Other Cities | Construction News

Kulturni centar u Trebinju oživljava u novom ruhu



TREBINJE - Fasada, rekonstrukcija krova i postavljanje novih otvora na trebinjskom Kulturnom centru su u potpunosti završeni, što je samo spoljni dio mnogo šireg projekta rekonstrukcije ove centralne kulturne ustanove u Trebinju.

"Cjelokupni radovi su procentualno završeni oko 60 odsto, s tim što se najviše odmaklo u građevinskom dijelu, odnosno spoljna fasada i rekonstrukcija krova su dovršeni, a ostala je zamjena samo par otvora, a nanovo su urađeni i odvodi za oborinske odvode i kanalizacionu mrežu", kazao je Dejan Bodiroga, direktor Kulturnog centra Trebinje.

On je precizirao da je pri kraju i rekonstrukcija svih mokrih čvorova, a izvode se radovi na elektro i vodovodnim instalacijama, dok su preostali takozvani zanatski radovi i poslovi u dvije velike sale - Kino-dvorani i Pozorišnoj dvorani, u kojima se razvodi sistem grijanja i hlađenja, kao i cijelog objekta.

"U salama tek treba da se postave potpuno nove stolice i neophodna najsavremenija tehnika, što će ujedno biti i završni radovi koji će se izvoditi u zimskim mjesecima, ali ono na šta smo najviše ponosni jeste da smo rekonstrukcijom ravnog krova objekta, koji nije imao nikakvu funkciju, dobili pravu ljetnu scenu za različite vrste kulturnih manifestacija, računajući i ljetni bioskop", dodao je Bodiroga.

Kaže da će sarajevska firma "Džekos", koja je i glavni izvođač radova, sve poslove okončati prije vremena, odnosno sve će biti završeno prije Nove godine, iako je rok bio kraj januara naredne godine.

U sklopu radova je modernizovan i galerijski prostor sa višim i kvalitetnijim osvjetljenjem, a novinu će predstavljati i to što će scena Pozorišne dvorane biti produžena nekim novim otvorima za modernija scenska izvođenja, dok gabariti sale, uz moderniji i funkcionalniji raspored sjedišta, ostaju isti.

Kada za Novu godinu ponovo bude otvoren objekat Kulturnog centra, Trebinje će imati najmoderniji objekat ovakve vrste u regionu, a u cjelokupnu rekonstrukciju je turska organizacija TIKA uložila dva miliona eura.

Kulturni centar Trebinje je ključna institucija tog grada u kojoj se održavaju pozorišne predstave, projekcije filmova, izložbe, književne večeri. Središte je okupljanja kako mlađe, tako i starije populacije grada.

nezavisne.com

Al Waha Resort Visoko: Novo naselje sa 14 elitnih vila

U septembru prošle godine započeli su radovi na još jednom luksuznom Resortu u blizini Sarajeva pod imenom Al Waha Resort Visoko.

Ermin Smajlović agent za prodaju u agenciji Al Nami Group za Akta.ba govori o ovom projektu.

"Al Waha Resort Visoko je zamišljen prvenstveno kao naselje zatvorenog tipa sa svim neophodnim uslugama obezbjeđenja i infrastrukturom, koje će zadovoljiti potrebe jednog modernog čovjeka, a koji ne želi da bude u centru grada. Projektom je predviđena izgradnja 14 elitnih vila ili 26 apartmana, od toga 12 su dupleksi a 2 individualne vile", kaže Smajlović.

Al Waha Resort se nalazi na parceli površine 10.000 kvadratnih metara, na udaljenosti 20 minuta od centra Sarajeva, u naselju Čekrečije - Opština Visoko.

Pored vila koje se grade i koje će krasiti ovaj Resort tu su i popratni sadržaji kao što je glavna recepcija, restoran, prodavnica, bazen i centralno uređeni park sa spravama za vježbanje i dječijim sadžajima.

"Radovi na objektima su u toku i intezivno se grade. Za sada nismo naišli na probleme koji bi djelovali na daljni tok gradnje ovog Resorta. Planirano je da završetak radova bude u august 2017 godine kada će naselje dobiti svoje prve stanovnike", kazao je Smajlović.

Glavni investitor na ovom projektu je je Q8 Gate d.o.o. društvo za posredovanje, nekretnine i usluge koje je osnovano 2013. godine, sa sjedištem u Sarajevu a čiji su investitori iz Kuvajta.

Cjelokupan projekat je uradio MDC d.o.o. i FullHouse Design d.o.o., a izvođači radova su Univerzal d.o.o., Euro-Asfalt d.o.o. i Hidroinvest d.o.o..

Jasno je da je u pitanju još jedan arapska investicija u našoj zemlji, a kako govore arapski biznismeni koji investiraju kroz ovakve projekte u BiH niti jedna koja se izgradi iz njihovog kapitala pa tako i ovakva naselja, neće propasti.

ARAPSKE INVESTICIJE U BIH

Statistika Agencije za unaprjeđenje stranih investicija u BiH pokazuje da zaljevske zemlje još uvijek ne spadaju u najveće investitore u našoj zemlji iako očigledna situacija na to ne ukazuje i bez obzira na to što su najavljeni veliki projekti vrijedni čak nekoliko milijardi eura, koji su započeti krajem 2015 godine i u 2016 godini.

Prema podacima Centralne banke, ukupne investicije sedam arapskih zemalja Katara, Kuvajta, Omana, Saudijske Arabije, Ujedinjeni Arapski Emirata, Bahreina i Iraka, do kraja 2014. godine iznosile su 427,9 miliona KM što predstavlja 3,7 posto ukupnog dotoka stranih investicija.

Pored kupovine pojedinačnih nekretnina što je aktuelno, u drugoj polovini 2015. godine otvorena su i nova naselje kao što je “Sarajevo Resort” u općini Hadžići, započeta je gradnja naselja “Poljine Hills” u Sarajevu, a u ovoj godini je postavljen i kamen temeljac za izgradnju luksuznog turističkog grada “Buroj Ozone” u općini Trnovo.

Akta.ba

Trebinje dobilo prvi prirodni opservatorijum za čovječje ribice na svijetu



Trebinje je grad koji je prvi u svijetu dobio Opservatorijum za spasavanje i istraživanje čovječije ribice, a koji je smješten u njenom prirodnom staništu.

Sve to zahvaljujući Brajanu Livornu direktoru istraživačkog društva “Devon-Karst” iz Velike Britanije i trebinjskom Speleološkom društvu „Zelena brda“.Ovaj Opservatorijum nalazi se u podzemnoj pećini, na vrelu Vruljak 2 u trebinjskom naselju Gorica. Da bi se pristupilo spasavanju ovih životinja, prvo ih je bilo potrebno dobro upoznati i proučiti.

"Kada jednom upoznamo njihovo ponašanje, tada možemo da osmislimo projekat kako da ih zaštitimo. Prvo ih moraš razumjeti da bi bilo šta uradio. Nije rješenje smjestiti ih u zoološki vrt. To nisu normalna mjesta za životinje. Tamo se ne mogu ponašati prirodno. Morali smo da nađemo pećinu u kojoj možemo da kontrolišemo uslove i koja ima veliku populaciju čovječije ribice", rekao je Livorn.

Zalutale čovječije ribice, koje usljed obilnih padavina isplivaju na površinu, Trebinjci mogu da prijave na dva broja telefona. Članovi Centra za spasavanje, kaže Livorn, odmah će doći, preuzeti čovječiju ribicu i vratiti je u njeno prirodno stanište. Ako je povrijeđena, u Centru će se pobrinuti i za njen oporavak. Ipak, ističe Livorn, opservatorijum neće sam u potpunosti spasiti ovu ugroženu vrstu. Važno je, kaže, uspostaviti dobru saradnju sa državnim institucijama i političarima.

"U RS što je meni veoma iznenađujuće, imamo dobru saradnju sa Vladom. U Banjaluci postoji institucija za zaštitu prirode i ti ljudi su fantastični. Nisu političari, već naučnici i u saradnji sa njima nadamo se da ćemo tokom narednih 12 mjeseci postići da ovo područje u naselju Gorica bude zaštićeno na entitetskom nivou, a mi ćemo biti čuvari tog zaštićenog područja", naglasio je Livorn.

U trebinjskom opservatorijumu prije tri godine postavljene su četiri podvodne kamere, a prva čovječija ribica spašena je prošle godine iz jednog podruma u Gučini. Prema Livornovim riječima do narednog ljeta biće postavljeno još devet podvodnih kamera, te veliki video bim na kome će Trebinjci i turisti pored opsretvatorijuma, u ljetnim noćima moći uživo da posmatraju čovječije ribice. Upravo zahvaljujući ovim kamerama, tokom trogodišnjeg promatranja, kaže Livorn, uočena su neka neobična ponašanja kod ovih životinja.

"Posmatrali smo ih iz godine u godinu i iste primjerke nalazili smo na istim mjestima. Pomjerile bi se samo nekoliko metara i ostale na istoj lokaciji. One su slobodne da idu bilo gdje, jer je ovaj sistem pećina dugačak kilometrima, ali su izabrale da ostanu na tome mjestu. Kao kada ljudi odaberu omiljeni kafić.Tako je i čovječija ribica odlučila da joj je to omiljeno mjesto i to je razlog zašto možemo da tvrdimo da ćemo ih kamerama snimiti na tačno određenim mjestima", otkriva direktor istraživačkog društva “Devon-Karst”.

Jednu od najvećih prepreka u zaštiti čovječije ribice predstavlja nedovoljno razvijena svijest kod ljudi o važnosti očuvanja životne sredine. U Trebinju se, kaže Livorn, smeće može naći na gotovo svakom koraku, a ono odatle uglavnom dospijeva u podzemne vodotokove.I u Muzeju Hercegovine svjesni su da kod ljudi treba probuditi svijest o važnosti očuvanja ove vrste. Sa Brajanom Livornom uspješno sarađuju, a svi napori da se zaštiti čovječija ribica, kažu, od velikog su značaja.

"Značaj je veliki iz razloga što čovječija ribica je vrsta koja se nalazi samo na prostorima Dinarida. To podrazumijeva prostor od Slovenije do Trebinja zaključno, jer koliko ja znam u Crnoj Gori nije zvanično pronađena i takav jedan opservatorijum mislim da ne postoji nigdje u svijetu, eventualno možda u Sloveniji, ali nisam siguran. Oni su malo dalje otišli u tome pravcu izučavanja čovječije ribice i ogroman je značaj za zaštitu vrste koja je ovdje autohtona", mišljenja je Mićo Milošević, kustos biolog u Muzeju Hercegovine Trebinje.

U Centru za spasavanje čovječije ribice prisjetili su se i pokojnog trebinjskog biologa Stevana Čučkovića, koji se za vrijeme bivše Jugoslavije dvije decenije borio za zaštitu ove vrste. Jugoslavija ga tada, kažu, nije slušala, pa je čovječija ribica danas pred istrebljenjem. Brajan Livorn upozorava da još uvijek ima vremena da se ovo čudo prirode zaštiti, ali ako se to ne učini odmah, za pet ili deset godina, moglo bi da bude kasno.

srpskacafe.com

Projekat Ekoremedijacije vrijedan priznanja



U sklopu ekoloških projekata za proteklu 2015. godinu, u organizaciji federalnog Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša i partnera Jahorina Film Festivala, svake godine oni s fondovima za zaštitu okoliša dodjeljuju priznanja, odnosno godišnje nagrade za najbolje ekološke projekte u oba entiteta.

Nagrađen projekat

Federalni fond za zaštitu okoliša predložio je u svom projektu-ocjeni Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona za projekat Ekoremedijacija u cilju zaštite okoline i razvoja tog kantona kao jedan od ekoloških projekata vrijedan priznanja. Nakon detaljnog rada komisije na ovom festivalu Komisija Jahorina Film Festivala pored velikog broja pristiglih radova - projekata, kao jedan od osam najboljih u BiH, projekat iz USK-a nagradila je s Zlatnim javorom, što je veliko priznanje za ovaj projekat, ali i stručnjake, patente i Unsko-sanski kanton.

Kantonalno ministarstvo USK-a je ovaj projekat apliciralo prema federalnom Ministarstvu i Vladi Republike Slovenije, odnosno Centru za međunarodni razvoj i suradnju, od kojeg su od oba donatora dobili 390.000 KM. Svrha ovog projekta bila je identifikacija, obnavljanje i zaštita prirodnih resursa u Unsko-sanskom kantonu, pomoću prirodnih sistema i procesa koristeći tzv. zelenu tehnologiju ekoremedijacije, a koja povezuje okoliš, ekonomski i društveni razvoj u rješavanju postojećih problema u okolišu. Izgrađen je i prvi edukacijski biljni uređaj za prečišćavanje biljnih voda na području Biotehničkog fakulteta, održan je i seminar za predstavnike obrazovnih institucija o integraciji ekoremedijacije u obrazovnom sistemu.

Ekološki kompleks

Poznat u posljednje vrijeme po ekološkim i turističkim kvalitetama u ruralnim naseljima u Ključu počinju pripreme za gradnju turističkog kompleksa sa bazenom otvorenog tipa, odnosno s restoranom i tematskim prostorom pod nazivom City beach. Ovaj turistički i ekološki kompleks biće izgrađen u naselju Rudenci uz M5 s jedne strane i rijeku Sanu s druge strane. Ovim će Ključ dobiti reprezentativan turistički kompleks koji će pored svih prirodnih, kulturnih, sportskih-historijskih ljepota koje posjeduje, tokom turističke sezone posjetiti brojni inostrani gosti. Idejno rješenje je urađeno u Studiju za arhitekturu, odnosno uradio ga je arhitekta Bojan Šipka.

Oslobođenje

Kej sa ljetnom scenom, pješačkim i biciklističkim stazama dao bi novu sliku Trebinja



Lijeva obala rijeke Trebišnjice u Trebinju, na potezu do Kamenog mosta do zgrade bivše željezničke stanice, mogla bi da postane omiljeno mjesto za okupljanje i relaksaciju građana i gostiju tog grada. Ovom idejom vodila se mlada arhitektica Andrea Vukasović, koja se u svom diplomskom radu na banjalučkom Arhitektonskom fakultetu bavila uređenjem dijela Obale Luke Vukalovića.

Zona skvera, gradske terase, kajak-kanu kluba, te zona za djecu, sadržaji su koji bi svojom atrakcijom privukli građane i oživjeli ovaj dio obale Trebišnjice. Prema riječima Andree Vukasović, sada studentice prve godine Master studija na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, koncept projekta se zasniva na ideji kreiranja tzv. "scene za gradski život".

"Pod pojmom "scene" podrazumijeva se mreža različitih prostora i ambijenata koji bi pospješili javni prostor i javni život grada Trebinja uopšte, s tim da je akcenat bio na projektovanju otvorenih javnih prostora" - kaže Vukasović za portal eKapija.


Dodaje da je projektom predviđena izgradnja keja uz rijeku i to na dva nivoa.

"Prva promenada je smještena u okviru već postojeće ulice, a druga je projektovana na samom rubu obale, odignuta za jedan metar od nivoa vode. U okviru njih predviđene su pješačka i biciklistička staza, kao i elementi mobilijara u vidu klupa, osvjetljenja i slično.
Ovi sadržaji se kroz Prijedlog uređenja dijela Obale Luke Vukalovića uvezuju kroz četiri funkcionalno i ambijentalno različite zone. Kako objašnjava naša sagovornica, zona skvera je namijenjena za različite vrste društvenog okupljajnja, dok je u svakodnevici to prostor predaha i relaksacije.

Dalje, zona gradske terase je prostor ljetne scene. Na njoj se mogu odvijati filmske projekcije, odigravati predstave i različiti performansi".

"S druge strane, budući da se sa ove tzv. terase pružaju krasne vizure ka jednom od simbola grada Trebinja - Starom gradu, i kućama u vidu vertikalnog ruba koje se ogledaju u vodi, ovo je i mjesto kontemplacije i susreta sa duhom minulog vremena" - kaže Vukasović.

Tu je i zona kajak-kanu kluba sa gledalištem namijenjena prvenstveno sportsko-rekreativnim sadržajima. Autorka projekta objašnjava da je u okviru te zone projektovan mol kao pristanište za kajake i čamce, ali i gledalište sa koga se mogu pratiti dešavanja poput takmičenja za sportove na vodi.

"Cijeli ovaj prostor funkcioniše i kao ljetna plaža. Ispred gledališta je projektovana plitka vodena površina, koja služi za rashlađivanje u vrelim ljetnim mjesecima. Na rubu ove zone smještene su javne sanitarije i garderobe, kao i lounge bar sa krasnim vizurama ka rijeci i gradu.

Četvrta zona ispred zgrade bivše željezničke stanice je prostor predviđen za dječiju igru i rekreaciju. - Najatraktivniji dio ove zone su fontane u vidu prskalica, pa je ovo mjesto wet play-a, odnosno dječije igre koja uključuje element vode" - navodi Andrea Vukasović.


Kako kaže, prilikom projektovanja naročito se vodilo računa da svaka promjena bude suptilna i da ne naruši postojeći duh i kvalitet mjesta.

"Sve intervencije koje su predviđene, bilo da je riječ o izmjenema već postojećih struktura ili o kreiranju novih, uklapaju se u postojeću arhitekturu grada i principe gradnje koji na ovom prostoru postoje oduvijek. Autohtoni materijali za ovo podneblje su kamen i drvo, pa su oni predviđeni i u ovom projektu".

Budući da sada Obala Luke Vukalovića gotovo nema sadržaja, Vukasović kaže da bi najveća promjena bila upravo njeno aktiviranje.

"To bi dalo povoda građanima da se zadrže na obali i tu provedu veći dio slobodnog vremena. Svjedoci smo da je sfera javnog života u gradovima generalno izgubila na svojoj snazi. S jedne strane ljudi imaju malo slobodnog vremena, a s druge ne postoje adekvatni javni prostori koji bi ljudima bili dovoljno atraktivni da se u njima zadrže. Jedan od osnovnih ciljeva ovog projekta jeste obogatiti javni gradski prostor Trebinja".

Upravo zbog te suptilnosti i promjena koje nisu drastične, ovakav projekat je krajnje realan i izvodljiv za naše uslove, kaže sagovornica eKapije.

"Osim toga, projektovanje po principu zona i njihovog međusobnog povezivanja, omogućilo bi faznu gradnju što je svakako značajno prilikom realizacije ovakvih projekata".

Andrea Vukasović je za Prijedlog uređenja dijela Obale Luke Vukalovića u Trebinju dobila i nagradu na ovogodišnjem Salonu urbanizma u Sremskoj Mitrovici. Rad je prijavila zajedno sa mentorkom doc. dr Malinom Čvoro u kategoriji studentskih radova.

"U toj kategoriji na izložbi su predstavljena ukupno 32 rada, a dodijeljeno 11 nagrada. Jedna od nagrada dodijeljena je i mom radu. Iako je cilj bio napraviti urbanističku studiju i ispitati mogućnosti transformacije dijela obale Trebišnjice za potrebe studentskog zadatka, izbor rada i dodjela nagrade dosta govore o njegovom potencijalu".

Kaže da u Trebinju posljednjih godina vlada trend uređenja riječnih obala i izgradnje kejeva, u odnosu na druge gradove RS, te se i ovaj projekat nadovezuje na već postojeći trend. S obzirom na pozitivne kritike rada, Vukasović se nada da će njena vizija skrenuti pažnju i probuditi interesovanje zajednice.

Ukoliko bi došlo do realizacije projeka, korist bi imali ne samo građani nego i turisti.

"Ne smije se zaboraviti i činjenica da je Trebinje jedan od najljepših gradova Bosne i Hercegovine, te da je u posljednje vrijeme postao izuzetno atraktivna turistička destinacija. Realizacijom jednog ovakvog projekta, grad bi dodatno dobio na atraktivnosti, te privukao veći broj turista. Samim tim, u dugoročnom smislu, grad bi imao dodatne beneficije" - poručuje autorka ovog projekta.

www.ekapija.com/website/bih/page/1612540...-sliku-Trebinja-FOTO

Trebinje planira gradnju zatvorenog bazena

Gradnja zatvorenog bazena na području grada Trebinja počeće sljedeće godine, a njegovo puštanje u fukciju plivačkog kompleksa očekuje se 2018. godine, potvrđeno je nakon sastanka predstavnika Gradske uparve, Hidroelektrana na Trebišnjici /HET/ i plivačkog kluba "Leotar".

Gradonačelnik Trebinja Luka Petrović istakao je da je sastanku prethodilo niz analiza generalnog stanja u vodenim sportovima grada, naglašavajući da je zaključeno da se što hitnije preduzmu sve neophodne radnje kako bi se do kraja godine dobila građevinska dozvola na lokalitetu Abazovina za izgradnju plivačkog kompleksa.

Na sastanku je razgovarano i o formiranju javne ustanove "Bazeni" Trebinje, koja će imati nadležnost održavanja sportskih objekata za vodene sportove.

"Bilo je riječi i o izvršenju diobnog bilansa između 'Trebinjesporta' i javne ustanove 'Bazeni' Trebinje, a sve s ciljem da određeni broj radnika 'Trebinjesporta' postane dio kolektiva 'Bazeni', odnosno da preuzmu poslove održavanja na postojećim i budućim objektima na vodi, kao što su bazen Bregovi, otvoreni plivački kompleks na Abazovini i budući zatvoreni plivački kompleks na Abazovini", istakao je Petrović

Sastanaku su prisustvovali zamjenik gradonačelnika Mirko Ćurić, direktor HET-a Gordan Mišeljić, predsjednik Plivačkog kluba "Leotar" Zoran Čučković i predsjednik Skupštine fudbalskog kluba Leotar Blagoje Šupić.

Akta.ba

Obustavljena izgradnja Aqua park u Višegradu

Izgradnja Aqua parka u Višegradu jučer je obustavljena, jer projekat nema odobrenje za gradnju, rekla je opštinski urbanističko-građevinski inspektor Ljiljana Ćiković.

Ona je navela da su izdati lokacijski uslovi i da su građevinski radovi, čiji je izvođač preduzeće “Romanijaputevi” sa Sokoca, a investitor opština Višegrad, počeli 7. juna, što je i uvedeno u građevinski dnevnik.

Ćikovićeva je rekla da je ovo njen prvi izlazak na gradilište i da urađen zapisnik, dok će rješenje o obustavljanju radova naknadno biti urađeno.

Šef gradilišta Bogdan Đukanović rekao je da za ovaj projekat postoji ugovor i tender, te da su radovi bili u toku, iako je bilo prekida zbog kolektora, podzemnih voda i kanalizacija.

"U građevinskom dnevniku smo to evidentirali i kada su se stekli uslovi radovi su nastavljeni", rekao je Đukanović i dodao da je završeno oko 50 odsto radova.

Načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević rekao je da je projekat “Aqua park” počeo da se realizuje bez riješenih imovinskih odnosa i građevinske dozvole, te da nema ekonomsku opravdanost.

Srna

Ključ dobija sportsko-rekreacioni centar vrijedan 2,4 mil KM



Na ljeto 2017. opština Ključ moći će da se pohvali jedinstvenim turističkim kompleksom koji će da bude izgrađen tik uz rijeku Sanu. U naselju Rudenice počinje izgradnja kompleksa City beach, koji će da ima otvoreni bazen sa kafe-restoranom, otvorene sportske terene i ostale tematske sadržaje.

S obzirom na to da je ovaj dio Unsko-sanskog kantona prepoznat po potencijalima za razvoj ruralnog turizma, City beach će, prema očekivanjima investitora i arhitekata, privući veliki broj turista koji inače vole doći ovdje zbog okolnih atrakcija, najprije Nacionalnog parka Una.

Kako kaže za eKapiju arhitekta Bojan Šipka, radovi počinju uskoro, a biće završeni u junu 2017. Cjelokupno ulaganje vrijedi 2,4 mil KM, a investotori su Emsud i Jasmin Ljutić, koji žive u Lucernu.

"Objekat ce u prvoj fazi biti isključivo sezonskog karaktera, a kasnije povećanjem sadržaja, dijelovi kompleksa će biti u funkciji tokom čitave godine. Projektovan je u skladu sa svim važećim standardima i preporukama za ovu vrstu objekata i samu lokaciju na kojoj se gradi. Dominantni materijali su natur beton i drvo, i međusobno se prožimaju zelenilom na parteru, otvorenim i poluotvorenim prostorima".

Šipka objašnjava i čime su se vodili u kreiranju ovog koncepta.

"Ključ je mala sredina sa bogatim istorijskim nasljeđem, kao i lijepom i specificnom prirodom. Ljeti se značajno poveća broj stanovnika. Jedan broj ljudi živi u zapadnoj Evropi, a porijeklom je iz Ključa, a drugi dio su turisti. U skladu sa sve većim interesovanjem za ovaj prostor, javila se ideja za izgradnju novih urbanih sadržaja. U ovom projektu su spojene potreba i navike ljudi čiji život je vezan kako za zapadnu Evropu tako i za ljepote i Ključa".

U posljednje vrijeme kaže da se značajno povećao broj turista u Ključu, te će ovaj kompleks kreirati novi imidž opštine, a to je prepoznala i lokalna vlast.

"Lokalna samouprava je u potpunosti uključena u ovaj projekat i od početka ga je prepoznala kao značajan novi sadržaj. Profesionalno i operativno je učestvovala u otklanjanju ili rješavanju bilo kog problema, od administrativnih do infrastrukturnih".

Kako kaže arhitekta, u prvoj fazi nisu predviđeni kapaciteti za smještaj turista.

sa-c.net/news-archive/item/4046-kljuc-do...jedan-24-mil-km.html

U Neumu se gradi kongresni centar i renoviraju hotelski sadržaj

Da se u Neumu ozbiljno radi na uređenju i proširenju smještajnih kapaciteta, ali i uvođenju novih sadržaja za još jednu obećevajuću turističku sezonu, najbolje pokazuje primjer velikog projekta renoviranja hotela "Sunce".

Stoga se već sada može kazati kako će ovim projektom renoviranja zadovoljni biti ne samo gosti hotela “Sunce”, već je to veliki plus i za ukupnu turističku ponudu općine Neum pred kojom je, prema svim najavama i pokazateljima, još jedna rekordna turistička sezona.

Svjesni su toga i u hotelu “Sunce” pa su krenuli s projektom renoviranja hotelskih sadržaja koji do sada nisu bili renovirani, kao i ponovnog renoviranja dijela soba kako bi se kategorija hotela podigla na četiri zvjezdice.

Uz sve to ipak najveća investicija i novost je izgradnja kongresnog centra kapaciteta 350 osoba, a što će zasigurno u znatnoj mjeri obogatiti ponudu hotela “Sunce” u Neumu i donijeti neke novosti u ukupnom poslovanju.

"Zanimanje za kongresni turizam je sve veće pa smo se i odlučili za izgradnju kongresnog centra s tolikim kapacitetom i svim pratećim sadržajima koji će biti na usluzi našim gostima. Ovo je nastavak naših višegodišnjih ulaganja u nove hotelske sadržaje, a sve kako bismo zadovoljili potrebe naših gostiju te produljili sezonu na cijelu kalendarsku godinu. Vrijednost ove investicije je tri milijuna konvertibilnih maraka. Renovirani hotel planiramo otvoriti 1. travnja", govori nam Davor Krešić, direktor prodaje i marketinga neumskoga hotela “Sunce”, u kojem je ovih dana radno na svakom koraku. U tijeku su građevinski radovi na izgradnji spomenutog kongresnog centra, ali i na renoviranju soba i drugih hotelskih sadržaja.

U posljednjih nekoliko godina u renoviranje hotelskih kapaciteta u Neumu uloženo je na desetke milijuna konvertibilnih maraka, po čemu je ova općina postala prepoznatljiva destinacija na najvećim europskim turističkim tržištima.

Večernji list

U Trebinju će se u 2017. graditi 300 novih stanova

U 2017. godini u Trebinju je planirana izgradnja 300 novih stambeno – poslovnih jedinica, saznaje poslovni portal Hercegovina press u odjeljenju za prostorno planiranje Grada Trebinja. U toku je izdavanje građevinskih dozvola i potrebne dokumentacije za nekoliko lokacija, a najatraktivnija je dalje je Zasad polje. Tamo će od proljeća početi gardnja još dvije stambene zgrade, a odjeljenju za urbanizam dostavljen je i zahtjev za izgradnju hotela visoke kategorije. Hotel će se nalaziti u neposrednoj blizini nove Autobuske stanice. A nekoliko stotina metara dalje, u produžetku naselja Luč smjestiće se još dvije zgrade.

Čitav ovaj prostor trebalo bi da oživi i Palata pravde koja će se nalaziti na mjestu Vatrogasne stanice, a početak gradnje najavljen je u ovoj godini.

Na vrlo atraktivnoj lokaciji u naselju Ložiona, na sunčanoj strani, u ulici, Obala Luke Vukalovića niče nova luksuzna zgrada, četverospratnica sa 17 stanova. Pogled će se prostirati na rijeku Trebišnjcu i Hram Svetog Preobraženja.

U istoj ulici, na Južnom gradskom izlazu pravi se zgrada sa 25 stanova, vrlo privlačne kvadrature. Zgrada će imati pet spratova, okolno uređenje i parkinge.

U 2017. godini planirana je i izgradnja stambenog objekta za izbjegla i raseljena lica, po projektu “CEB-2” u saradnji Ministarstva za izbjegla i raseljena lica i Grada Trebinja.

Izgradnja stambeno poslovnih objekata planirana je i u Draženskoj Gori u “Gradu Sunca”.

Cijene stanova kretaće se od 1400 pa do 2000 maraka po metru kvadratnom, u zavisnosti od lokacije i zahtjeva kupaca.

U IZGRADNJI TRENUTNO 180 STANOVA

U Trebinju su u izgradnji četiri zgrade, koje bi trebalo da budu useljene do kraja ove godine. Raspolažu sa 180 stanova, a većina ih je prodata ili rezervisana. 94 stana nalaze se u Domu sunca na mjestu stare Autobuske stanice. Dvije zgrade se nalaze u naselju Luč i one će imati 50 – ak stanova sa pogledom na Zasad polje. Stambeno poslovni objekat sa 41 stanom gradi se i iznad Srednjoškolskog centra. Cijena stanova u ovim objektima kreće se od 1450 do 1600 maraka po metru kvadratnom. Najmanja kvadratura je garsonjera od 28 matara kvadratnih, a najviša penthaus od 150 kvadrata.

Akta.ba