćni objekt se sastoji od garaža te sale za sastanke i arhivskog prostora na katu.

Gradnja zgrade će krenuti odmah nakon dobivanja građevinske dozvole i provedenog natječaja za izbor izvođača radova.

akta.ba

Stižu investitori u Sanski Most - "Hifa Group" ulaže u stočarstvo, posuški "Lager" planira i izgradnju termoelektrane

Sanski Most očekuje uskoro velike investicije. Tešanjska "Hifa Group" će u Sanskom Mostu na površini od 1.300 hektara pokrenuti ozbiljne projekte iz oblasti poljoprivredne proizvodnje te stočarstva. Plan je na tom području ostvariti uzgoj više od 2.000 goveda, prenose "Nezavisne novine".

Poljoprivrednu proizvodnju, i to organske hrane, u Bosanskom Milanovcu, koji pripada opštini Sanski Most, pokrenut će banjalučki "Sector Security", a posuški "Lager", koji završava stečaj Rudnika mrkog uglja Kamengrad, ima u planu i izgradnju termoelektrane.

Hajrudin Ahmetlić, vlasnik kompanije "Hifa Group" iz Tešnja, kaže da je ova kompanija odlučila da svoju osnovnu djelatnost proširi i s poljoprivrednom proizvodnjom, a zbog velikih neiskorištenih poljoprivrednih površina Sanski Most im se učinio idealnim za nove izazove.

– Smatramo da je pametno ulagati u poljoprivredu i želimo napraviti nešto što će biti primjer da se u ovoj državi može živjeti i od poljoprivrede. Odgovara nam i geografski položaj i klima i bogatstvo vodom, a ukoliko nam se ukaže prilika, investirali bismo i u drugim krajevima zemlje. Za početak bismo u Sanskom Mostu ukupno zaposlili do 60 ljudi – ističe Ahmetlić.

Miljenko Bašić, vlasnik kompanije "Lager" iz Posušja, kaže da su u postojećim kapacitetima Rudnika Kamengrad vidjeli šansu za pokretanje proizvodnje i proširenja svog biznisa, a očekuju da će uspješno okončati neophodnu proceduru u vezi s gradnjom termoelektrane. Kaže da se, ukoliko bude sve teklo po planu, zaposlenje "smiješi" za više desetina, pa i stotina radnika.

– U rudniku bi u startu posao dobilo pedesetak radnika, a ukoliko procedura s termoelektranom bude uspješno okončana, to će biti puno obimniji projekt i onda će zasigurno posla biti za nekoliko stotina ljudi – kaže Bašić.

eKapija.com

Potpisana realizacija projekta vrijednog sedam miliona KM

Osam ugovora o izgradnji stambenih objekata za korisnike čiji su domovi uništeni u poplavama potpisano je u Gračanici.

Riječ je o projektu kojeg implementira UNDP u okviru EU Programa oporavka od poplava, a dio sredstava je obezbijedio Federalni fond za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Općina Gračanica je dodijelila besplatne placeve za izgradnju osam kuća, snosit će troškove izdavanja dozvola i saglasnosti, uređenja komunalne infrastrukture i pristupnih puteva na lokalitetima na kojima će se graditi objekti. Općina snosi i troškove izgradnje temalja za navedenih osam objekata za svaki po 5.000 KM.

Šef regionalne kancelarije UNDP-a u Doboju Siniša Ubiparipović, koji je prisustvovao potpisivanju ugovora izjavio je da je riječ o projektu koji obuhvata izgradnju 150 stambenih jedinica za osobe koje su u poplavama ostale bez domova. U Lukavici će se graditi osam tipskih kuća, prizemnica, čvrste gradnje a u ovisnosti o broju članova u obitelji radi se o površini od 27 do 72 m2. Vrijednost ovog projekta je 7 miliona KM a vrijednost jedne kuće u Lukavici je oko 39.000 KM.

Početak radova planiran je u idućih deset dana, a dovršetak se očekuje u roku od 90 dana od ulaska izvođača u radove.

Nusret Helić, načalnik Općine Gračanica, izrazio je zadovoljstvo realizacijom ovog projekta te se zahvalio Federalnom fondu, kao i UNDP-u na dosadašnjoj saradnji i podršci u sanaciji šteta nastalih usljed jedne od najvećih prirodnih nesreća. Posebnu zahvalnost je uputio korisnicima na njihovom strpljenju te istakao da će Općina Gračanica i dalje aktivno učestvovati u poduzimanju aktivnosti na realizaciji pomoći, kako u izgradnji kuća, tako i na prevenciji i trajnom saniranju klizišta.

Akta.ba

Potpisan ugovor za izgradnju kružnog toka na ulazu u Prozor

U Sarajevu je jučer potpisan ugovor za izgradnju kružnog toka na ulazu u grad Prozor. Ugovor su potpisali Ljubo Pravdić, v.d. direktor JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine i Rajko Ćutuk, direktor firme Putovi d.o.o. Grude.

Ovim radovima izgraditi će se kružni tok, čime će grad Prozor kao i Magistralne ceste F BiH dobiti puno kvalitetnije rješenje od postojećeg.

Projekt se se odvijati i financirati u dvije faze. Sredstva za prvu fazu u iznosu od 720.317,58 KM bit će osigurana iz sredstava GSM Licence program za 2013. god u iznosu od 127.337,58 KM i 592.980,00 KM iz Plana i Programa JP Ceste Federacije BiH za 2015. godinu, dok će sredstva za drugu fazu od 64.614,40 KM biti osigurana iz Rebalansa Plana i Programa za 2015. godinu.




Akta.ba