Other Cities | Construction News

Centar Jajca dobiva kružni tok i modernu fontanu



Nakon tromjesečnog izvođenja građevinskih radova na izgradnji modernoga kružnog toka na glavnom prilazu gradskoj jezgri grada Jajca, projekt vrijedan 167.316 KM ulazi u završnu fazu.

Kružni tok s fontanom povezat će tri najfrekventnije ulice - Hrvoje Vukčića Hrvatinića, Kulina Bana i Stjepana Tomaševića.

"Radovi će biti nastavljeni čim se stvore povoljni vremenski uvjeti. Iskreno se nadam, da ćemo već u ranom proljeću pustiti fontanu u rad i na taj način Jajce će dobiti jedan moderan i preoznatljiv kompleks" - kazao je Edin Hozan, načelnik općine Jajce.

Prvu fazu radova izvodila je firma BH4, dok su završni radovi pripali firmama Komotinu i ITG iz Sarajeva.

"Komotin izvodi jedan dio građevisnkih radova sve do izgradnje fontane, dok sve ostale radove što se tiče mehanike i elektornike radi specijalizirana firma ITG, koje ima dugogodišnje iskustvo u izgradnji fontana širom Bosne i Herceovine" - kazao je Hozan.

Ovaj projekat je realizovan u cilju što efikasnijeg reguliranja saobraćaja te sigurnosti svih učesnika.

Avaz.ba

Austrijske firme žele ulagati u Trebinje - Strabag zainteresovan za gradnju obilaznice

Prestižne austrijske firme zainteresovane su za investiranje u Trebinje i za javno-privatno partnerstvo, posebno ocjenjujući interesantnim infrastrukturne projekte poput obilaznice, rečeno je juče nakon sastanka predstavnika tih firmi i Gradske uprave.

O potencijalima Trebinja i mogućnostima i načinu ulaganja u ovaj grad upoznali su se predstavnici 11 austrijskih firmi koje se bave osiguranjem, proizvodnjom, energetikom, kargo i ostalim prevozima, te istakli da je ovo samo prvi korak u pregovorima koji slijede.

Gradonačelnik Trebinja Luka Petrović rekao je novinarima nakon sastanka da je posebno zadovoljstvo što je sastanak održan na inicijativu gostiju, napominjući da su im tokom razgovora predstavili viziju razvoja grada za koju su Austrijanci bili veoma zainteresovani.

"Oni će u narednom periodu da razmotre mogućnost angažmana kako u smislu investicija tako i u smislu određenih radova" - naveo je Petrović.

Goran Pavić, direktor kompanije Strabag, jedne od vodećih austrijskih firmi za izgradnju infrastrukturnih saobraćajnica u Evropi, istakao je da tu firmu interesuju infrastrukturni projekti, izdvajajući veliku obilaznicu u Trebinju koja će uskoro biti građena.

"Mi ćemo se javiti na tender, pa ćemo da vidimo slijed događaja. Ovo nam tržište nije nepoznanica jer smo dugo u BiH. Dobro je da firme iz BiH i Republike Srpske imaju konkurenciju u nama" - rekao je Pavić.

Trgovinski savjetnik u Ambasadi Austrije u BiH Filip Kuper naveo je da je svih 11 firmi našlo interesantnu oblast za ulaganja u Trebinje, ističući da je specifičnost ovog grada i u njegovom geografskom položaju.

eKapija.com

Nijemci grade dom za stare u Tomislavgradu, investicija vrijedna 6 mil KM

Kamen temeljac za izgradnju doma za stare i nemoćne osobe položen je u Mrkodolu pored Tomislavgrada.

Investitor projekta, vrijednog oko 6 mil KM, njemačka je firma Pflegeheim Paradies auf Erden.

Površina novog objekta biće 4.000 m2 na četiri etaže, a predviđeni smještajni kapacitet je 150 osoba, prenosi Manager.

Prije same svečanosti, predstavnici njemačkog investitora i općinski načelnik Ivan Vukadin potpisali su povelju koja je ugrađena u kamen temeljac.

eKapija.com

Firma koja sarađuje sa njemačkom autoindustrijom gradi fabriku u Gračanici



U Gračanici je položen kamen temeljac za izgradnju fabrike kompanije “HST CNC technik”. Kamen temeljac su položile vlasnice kompanije, sestre Senada Bolcen i Tatjana Moralić.

Tvornica će se nalaziti u Poslovnoj zoni 1 u Gračanici, a gradit će je kompanija Širbegović inženjering. Pogon će biti na 4.000 kvadratnih metara.

U HST CNC technik kažu kako su ponosni što su položili kamen temeljac za svoj novi proizvodnji objekat, te će se izgradnjom nove hale steći uvjeti za nabavku mašina i zapošljavanje novih radnika.

Inače, kompanija HST CNC technik proizvodi dijelove od čelika za potrebe automobilske industrije i dijelove koji se ugrađuju u robote. Čak 85 posto proizvodnje izvoze na njemačko tržište.

Akta.ba

Maglaj: Počela izgradnja zgrade za smještaj korisnika kolektivnog centra



Državna ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac i federalni ministar za raseljene osobe i izbjelice Edin Ramić u petak su u Maglaju ozvaničili početak radova na izgradnji zgrade socijalnog stanovanja, prvoj u Federaciji BiH koja se gradi u sklopu projekta zatvaranja kolektivnih centara - CEB II.

Riječ je o zgradi sa 15 stambenih jedinica namjenjenih za socijalno stanovanje u koje će biti smješteno 28 osoba koje danas žive u kolektivnom centru u Maglaju.

Socijalno pitanje

Vrijednost ovog projekta je oko 855.000 KM, (više od 670.000 KM kreditnih sredstava CEB-a, ostatak je osigurala Općina Maglaj), rok za izgradnju je 300 kalendarskih dana.

- Strateški cilj BiH je da kolektivne centre u BiH zatvori do 2020. godine. Ovaj cilj ne bi mogli realizirati bez zajedničkih aktivnosti svih nivoa vlasti, što je jedini način da se riješi ovo krupno socijalno pitanje građana koji žive u kolektivnim centrima, navela je ministrica Borovac u Maglaju.

Naglasila je kako će izgradnja biti okončana u roku od 300 dana nakon čega će se u novu zgradu useliti stanari iz kolektivnog centra u Maglaju koji danas žive u krajnje nehumanim uvjetima.

Ministar Ramić je naveo kako će zahvaljujući projektu CEB II u Feredaciji BiH biti zatvorena 93 kolektivna centra u kojima danas živi oko 5.000 osoba.

- To je projekat koji dokazuje kako je moguća sradnja svih nivoa vlasti u BiH koja daje dobre rezultate, odnosno dokazje da je moguće raditi efikasno i transparentno, naveo je Ramić.

Zamjenik generalnog direktora za kredite i društveni razvoj Razvojne banke Vijeća Evrope Stephan Sellen je naglasio kako zahvaljujući uspješnim rezultatima postoji interesovanje i za dalju saradnju sa instiucijama u BiH i na drugim projektima za dobrobit građana BiH, pohvalivši kvalitetnu saradnju među institucijama vlasti u BiH od loaklnog do državnog nivoa.

Kroz projekat CEB II osigurana su kreditna sredstva Razvojne banke Vijeća Evrope za zatvaranje 121 kolektivnog centra u kojima danas živi više od 7.200 građana BiH. Za tu namjenu bit će osigurano 2.600 stambenih jedinica u 82 zgrade i objekta u 45 općina i gradova u BiH. Na taj način će biti zatvoreni svi kolektivni centri u RS i Brčko Distriktu i više od 76 % u FBiH.

Još 19 objekata

U ovoj godini planiran je početak izgradnje ili rekonstrukcija ukupno 19 objekata socijalnog stanovanja sa 745 stanova.

Pored Dervente gdje se gradi 50 stanova te Maglaja, radovi će početi i u Tuzli (dvije zgrade sa 156 stambenih jedinica), Travniku (19 stanova), Tešnju (21 stan), Srebreniku (dvije zgrade - 82 stana), Konjicu (10 stanova) i Zenici (62 stana), Modriči (dva objekta sa 22 i 15 stanova), Prijedoru (20 stanova), Sokocu (64 stana), Foči (20 stanova), Doboju (134 stana), Trebinju (starački dom sa 30 stambenih jedinica), Bijeljini (15 stanova) i Rudom (10 stanova).

Intezivirani radovi na izgradnji II faze bužimske sportske dvorane



Nakon što su završeni zidani radovi na izgradnji II faze Sportske dvorane, zbog procedura angažiranja podizvođača u proteklih mjesec dana, unutarnji radovi su bili stali, ali je zato izvođač radova firma “Kov grad“ uradila oklolne radove gdje je uređen i proširen parking, postavljeni ivičnjaci, uređeni trotoari i riješene otpadne vode.

Ovih dana intenzivirani su radovi na postavljanju javne rasvjete i hidranske mreže. Pored toga nastavljeni su i unutarnji radovi gdje se rade instalacije, a prije svega se vrše pripreme izolacije krova i priprema za postavljanje panela i stolarije.

U narednim danima se planira postavljanje stolarije.

Akta.ba

'ViLand' naišao na prepreke: Općina Visoko (ne)želi nove investicije?

Firma ViLand d.o.o. Visoko nedavno je najavila izgradnju Sportsko-rekreativnog zabavnog centara "ViLand" u Visokom. Krajem maja upitili su Općini Visoko i pismo namjere. Umjesto službenog odgovora koji je očekivao investitor Općina se oglasila saopćenjem na svojoj službenoj Internet stranici.

U saopćenju je između ostalog navedeno, kako je Urbanističkim planom na tom lokalitetu planirana zona Centar 4 sa namjenom društvene infrastrukture. Odlukom o provođenju propisana je obaveza donošenja regulacionog plana, a nakon provedene zakonske procedure donošenja i usvajanja regulacionog plana na Općinskom vijeću, steći će se preduslovi za dalje postupke.

Dalje navode kako od investitora očekuju da što prije riješi imovinsko-pravne odnose, s obzirom da je navedeni lokalitet u državnom vlasništvu kojim upravlja Ministarstvo odbrane BiH.

Međutim za investotora ova vrsta odgovora ne znači ništa. Stoga je Općini jučer dostavio prijedlog za ispitivanje stava u kojem je navedeno kako je međunarodni tim stručnjaka koji je radio Idejno rješenje za ViLand Resort_Full of Life bio upoznat sa Urbanističkim planom za urbano područje Visoko za period od 2016. do 2034. godine. Tim je izradio projekat, koji je dostavljen Općini kao inicijativa, u potpunosti usklađen sa odredbama Plana koji spominje Općina u svom odgovoru.

"Nadali smo se da će biti prepoznata naša volja da se, uključimo u proceduru investiranja i izrade planskog dokumenta spomenutog kao obavezan preduslov za dalje postupke, a koji je Općini svakako stavljen u obavezu usvajanjem Urbanističkog plana. Kada je riječ o imovinsko-pravnim odnosima, Zakon je utvrdio i precizirao ovakve odnose kod uređenja građevinskog zemljišta u članu 61, pa dalje u članu 115. baš kao što je članom 56. stav 1. precizirao da se imovinsko-pravni odnosi imaju riješiti prije pripremanja građevinskog zemljišta za gradnju, a ne u toku izrade planskog dokumenta, pa čak ni kod izdavanja Urbanističke saglasnosti (član 71.)", navedeno je u prijedlogu za ispitivanje stava.

Budući da imovinsko-pravni odnosi nisu uslov za pokretanje procedure izrade planske dokumentacije, te da izrada podrazumjeva uključivanje svih zainteresovanih strana ističu kako ne vide prepreke da Općina prihvati Pismo namjere i pokrene proceduru izrade Regulacionog plan Centar IV.

S druge strane iz Općine Visoko je na upit Akta.ba portala stigao odgovor sa obrazloženjem kako nije upitna podrška planiranom projektu o čemu govori i samo usvajanje Urbanističkog plana za urbano područje Visoko za period od 2016. do 2034. godine.

"Tačno je da je investitor uputio pismo namjere, sa pratećom dokumentacijom, što nije zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti za planiranu gradnju, niti zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje. Na pismo namjere Općina Visoko se očitovala saopćenjem za javnost. Podaci koji su dati u saopćenju za javnost su zvanični podaci o vlasništvu na osnovu službene evidencije nadležnih organa", kazali su u Općini, te dodali kada investitor podnese zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti, odnosno odobrenja za građenje, općina Visoko će, putem nadležne općinske službe, postupiti u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i građenju Zeničko-dobojskog kantona.



Akta.ba

Čitluk dobiva novu autobusnu stanicu i zelenu pijacu

Do sada je više puta isticano da se općina Čitluk u posljednjih dvadesetak godina naglo razvila na svim područjima života i rada te da se sada ubraja među gospodarski razvijenije općine u Bosni i Hercegovini.

Iako je sam Čitluk posljednjih godina uvelike izgrađen i sada je mnogo ljepši nego nekad, tom općinskom središtu još uvijek dosta toga nedostaje. A s malo više odlučnosti i volje sve bi se to s lakoćom moglo popraviti.

Primjerice, Čitluk je jedno od rijetkih općinskih središta bez uređene gradske tržnice. Već desetljećima poljodjelci iz ljubuške, čapljinske i ostalih hercegovačkih općina svoje proizvode Čitlučanima nude na neuvjetnom prostoru pokraj Robne kuće, tik uz asfaltnu cestu, i to na neprikladnim stolovima, a nerijetko i na samom nogostupu.

Godinama se govori kako je u planu gradnja nove suvremeno uređene čitlučke zelene tržnice, stoga je vrijeme i da Čitlučani, konačno, dobiju potrebnu i lijepo uređenju zelenu tržnicu.

Uz to, Čitluku je potreban suvremeni autobusni kolodvor. Autobusi u tranzitu desetljećima se zaustavljaju na kolniku glavne gradske ulice – Ulice kralja Tomislava – čime stvaraju prometne gužve i dovode u opasnost putnike i ostale sudionike u prometu. Nužno je izgraditi autobusni kolodvor, čime bi se osjetno povećala sigurnost svih sudionika u prometu kroz Čitluk.

Ta opasnost je doista velika jer u općini postoji nekoliko tisuća automobila, a kako Čitluk nema ni obilaznice, sav promet magistralnom cestom Mostar – Čitluk – Ljubuški i prema čvorištu autoceste u Zvirovićima, odvija se kroz sam centar grada – Ulicom kralja Tomislava.

Zbog brojnih putničkih automobila i teretnih vozila, promet je u toj ulici toliko otežan da često dolazi do zastoja.

Zbog prometnih gužvi najugroženiji su učenici OŠ fra Didaka Buntića,koji od početka rujna do sredine lipnja svakodnevno, unatoč izgrađenom podvožnjaku, prelaze ulicu pri odlasku i povratku iz škole.

Iako općinske vlasti Čitluka godinama upozoravaju mjerodavno ministarstvo prometa i veza na potrebu izgradnje čitlučke obilaznice, osim što je ucrtana trasa kojom bi trebala ići, njezine izgradnje, nažalost, barem zasad, nema ni na vidiku.

Dodatne prometne probleme predstavlja i jedini čitlučki semafor koji ispravno radi tek nekoliko dana u godini. Probleme prometu u općini Čitluk predstavljaju tzv. “crne točke” te kolnik dijela regionalne ceste od Tromeđe kroz Međugorje i dalje do autoceste Vc u Zvirovićima, kao i čitlučkog dijela regionalne prometnice od Tromeđe prema Širokom Brijegu. Sve dok se ne izgradi obilaznica, ne urede ceste i ne popravi semafor, sigurnost svih sudionika u prometu glavnom čitlučkom ulicom teško će se povećati.

Tijekom Drugog svjetskog rata i poraća te u Domovinskom ratu mnogi su Brotnjaci svoje živote žrtvovali boreći se za hrvatsku opstojnost i slobodu svoga naroda i svoga kraja. Njima u čast i znak zahvalnosti u mnogim broćanskim selima izgrađena su dostojna spomen obilježja koja će buduće naraštaje Brotnjaka trajno podsjećati i upozoravati da nikad ne zaborave te hrabre hrvatske domoljube.

Treba reći da je još davno u Čitluku izgrađen središnji spomen-križ za sve poginule branitelje Brotnja. No, poginuli vitezovi Brotnja zaslužuju da im se u tom općinskom središtu podigne ljepše i dostojnije spomen obilježje s ispisanim imenima i nadnevkom njihova stradanja, kao mjesto na kojem će im cijelo Brotnjo paljenjem svijeća, polaganjem cvijeća i molitvom odavati dužnu počast i zahvalnost te vječno se sjećati njihove žrtve za sve nas, a to bi se moglo uskoro i realizirati.

bljesak.info

Završena munara na Aladža džamiji u Foči

Radovi na Aladža džamiji, teku po planu i planiranom dinamikom. Munara je postigla svoju visinu, ostaje još samo da se stavi bakreni dio i ograda oko šerefeta, izjavio je predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Foča Salem ef. Ćemo.



Privode se kraju radovi na vanjskom dijelu Aladža džamije u Foči koju je 1549. godine izgradio Hasan Nezir, bliski saradnik Mimara Sinana, a koja je u potpunosti srušena u augustu 1992. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Iako uvrštena na UNESCO-ovu listu kulturne baštine, Aladža džamija je u potpunosti srušena u augustu 1992. godine, a njeni ostaci pronađeni su na dvije lokacije, nedaleko od lokaliteta gdje se nekada nalazila.

Radovi na obnovi Aladže su zvanično počeli 2014. godine, a kako je za AA potvrdio predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Foča Salem ef. Ćemo, očekuje se da bi radovi mogli biti završeni do kraja ove godine.

"Nama je drago da radovi na našoj Aladža džamiji, našoj ljepotici teku po planu i planiranom dinamikom. Munara je postigla svoju visinu, ostaje još samo da se stavi bakreni dio i ograda oko šerefeta. Munara je završena. Ona već sada krasi Foču svojom ljepotom", rekao je ef. Ćemo.

Trenutno je, prema njegovim riječima, fokus na dovršetku radova na glavnoj kupoli.

"Prema izjava ljudi koji vode nadzor i neimara koji grade Alaža džamiju, ove godine bi ona trebala da bude pokrivena odnosno zatvorena. Nadamo se da će u dogledno vrijeme naša džamija biti završena, otvorena i data na upotrebu svojim vjernicima, Fočacima i svim ljudima dobre volje", kazao je Ćemo.

Unutrašnji radovi na fočanskoj ljepotici, naglasio je, vjerovatno neće biti završeni do kraja godine. Međutim, radovi na vanjskom dijelu džamije bi trebali biti završeni do kraja godine.

Izrazio je nadu da će tokom naredne godine doći i do zvaničnog otvaranja Aladže u Foči. Efendija Ćemo je izrazio nadu da će i tokom hladnijih dana biti u mogućnosti da obavljaju radove u unutrašnjem dijelu džamije s obzirom da će do tada već biti pokrivena.

"Radovi se nastavljaju i svakim danom se osjeti ljepota Aladža-džamije", poručio je ef. Ćemo.

Aladža džamija je sagrađena polovinom 16. stoljeća i važila je za jedan od najvrednijih objekata orijentalne kulture na Balkanu. Medžlis Islamske zajednice Foča je u gradu do 1992. godine imao 12 džamija. Sve su porušene, minirane, a njihovi ostaci su uklonjeni. Dosad je obnovljena Atik Ali-pašina džamija i Careva koja je danas zvanično otvorena u prisustvu velikog broja građana i zvaničnika.

aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/zavr%C5...i-u-fo%C4%8Di/908251

Sanski Most dobija jednu od najmodernijih tržnica u BiH



Sanski Most most u narednoj godini dobija gradsku tržnicu na mjestu sadašnje pijace, koja će prema riječima koordinatora projekta Mirsada Spahića, biti jedna od najmodernijih tržnica u BiH. Izgradnja Hamzibegovog vakufskog tržnog centra počinje nakon dobijanja dozvola i izbora izvođača radova, a iza projekta stoji Medžlis islamske zajednice Sanski Most u čijem je vlasništvu postojeća pijaca.

Projekat finansira Generalna direkcija vakufa Republike Turske, a zasad je obezbijeđeno 3 mil KM.

- U slučaju da to ne bude dovoljno za završetak izgradnje objekta, očekujemo odobravanje dodatnog novca. Cijeli kompleks i sam objekat će biti vakuf u vlasništvu Islamske zajednice, što znači da će koristiti za potrebe Islamske i šire društvene zajednice bez mogućnosti prodaje i otuđivanja - navodi Mirsad Spahić za eKapiju.

Prema njegovim riječima, u toku je prikupljanje urbanističke i građevinske dozvole, nakon čega će biti raspisan tender za izvođača radova.

Otvaranje tržnice u Sanskom Mostu planirano je tokom 2018. godine

- Radovi bi trebalo da počnu krajem jeseni ili početkom proljeća naredne godine, što je veća vjerovatnoća zbog proceduralnih pitanja. Takođe, prije početka radova biće neophodno ukloniti postojeće objekte i pripremiti lokaciju za građenje. Vakufski tržni centar gradimo na lokaciji postojeće pijace koja je stara i dotrajala - kaže Spahić.

Budući objekat sastojaće se od dvije cjeline, zelene pijace i trgovinskog centra. Suterenski dio je jedinstven za oba dijela, a u njemu bi bili smješteni parking, skladišta za robu, garaže za dostavna vozila i utovar i istovar robe, kotlovnica, te u jednom dijelu hladnjače.

Zelena pijaca i trgovinski centar su fizički odvojeni zbog termičkog režima, ali ne u funkcionalnom i vizuelnom smislu jer će biti razdvojeni pomoću staklenih ekrana.

Zelena pijaca imaće centralno postavljene police za voće i povrće, a u drugom dijelu središnjeg objekta biće trgovinske radnje u četiri reda. U sklopu trgovinskog dijela predviđena je i samoposluga sa skladištem.

- Ova objekat će zasigurno zbog svoje kompaktnosti, arhitektonskog rješenja, funkcionalnosti i zadovoljavanja svih zakonom predviđenih i u nadolazećem vremenu potrebnih standarda biti jedan od najmodernijih tržnih centara u BiH.

Ukupna površina na kojoj će se graditi tržnica je 9.521 m2. Okolni prostor će biti uređen pješačkim saobraćajnicama, te niskim i visokim rastinjem kako bi se formirala aleja.

Prema riječima Spahića, u budućem tržnom centru u Sanskom Mostu direktno će biti zaposleno 200 ljudi, a indirektni broj je daleko veći zbog saradnje sa poljoprivrednim i drugim proizvođačima.

eKapija.com