Regional Construction News

Još neizvesna izgradnja kargo-centra u Nišu

NIŠ – Pregovori grada i austrijske kompanije „Ajmaks“ oko izgradnje kargo-centra na niškom aerodromu „Konstantin Veliki“, oko cene zemljišta i bankarske garancije, još nisu okončani, izjavio je za „Jugmediu“ Dragan Karličić, načelnik gradske Uprave za privredu, održivi razvoj i zaštitu životne sredine.

Karličić je rekao da pregovori još traju jer se gleda da „ukoliko se uđe u neke poslovne obaveze, da to bude ralizovano do kraja“.

Istakao je da je ova kapitalna investicija jedan od prioriteta grada u 2013. godini.

„Reč je o izgradnji 136.000 kvadrata poslovnog prostora i otvaranju 400 novih radnih mesta. Investicija je vredna 63 miliona evra, a da li će biti realizovana zavisiće od dogovora grada i „Ajmaksa“, naglasio je Karličić. Ugovor o izgradnji kargo-centra na niiškom aerodromu potpisali su oktobra 2008. generalni direktor austrijske firme „Ajmaks“ Mihajl Miler i tadašnji direktor niškog aerodroma Radisav Radojković.

Izgradnja je najpre odložena zbog nerešenih imovinskih odnosa na zemljištu, a potom jer „Ajmaks“ nije bio spreman za investiranje.

Minulog leta austrijska firma uputila je gradonačelniku Niša Zoranu Perišiću novo pismo o namerama o izgradnji kargo-centra na niškom aerodromu.

Umesto 8,4 hektara za izgradnju jednog od objekata kargo-centra površine 36.000 kvadrata, Austrijanci su ovim pismom zatražili 26,4 hektara za objekte koji bi imali ukupno 136.000 kvadrata.

Kuvajt daje 25 miliona eura za beogradsku željezničku stanicu



Predsjednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova te zemlje Ivica Dačić sastao se u ponedjeljak s generalnim direktorom Fonda za arapski ekonomski razvoj Kuvajta (KFAED) Abdulvahabom al-Banderom. Dopisnik agencije Anadolija javio je da su Dačić i al-Bander potpisali ugovor o dodjeli kuvajtskog kredita u iznosu od skoro 25 miliona eura za izgradnju željezničke stanice Beograd.

U obraćanju medijima nakon potpisivanja Ugovora o garanciji između Republike Srbije i Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski za beogradsku željezničku stanicu, premijer Srbije je podsjetio da je bivša Jugoslavija s Kuvajtom imala dugogodišnje poslovne i kulturne veze, da je prethodna vlada te veze obnovila, kao i da Srbija želi da što jače i brže razvija odnose sa ovom arapskom zemljom.

Dačić je rekao da je od Kuvajta dobiven povoljan kredit za podsticaj izgradnje željezničke stanice „Prokop“ čiji su radovi počeli još sedamdesetih godina.

"Interes Srbije je da obnovi dugogodišnje veze i odnose s Kuvajtom i arapskim zemljama. Postoje mnoge mogućnosti za zajednička ulaganja, posebno u oblasti poljoprivrede i vojne industrije", rekao je Dačić zahvalivši predstavnicima Fonda za ekonomski razvoj Kuvajta.

"Srbijanski premijer je rekao da je kredit od 25 miliona eura, koji je dobiven od Kuvajta, dio sredstava neophodnih za izgradnju beogradske željezničke stanice koja", kako je naglasio Dačić, može da bude nosilac razvoja čitavog Beograd.

Premijer Srbije zahvalio je potpredsjedniku Vlade Rasimu Ljajiću koji vodi mješoviti komitet dviju država.

Generalni direktor Fonda za arapski ekonomski razvoj Kuvajta Abdulvahab al-Bander je, izražavajući zadovoljstvo zbog potpisivanja sporazuma, podsjetio da je kuvajtski fond na čijem je čelu onovan 1961. godine i da sarađuje s mnogim zemljama.

"Sarađujemo sa svim zemljama kojima je potrebna pomoć za ekonomski razvoj. Srbija ima sve preduslove za to. Srećni smo što smo jedna od zemalja koja će moći da sarađuje i pomaže Srbiji", poručio ja al-Bander.

Direktor Železnica Srbije Milovan Marković i Abdulvahab al-Bander potpisali su Ugovor o zajmu između Železnica Srbije i Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj za Projekat železničke stanice Beograd (Centar –faza 1).

Sastanku su još prisustvovali ministar saobraćaja u Vladi Srbije Milutin Mrkonjić, ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić, direktor Operacija KFAED-a Favzi Jozef al Hunaif, regionalni menadžer za centralnu Aziju i Evropu KFAED-a Jozef Ghazi al-Bader i ambasador Kuvajta u Srbiji Favzi Abdulaziz Ahmad al-Jasem.

Izgradnja 26 vila i 65 zgrada na padinama Srđa na čekanju

Investicija tvrtke “Fenestra Villages” na Bosanci stoji u mjestu jer Grad Dubrovnik nije uspio na vrijeme donijeti Urbanistički plan uređenja (UPU) neizgrađenog dijela tog dubrovačkog naselja. Rok od devet mjeseci, računajući od javne rasprave, istekao je 10. prosinca. Baš tog dana stigla je suglasnost Ministarstva kulture − Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, ali nije stigla potrebna suglasnost župana Nikole Dobroslavića, kao ni mišljenje Županijskog zavoda za prostorno uređenje. Unatoč tome, tog je zadnjeg dana roka dubrovačka vlast neočekivano i žurno uvrstila UPU na dnevni red dvodnevne sjednice Gradskog vijeća i već idućeg ga dana povukla.
− Nema suglasnosti jer UPU nije u skladu s Generalnim urbanističkim planom ni Prostornim planom uređenja Dubrovnika, kao ni sa Županijskim prostornim planom, u kojima stoji da padine Srđa moraju ostati neizgrađene. Takav je stav našega zavoda – jasan je župan Dobroslavić.

Predstavljajući projekt, britanski su investitori još lani kazali da “Fenestra Villages” u vlasništvu ima 28 tisuća četvornih metara zemljišta od ukupno 96 tisuća. Na tom je prostoru planirana izgradnja manjeg hotela s pratećim ugostiteljskim sadržajima, potom 26 niskih vila u zelenilu s pogledom na Grad i još 65 stambenih zgrada u pozadinskom dijelu s najviše četiri stambene jedinice. Na traženje konzervatora dopuštena je izgrađenost ispod 50 posto, u cijelom je obuhvatu smanjena jedna etaža planiranih građevina, osim u krajnjem istočnom dijelu, gdje je dopuštena visina gradnje “podrum i suteren”, pa je naglašeno kako svaki zahvat u krajoliku treba provoditi na način kojim bi se “utjecaj gradnje na prostor i ukupnu sliku Grada Dubrovnika sveo minimum”.

Tijekom brušenja UPU-a određeno je da prvi red elitnih vila može imati podrum, kat i potkrovlje, pa da je najveća visina građevina, mjerena od najniže točke utvrđenog terena uz građevinu do vijenca, šest metara. Sporne su vile u toj prvoj zoni zbog različitog tumačenja prostornoplanske dokumentacije i pitanja koliko će ti objekti narušavati vizure Grada. Neslužbena je informacija da bi gradnja ovih vila na Bosanci otvorila pitanje dvostrukih mjerila. Znači li to da je Bosanka samo korak prema dopuštenju tvrtki “Razvoj golf” za gradnju apartmana na Srđu s pogledom na Grad?
− Županija ne može reći da nije bila upoznata, dvije godine radi s Gradom na tom projektu. Komunikacije nema – riječi su dubrovačkoga gradonačelnika Andra Vlahušića, koji odgovornost pokušava prebaciti na Županiju pa Dobroslaviću spočitava kako “organizira investicijske forume i na to zove cijeli svijet”, a ne želi dati suglasnost na dokument koji je pokrenuo veliko ulaganje. No, Vlahušić pritom nije rekao da je županovu suglasnost zatražio tek 10. prosinca, zadnjeg dana za utvrđivanje plana i na sam dan sjednice Gradskog vijeća, što je, u najmanju ruku, neozbiljno.

Čeka se tumačenje

Dobroslavić kaže kako su gradski oci znali da Županija neće pristati na odstupanja na koja upozoravaju još od javne rasprave. Želeći izbjeći dvojna tumačenja i prepucavanja, istog su dana zatražili mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.
− Ravnateljica Zavoda kontaktirala je djelatnike Ministarstva, upoznata je da se o ovoj temi razgovaralo, ali odgovor nije stigao. Teško je reći radi li se o tome da Ministarstvo nije željelo ili nije moglo dati odgovor koji bi išao u prilog tome da se da pozitivno mišljenje – izjavio je župan pa Vlahušiću uzvraća kako je svjestan svoje odgovornosti i da upravo zbog toga neće dopustiti da Županija iziđe iz okvira zakona.

Nakon ovog debakla, UPU Bosanka vraća se na javnu raspravu. Britanski investitori ovoga tjedna nisu bili spremni komentirati propale mjesece rada. Neće odustati od investicije, ali treba im tjedan dana da odluče o daljnjim koracima.

U maju odluka - pelješki most, koridor ili trajektna linija

Konkurs za izradu predstudije o povezivanju hrvatskog juga s ostatkom zemlje raspisat će se do kraja ove godine, a studija koju s 200 hiljada eura sufinansira Evropska komisija trebala bi biti gotova do kraja maja - izjavio je u Bruxellesu ministar pomorstva prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš-Dončić.

Predstudija pak treba pokazati koje je najbolje povezivanje hrvatskog juga - pelješki most, koridor kroz Neum ili trajektna veza.

Podsjetimo, Hrvatske ceste već su pripremile nacrt novog pelješkog mosta koji se tek treba odobriti u Bruxellesu. Najvažnija je značajka da je novi projekat gotovo milijardu kuna jeftiniji od staroga. Most će biti uži, s dva prometna traka, a možda i niži. Za završetak kompletnog projekta trebat će oko 350 miliona eura, što je 134 miliona manje nego na starom projektu.

Obnova Beogradske kapije na Petrovaradinu na proljeće



U Gradskoj kući u Novom sadu danas je potpisan protokol o saradnji na programu obnove Beogradske kapije na Petrovaradinskoj tvrđavi koja treba da počne na proljeće 2013. godine.

Protokol su potpisali gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, ministar kulture i informisanja republike Srbije Bratislav Petković, predsednica Izvršnog odbora banke Intesa Draginja Đurić i vršilac dužnosti direktora Fonda za kapitalna ulaganja Vojvodine Nebojša Malenković.

Ministar kulture i informisanja Bratislav Petković rekao je da je ovakav protokol primjer koji bi trebalo i drugi da slijede na projektima revitalizacije i konzerviranja kulturno-historijskih spomenika.

Gradonačelnik Vučević je naglasio da Beogradska kapija ima veliki značaj za Novi Sad, jer simbolizuje ulazak srpske vojske u grad po završetku Prvog svjetskog rata.

"Ovaj protokol pokazuje da imamo jasnu viziju i nameru očuvanja kulturno-istorijskih spomenika i očuvanja same istorije našeg grada", rekao je Vučević.

Predsednica Izvršnog odbora banke Intesa Draginja Đurić kazala je da je ideja o podršci renoviranja nekog kulturno-istorijskog spomenka potekla od banke na čijem je ona čelu čime ta banka pokazuje društveno odgovorno poslovanje.

"Više od 80 procenata kulturne baštine sveta se odnosi na Italiju, a naša matična banka je u Italiji pa nije ni čudno što smo došli na ideju da pomognemo u finansiranju jednog ovakvog projekta", rekla je Đurićeva, dodajući, da je sličan projekat već završen u Novom Pazaru, a radilo se na revitalizaciji novopazarske tvrđave.

Ona je najavila da je u planu i konzerviranje zgrade Narodne biblioteke u Beogradu.

Vršilac dužnosti direktora Fonda za kapitalna ulaganja Vojvodine Nebojša Malenković je kazao da u ovom trenutku ima tri razloga za zadovoljstvo.

"Prvi razlog zadovoljstva je to što je fond uspeo da reguliše sve svoje obaveze prema izvođačima radova i da u 2013. uđe potpuno rasterećen, drugi razlog je potpisivanje ovog protokola, a treći činjenica da u novu godinu ulazimo sa potpisanim projektom koji će biti sigurno realizovan", kazao je Malenković.

Projekat obnove Beogradske kapije sa po 7,5 miliona dinara finansiraće grad Novi Sad i AP Vojvodina, dok će po 10 miliona dinara u taj projekat uložiti Republičko ministarstvo kulture i informisanja i banka Intesa.

Projekat obnove Beogradske kapije izradio je Zavod za zaštitu spomenika kulture Novog Sada. Konzervatorski radovi će započeti na proleće 2013. godine i uključuju sanaciju gornjih zona kapije, zaštitu od delovanja vlage, obnovu fasada i zidova unutrašnjih prostora kapije, rekonstrukciju kolovoza i odvodnju atmosferskih voda.

Beogradska kapija je jedan od najmonumentalnijih sačuvanih objekta u podgrađu Petrovaradinske tvrđave. Kapija je klasicističkog stila, duboka je 20 metara, a u njoj se nalaze četiri uzidane stražare i dva ulaza u bočne prostorije, dok sa obe strane postoje po dva kolska i dva pešačka prolaza.

Beogradska kapija na Petrovaradinu predstavlja jedan od tri lokaliteta koje su građani prepoznali kao spomenik kulture vredan očuvanja za buduće naraštaje i čiju obnovu su podržali sa ukupno 37.439 glasova na javnom konkursu realizovanom u okviru projekta "Mjesto koje volim".

Uskoro izgradnja Meriota u Beogradu

Kompanija „PSP Farman“ počeće krajem januara izgradnju hotela “Kortjard baj Meriot” u centru Beograda, najavio je predsjednik te kompanije Branislav Grujić.

On je naveo da će na rekonstrukciji bivše zgrade „Jugodrva“, pored Narodnog pozorišta, gdje će se nalaziti hotel, bez prekida raditi oko 200 ljudi.

„Vrijednost te investicije, zajedno sa vrijednošću nekretnina, je veća od 20 miliona eura“, naveo je Grujić, koji je i potpredsjednik Nacionalnog savjeta za privredni oporavak.

Predstavnici kompanije PSP Farman i lanca hotela „Meriot Internešnl“ potpisali su krajem 2011. godine menadžerski ugovor o izgradnji prvog „Kortjard baj Meriot“ hotela u Beogradu.

„Kortjard baj Meriot“ je brend hotela namijenjen prvenstveno poslovnim ljudima. Beogradski hotel imaće oko 110 soba i standard četiri plus zvjezdice.

Grujić je najavio da će u 2013. biti nastavljena i izgradnja kompleksa “Vest 65” u Bloku 65 na Novom Beogradu.

„U prvom tromjesečju u februaru ili martu, očekujemo useljenje“, kazao je Grujić, napomenuvši da se na kompleksu “Vest 65” radi punom parom i da je na gradilištu trenutno više od 400 radnika.

Trenutno su u toku završni radovi na prve tri od ukupno 11 stambenih lamela. U budućnosti je u okviru ovog kompleksa planirana i izgradnja tržnog centra i poslovne kule, koja bi, prema ranijim najavama, bila najviše zgrada u Beogradu.

Kako je naveo, to su „udarni“ projekti koji se tiču Srbije, dok PSP Farman kao holding iz inostranstva ima planove i za izlazak na nova tržišta i sada je u pregovorima sa Kuvajtom.

Grujić je dodao da će se u 2013. raditi i na projektu Feniks, koji je u građevinski konzorcijum okupio firme iz bivših jugoslovenskih republika, napomenuvši da će kompanija PSP Farman i u Rusiji učestvovati u realizaciji sedam do osam novih projekata.

[/i]

Beograd: Nastavak gradnje Prokopa



Radovi na izgradnji glavne železničke stanice Prokop u Beogradu biće nastavljeni u martu, a gradnja pristupnih saobraćajnica biće ponuđena investitorima, među kojima je i kineska kompanija „Putevi i mostovi“ koja gradi many između Zemuna i Borče, saopštilo je Ministarstvo saobraćaja.

To je dogovoreno na sastanku ministra saobraćaja Milutina Mrkonjića, ministra građevine Velimira Ilića i gradonačelnika Beograda Dragana Đilasa, na kojem je bilo reči o intenziviranju kapitalnih investicija u glavnom gradu.

Kad je riječ o aktiviranju nedavno dobijenog kuvajtskog kredita u visini od 25 miliona dolara, za nastavak radova na jednom od najvažnijih beogradskih infrastrukturalnih projekata – završetku železničke stanice Prokop, dogovoreno je da u martu počnu radovi u većem obimu, s obzirom na to da su obezbjeđena sredstva dovoljna da se ovaj višedecenijski posao konačno završi i stavi u funkciju.

Dio posla vezanog za Prokop, koji zahteva izgradnju pristupnih saobraćajnica, za šta je neophodno obezbjediti dodatnu sumu od 25 miliona dolara, ponudiće se potencijalnim investitorima, koji bi pronašli interes da plasiraju pomenuta sredstva.

„Jedan od takvih mogao bi da bude i kineska građevinska kompanija „Putevi i mostovi“, koja je angažovana na izgradnji mosta između Borče i Zemuna, a koja je svojim dosadašnjim radom pokazala visok nivo kvaliteta i želju da i dalje bude angažovana na srpskom građevinskom prostoru“, navodi se u saopštenju.

Razmatrana su pitanja u vezi sa izgradnjom mosta između Zemuna i Borče i usaglašavanju stavova oko generalnog urbanističkog plana u Beogradu kako bi se ubrzale proces za dobijanje neophodnih dozvola za izgradnju intermodalnog terminala u Batajnici.

Takođe, na dnevnom redu sastanka u Ministarstvu saobraćaja bilo je riječi i o usaglašavanju stavova dva resorna ministarstva i gradskih struktura oko generalnog urbanističkog plana Beograda (GUP).

Izgradnja mosta, koji će spojiti dvije obale Dunava, između Borče i Zemuna, u velikoj meri će preusmeriti transportni saobraćaj outpost gradskih zona, a istovremeno i poboljšati saobraćajni ‘krvotok’, konstatovali su učesnici sastanka.

Izgradnja tog mosta se veoma dobro odvija i po planiranoj dinamici.

Dogovoreno je da Ministarstvo saobraćaja formira radnu grupu koja će kordinirati sve aktivnosti vezane za završetak ove kapitalne investicije, navedeno je u saopštenju.

Obnova dvorca Esterhazy sredstvima EU



Dvorac Esterhazy predstavlja središne mjesto u identitetu Darde. Podignut je u 18. stoljeću, a smatra se da je gradnja započela 1749. godine kada je posjed dodijeljen obitelji Esterhazy, po kojima danas nosi ime. Jedan je od tri najstarija dvorca u ovom dijelu Hrvatske.

Iako dvorac u Dardi po vrijednosti spada u drugu spomeničku kategoriju, u lošem je stanju i potrebna je temeljita obnova. Država dosada nije bila zainteresirana za obnovu dvorca, stoga je Općina Darda uložila znatna sredstva kako bi spriječila daljnje propadanje.

Ovih dana stigle su odlične vijesti iz Općine Darda zbog nove ideje obnove i prenamjene dvorca. Izaslanstvo Općine Darda i tvrtke AMS Biomasa posjetila su dvorac Puchner kod Dombovara čija gradnja datira s kraja 18. stoljeća i po tome je sličan dvorcu u Dardi. Ono što je posebno zanimljivo za Općinu Darda je potpuna obnova sredstvima EU-a.

Upravo je to cilj osnutka zajedničke tvrtke općine i tvrtke AMS Biomasa, koja će aplicirati prema pretpristupnim fondovima EU-a kako bi obnovili dvorac, rekao je načelnik Općine Darda Anto Vukoje nakon posjeta dvorcu Puchner.

"Obitelj Puchner izvrsno je iskoristila mogućnost financiranja obnove dvorca, koji je postao jedan od najelitnijih objekata u Mađarskoj, pun je tijekom cijele godine i ono najvažnije zapošljava preko sto ljudi i angažira veliki broj kooperanata.
Slijedi kreiranje projekta, predstavljanje Općinskom Vijeću i potom apliciranje prema jednom od fondova", dodao je Vukoje.

[/i]

Beograd dobija novu najvisu zgradu (146 m)
www.b92.net/putovanja/zanimljivosti.php?...&dd=23&nav_id=680059

U martu počinje izgradnja prve IKEA-e u Hrvatskoj



IKEA je krajem decembra prošle godine podnijela zahtjev za izdavanjem građevinske dozvole za svoju prvu robnu kuću u Hrvatskoj na istočnom izlazu iz Zagreba kod Ivanje Reke u općini Rugvica.

Tada su iz IKEA-e najavili kako očekuju da će građevinski radovi početi tokom marta/aprila 2013., otvorenje godinu dana nakon početka izgradnje, a ukupna investicija firme IKEA u Hrvatskoj iznosit će oko 100 miliona eura.

[/i]