Regional Construction News
23 Mar 2015 16:05 - 23 Mar 2015 16:06 #4739
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Obnova „Sava centra” dovodi goste u hotele
Umesto da se ponudom kongresnog turizma takmiči sa Budimpeštom, Pragom ili Varšavom, „Sava centar” ugošćava domaće ili regionalne skupove, čime postaje nelojalna konkurencija Zlatiboru, Kopaoniku ili Vrnjačkoj Banji, smatraju hotelijeri
Poslovno udruženje hotelsko-ugostiteljske privrede „Hores” ukazalo je pre nekoliko dana na potrebu obnove „Sava centra”. Ističući kako ovaj „najreprezentativniji kongresni kapacitet u regionu” godinama propada, iz „Horesa” su poručili da bi njegova rekonstrukcija dovela do investiranja u hotelsku ponudu prestonice i doprinela jačanju turističke privrede.
Ulaganje u obnovu „Sava centra”, prema rečima Tomislava Momirovića, predsednika „Horesa”, mali je trošak u odnosu na to šta bi se njime dobilo.
– Grube procene kazuju da bi za rekonstrukciju, u zavisnosti od toga šta se želi, bilo potrebno najmanje pet miliona evra. Ali korist bi bila mnogo veća, jer bi „Sava centar” ponovo mogao da dovodi velike međunarodne kongrese sa po nekoliko hiljada učesnika, kao što je i činio osamdesetih godina 20. veka. Beograd je tada, zahvaljujući „Sava centru”, bio centar kongresnog turizma u regionu, a sada u ovoj ustanovi, koja posluje s gubicima, prokišnjava krov – ističe Momirović.
Teškoće nastaju kad neko želi da zakupi kongresni prostor u Beogradu.
– Lično sam pre godinu dana dovodio jednu međunarodnu investicionu bankarsku konferenciju koja je htela da održi kongres u Beogradu. Oni nemaju problem s budžetom, spremni su da iznajmljivanje prostora plate koliko se traži, ali zauzvrat očekuju uslove na nivou. Kad su videli „Sava centar”, odustali su od održavanja kongresa u našem glavnom gradu – navodi Momirović.
Ponovno funkcionisanje ovog zdanja značajno je i da bi se nastavio trend ulaganja u ovdašnje hotelijerstvo.
– Poslednjih godina, u Beogradu je ulagano u hotele, od velikih međunarodnih lanaca do mnoštva manjih objekata. Ako se „Sava centar” ne obnovi, postojeći hoteli imaće sve manje gostiju, a izgradnja novih će izostati. Jer, hotelijeri mogu u svojim objektima da održavaju manje kongrese i skupove, ali je potreban poseban centar za veće događaje sa hiljadama učesnika. Praksa u svetu je da se glavna dešavanja na takvim kongresima održavaju u namenskim prostorima poput „Sava centra”, a prateća u hotelima – ističe Momirović.
Osim obnove zdanja, trebalo bi dovesti i profesionalni menadžment makar i po cenu privatizacije „Sava centra”.
– Rukovodilac ove ustanove faktički je čovek broj jedan kongresnog turizma u Beogradu. Umesto da bude tako, ta fotelja godinama je služila za zadovoljavanje perifernih partijskih interesa. To se najbolje ogleda u finansijskim izveštajima: kako to da jedan ovakav kongresni kapacitet posluje sa gubitkom, a pri tom nema nikakve investicije – navodi Momirović.
„Sava centar” se, dodaje on, sada bavi pretežno organizacijom lokalnih skupova, pa tako predstavlja nelojalnu konkurenciju drugim kongresnim destinacijama u Srbiji.
– Oni daju damping cenu kako bi privukli domaće, ponekad i regionalne skupove. Apsurdno je da takva ustanova sa takvim kapacitetima bude konkurencija Zlatiboru, Kopaoniku ili Vrnjačkoj Banji, a ne, kao nekad, Budimpešti, Pragu i Varšavi – zaključuje Momirović.
„Sava centar” – od 1977. do danas
9.700 kongresa
1.900.000 učesnika
20.000 kulturnih manifestacija i programa
10.000.000 posetilaca
Kapaciteti
69.000 kvadratnih metara pod krovom
3.300 kvadrata izložbenog prostora
3.672 sedišta u velikoj dvorani
15 konferencijskih sala
7.000 mesta ukupan kapacitet
Umesto da se ponudom kongresnog turizma takmiči sa Budimpeštom, Pragom ili Varšavom, „Sava centar” ugošćava domaće ili regionalne skupove, čime postaje nelojalna konkurencija Zlatiboru, Kopaoniku ili Vrnjačkoj Banji, smatraju hotelijeri
Poslovno udruženje hotelsko-ugostiteljske privrede „Hores” ukazalo je pre nekoliko dana na potrebu obnove „Sava centra”. Ističući kako ovaj „najreprezentativniji kongresni kapacitet u regionu” godinama propada, iz „Horesa” su poručili da bi njegova rekonstrukcija dovela do investiranja u hotelsku ponudu prestonice i doprinela jačanju turističke privrede.
Ulaganje u obnovu „Sava centra”, prema rečima Tomislava Momirovića, predsednika „Horesa”, mali je trošak u odnosu na to šta bi se njime dobilo.
– Grube procene kazuju da bi za rekonstrukciju, u zavisnosti od toga šta se želi, bilo potrebno najmanje pet miliona evra. Ali korist bi bila mnogo veća, jer bi „Sava centar” ponovo mogao da dovodi velike međunarodne kongrese sa po nekoliko hiljada učesnika, kao što je i činio osamdesetih godina 20. veka. Beograd je tada, zahvaljujući „Sava centru”, bio centar kongresnog turizma u regionu, a sada u ovoj ustanovi, koja posluje s gubicima, prokišnjava krov – ističe Momirović.
Teškoće nastaju kad neko želi da zakupi kongresni prostor u Beogradu.
– Lično sam pre godinu dana dovodio jednu međunarodnu investicionu bankarsku konferenciju koja je htela da održi kongres u Beogradu. Oni nemaju problem s budžetom, spremni su da iznajmljivanje prostora plate koliko se traži, ali zauzvrat očekuju uslove na nivou. Kad su videli „Sava centar”, odustali su od održavanja kongresa u našem glavnom gradu – navodi Momirović.
Ponovno funkcionisanje ovog zdanja značajno je i da bi se nastavio trend ulaganja u ovdašnje hotelijerstvo.
– Poslednjih godina, u Beogradu je ulagano u hotele, od velikih međunarodnih lanaca do mnoštva manjih objekata. Ako se „Sava centar” ne obnovi, postojeći hoteli imaće sve manje gostiju, a izgradnja novih će izostati. Jer, hotelijeri mogu u svojim objektima da održavaju manje kongrese i skupove, ali je potreban poseban centar za veće događaje sa hiljadama učesnika. Praksa u svetu je da se glavna dešavanja na takvim kongresima održavaju u namenskim prostorima poput „Sava centra”, a prateća u hotelima – ističe Momirović.
Osim obnove zdanja, trebalo bi dovesti i profesionalni menadžment makar i po cenu privatizacije „Sava centra”.
– Rukovodilac ove ustanove faktički je čovek broj jedan kongresnog turizma u Beogradu. Umesto da bude tako, ta fotelja godinama je služila za zadovoljavanje perifernih partijskih interesa. To se najbolje ogleda u finansijskim izveštajima: kako to da jedan ovakav kongresni kapacitet posluje sa gubitkom, a pri tom nema nikakve investicije – navodi Momirović.
„Sava centar” se, dodaje on, sada bavi pretežno organizacijom lokalnih skupova, pa tako predstavlja nelojalnu konkurenciju drugim kongresnim destinacijama u Srbiji.
– Oni daju damping cenu kako bi privukli domaće, ponekad i regionalne skupove. Apsurdno je da takva ustanova sa takvim kapacitetima bude konkurencija Zlatiboru, Kopaoniku ili Vrnjačkoj Banji, a ne, kao nekad, Budimpešti, Pragu i Varšavi – zaključuje Momirović.
„Sava centar” – od 1977. do danas
9.700 kongresa
1.900.000 učesnika
20.000 kulturnih manifestacija i programa
10.000.000 posetilaca
Kapaciteti
69.000 kvadratnih metara pod krovom
3.300 kvadrata izložbenog prostora
3.672 sedišta u velikoj dvorani
15 konferencijskih sala
7.000 mesta ukupan kapacitet
(politika.rs/Foto D. Jevremović)
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
02 Apr 2015 15:07 #4763
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Potvrđen 220 mil. eura vrijedan projekt razvoja dubrovačke Zračne luke
Vlada Republike Hrvatske je donijela odluku o financiranju projekta “Razvoj Zračne luke Dubrovnik”, ukupne procijenjene vrijednosti 220 milijuna eura, kojom omogućuje Upravi Zračne luke Dubrovnik sklapanje ugovora s izvođačima radova…
Radovi bi, prema riječima ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, trebali početi u svibnju i lipnju i potrajati do 2019. Objasnio je da je Europska komisija odnosno Glavna uprava za tržišno natjecanje, najviši iznos za sufinanciranje javnim sredstvima odredila u iznosu od 145 milijuna eura, prenosi HRT.hr.
Vladina odluka odnosi se na osiguranje financiranja najviše do tog iznosa, dok je tvrtka Zračna luka Dubrovnik obvezna osigurati preostali iznos od 75 milijuna eura, uključivši i PDV.
Računa se da će glavnina ukupnih sredstava biti pokrivena novcem iz fondova Europske unije, iz kojih je već 40,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava iskorišteno za pripremu tehničke dokumentacije.
Premijer RH Zoran Milanović napominje kako se u dubrovački aerodrom ulaže gotovo jednak iznos kao u zagrebački te ističe važnost činjenice da će glavnina ulaganja biti pokrivena iz europskih fondova.
Projekt “Razvoj Zračne luke Dubrovnik” obuhvaća izgradnju i dogradnju objekata “zračne strane” dubrovačkog aerodroma, što uključuje uzletno-sletnu stazu, staze za vožnju, stajanku, osnovne staze, postrojenje za skladištenje i opskrbu gorivom, objekte za prihvat i otpremu, rekonstrukciju i izgradnju kompleksa putničkog terminala, pristupne ceste, parkirališta i mnoge druge objekte.
(HRT)
Vlada Republike Hrvatske je donijela odluku o financiranju projekta “Razvoj Zračne luke Dubrovnik”, ukupne procijenjene vrijednosti 220 milijuna eura, kojom omogućuje Upravi Zračne luke Dubrovnik sklapanje ugovora s izvođačima radova…
Radovi bi, prema riječima ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, trebali početi u svibnju i lipnju i potrajati do 2019. Objasnio je da je Europska komisija odnosno Glavna uprava za tržišno natjecanje, najviši iznos za sufinanciranje javnim sredstvima odredila u iznosu od 145 milijuna eura, prenosi HRT.hr.
Vladina odluka odnosi se na osiguranje financiranja najviše do tog iznosa, dok je tvrtka Zračna luka Dubrovnik obvezna osigurati preostali iznos od 75 milijuna eura, uključivši i PDV.
Računa se da će glavnina ukupnih sredstava biti pokrivena novcem iz fondova Europske unije, iz kojih je već 40,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava iskorišteno za pripremu tehničke dokumentacije.
Premijer RH Zoran Milanović napominje kako se u dubrovački aerodrom ulaže gotovo jednak iznos kao u zagrebački te ističe važnost činjenice da će glavnina ulaganja biti pokrivena iz europskih fondova.
Projekt “Razvoj Zračne luke Dubrovnik” obuhvaća izgradnju i dogradnju objekata “zračne strane” dubrovačkog aerodroma, što uključuje uzletno-sletnu stazu, staze za vožnju, stajanku, osnovne staze, postrojenje za skladištenje i opskrbu gorivom, objekte za prihvat i otpremu, rekonstrukciju i izgradnju kompleksa putničkog terminala, pristupne ceste, parkirališta i mnoge druge objekte.
(HRT)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
09 Apr 2015 11:32 #4768
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Moguća izgradnja tunela u srcu Beograda
Projekat "Beograd na vodi" oživeo sedam decenija staru ideju o tunelu koji bi povezao savski amfiteatar i Dorćol.
Podzemna saobraćajnica bi išla od Kameničke do Francuske ulice, odnosno od prostora na kojem se danas nalazi Ekonomski fakultet, u neposrednoj blizini Glavne autobuske stanice, pa sve do Dorćola.
Iako je izgradnja odavno počela, tadašnja tehnologija nije omogućavala da bude završen. Danas, to za nas ne bi predstavljalo veliki problem, rekao je premijer Aleksandar Vučić na sednici Skupštine Srbije.
Generalnim urbanističkim planom s početka pedesetih, bilo je predviđeno da se probije tunel kroz koji bi išla magistralna saobraćajnica, pa bi vozila izbegla prolazak kroz centar grada.
Čak su i počeli radovi. Kopane su cevi u Ulici Gavrila Principa kod broja 63. Probijeno je tačno 56 metara i tu se stalo. Zvanično zbog pojave podzemnih voda i klizišta. Nezvanično, novac i mehanizacija preusmereni su za izgradnju Novog Beograda.
Izlaz iz tog bazičnog tunela, nalazio bi se u blizini velike raskrsnice kod Crkve Aleksandara Nevskog na Dorćolu. Tačnije, na mestu gde se danas nalazi benzinska pumpa.
Strateški, ovim tunelom bi se Karaburma povezala sa Novim Beogradom i Zemunom. Vozila bi iz Ulice Venizelosove, tunelom izbijala u savski amfiteatar, odakle bi preko mosta prelazili na levu stranu Save. Takođe, napravila bi se i saobraćajnica, koja bi se povezala sa Obrenovačkim putem.
Tunel od Ekonomskog fakulteta do Francuske ulice nije ni prvi, a ni poslednji o kojem se mašta. Na trasi Unutrašnjeg magistralnog prstena predviđena su čak tri, od kojih bi najduži i najvažniji bio onaj koji bi išao od petlje Hipodrom sve do stadiona Partizana.
Takođe su razmatrane i "podzemne veze" Brankovog mosta i Bulevara despota Stefana, kao i potez od Veterinarskog fakulteta do Tiršove ulice.
Izvor: Novosti
Projekat "Beograd na vodi" oživeo sedam decenija staru ideju o tunelu koji bi povezao savski amfiteatar i Dorćol.
Podzemna saobraćajnica bi išla od Kameničke do Francuske ulice, odnosno od prostora na kojem se danas nalazi Ekonomski fakultet, u neposrednoj blizini Glavne autobuske stanice, pa sve do Dorćola.
Iako je izgradnja odavno počela, tadašnja tehnologija nije omogućavala da bude završen. Danas, to za nas ne bi predstavljalo veliki problem, rekao je premijer Aleksandar Vučić na sednici Skupštine Srbije.
Generalnim urbanističkim planom s početka pedesetih, bilo je predviđeno da se probije tunel kroz koji bi išla magistralna saobraćajnica, pa bi vozila izbegla prolazak kroz centar grada.
Čak su i počeli radovi. Kopane su cevi u Ulici Gavrila Principa kod broja 63. Probijeno je tačno 56 metara i tu se stalo. Zvanično zbog pojave podzemnih voda i klizišta. Nezvanično, novac i mehanizacija preusmereni su za izgradnju Novog Beograda.
Izlaz iz tog bazičnog tunela, nalazio bi se u blizini velike raskrsnice kod Crkve Aleksandara Nevskog na Dorćolu. Tačnije, na mestu gde se danas nalazi benzinska pumpa.
Strateški, ovim tunelom bi se Karaburma povezala sa Novim Beogradom i Zemunom. Vozila bi iz Ulice Venizelosove, tunelom izbijala u savski amfiteatar, odakle bi preko mosta prelazili na levu stranu Save. Takođe, napravila bi se i saobraćajnica, koja bi se povezala sa Obrenovačkim putem.
Tunel od Ekonomskog fakulteta do Francuske ulice nije ni prvi, a ni poslednji o kojem se mašta. Na trasi Unutrašnjeg magistralnog prstena predviđena su čak tri, od kojih bi najduži i najvažniji bio onaj koji bi išao od petlje Hipodrom sve do stadiona Partizana.
Takođe su razmatrane i "podzemne veze" Brankovog mosta i Bulevara despota Stefana, kao i potez od Veterinarskog fakulteta do Tiršove ulice.
Izvor: Novosti
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
12 Apr 2015 11:07 #4784
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Za rekonstrukciju Centra Sava potrebno 20 miliona eura
BEOGRAD - Srbija i Beograd poslednjih godina konstantno rastu na svetskoj rang listi kongresnih destinacija, a jedan od preduslova za rast tog vida turizma je rekonstrukcija Centra Sava za koju je neophodno najviše 20 miliona evra.
Taj iznos može da se vrati od prihoda kongresnog turizma za godinu dana, istakli su predstavnici turističkih organizacija Srbije i Beograda.
Direktor Kongresnog biroa Srbije, koji posluje u okviru Turističke organizacije Srbije, Mlađan Miškeljin rekao je Tanjugu da bi za komplenu rekonstrukciju Centra Sava bilo neophodno uložiti od šest do 20 miliona evra, a samo prošle godine Srbija je od kongresnog turizma zaradila više od 20 miliona evra.
Nužne su ozbiljne investicije i to je za bolju energetsku efikasnost neophodno uložiti osam miliona evra, ulaganja u objekat i tehničku opermu iznosila bi dva miliona evra, a za poboljšanje kapaciteta i funkcionalnosti neophodno je investirati 10 miliona evra, naveo je on.
Miškeljin je istakao da je poslednjih godina dosta uloženo u hotelsku industriju i avio sektor i da bi u narednom periodu trebalo više uložiti u kongresni Centar Sava, jer je taj deo Novog Beograda idealna pozicija za kandidaturu Srbije za takvu vrstu događaja.
Prema njegovim rečima, Centar Sava je jedini kongresni prostor od Beča do Atine koji može da primi 3.500 ljudi, ali je njegovo trenutno stanje ograničavajući faktor za dobijanje većih kongresa.
Miškeljin je podsetio da je Srbija ove godinie predsedavajuća OEBS-u i da je će krajem godine u Beogradu biti održana konferencija te organizacije, ali će skup biti organizaovan u beogradskoj Areni.
Kada su u pitanju prihodi, podaci Kongresnog biroa govore da je Srbija prošle godine od međunarodnih kongresa zaradila više od 20 miliona evra.
Prosečan boravak svakog učesnika kongresa je 3,3 dana, prosečna potrošnja 400 evra po danu koja uključuje troškove registracije, hotela, taksa, ishrane, transporta, dodatnog programa zabave, kupovine.., naveo je on.
Miškeljin je naglasio da Srbija poslednjih šet godina intenzivno raste na svetskoj rang listi kongresnih destinacija, pa je od početnog 79. mesta trenutno dospela na 42. poziciju.
Beograd je u poslednje tri godine među top 50 gradova u svetu, kada je kongresni turizam u pitanju, i nalazi se na 44. poziciji u rangu sa Vašingtonom i Melburnom.
"U regionu smo ubedljivo prvi, dva-tri kongresa iza nas je Ljubljana, a daleko iza nas su Zagreb, Dubrovnik. Treba naglasiti da se i Novi Sad nalazi na toj listi, koja rangira top 300 gradova u svetu", rekao je Miškeljin ukazavši da je Novi Sad poslednjih godina u rangu Bleda, Skoplja, Sarajeva.
Direktor Turističke organizacije Beograda Miodrag Popović rekao je Tanjugu da je u glavnom gradu za nešto više od godinu dana izgrađeno 10 novih hotela pa trenutno u prestonici ima 77 hotela sa tri, četiri i pet zvezdica, što je veoma značajno za organizovanje kongresna.
"Kongresni gosti su najbolji gosti Beograda, ako računamo kotizaciju, troškove hotela i nešto od onoga što oni vanpansionski potroše...nije čudo što se čitav svet, veliki gradovi i velike turističke destinacije bore za organizaciju kongresa" , naglasio je on.
Prema njegovim rečima Beograd je veoma značajna kongresna destinacija kako zbog toga što se nalazi u centru jugoistočne Evrope tako i zbog svoje duge i uspešne tradicije u organizovanju događaja i kongresa.
"Sava centru je neophodna rekonstrukcija, ali Centar Sava taj novac neposredno može da zaradi za godinu dana. I on ga zarađuje", rekao je Popović.
Direktor TOB-a smatra da u gradu postoji još nekoliko prostora u kojima se organizuju manji kongresi, ali nijedan prostor nema taj kapacitet kao što ga ima Sava centar.
(Foto Tanjug, N. Jovanović, arhiva)
BEOGRAD - Srbija i Beograd poslednjih godina konstantno rastu na svetskoj rang listi kongresnih destinacija, a jedan od preduslova za rast tog vida turizma je rekonstrukcija Centra Sava za koju je neophodno najviše 20 miliona evra.
Taj iznos može da se vrati od prihoda kongresnog turizma za godinu dana, istakli su predstavnici turističkih organizacija Srbije i Beograda.
Direktor Kongresnog biroa Srbije, koji posluje u okviru Turističke organizacije Srbije, Mlađan Miškeljin rekao je Tanjugu da bi za komplenu rekonstrukciju Centra Sava bilo neophodno uložiti od šest do 20 miliona evra, a samo prošle godine Srbija je od kongresnog turizma zaradila više od 20 miliona evra.
Nužne su ozbiljne investicije i to je za bolju energetsku efikasnost neophodno uložiti osam miliona evra, ulaganja u objekat i tehničku opermu iznosila bi dva miliona evra, a za poboljšanje kapaciteta i funkcionalnosti neophodno je investirati 10 miliona evra, naveo je on.
Miškeljin je istakao da je poslednjih godina dosta uloženo u hotelsku industriju i avio sektor i da bi u narednom periodu trebalo više uložiti u kongresni Centar Sava, jer je taj deo Novog Beograda idealna pozicija za kandidaturu Srbije za takvu vrstu događaja.
Prema njegovim rečima, Centar Sava je jedini kongresni prostor od Beča do Atine koji može da primi 3.500 ljudi, ali je njegovo trenutno stanje ograničavajući faktor za dobijanje većih kongresa.
Miškeljin je podsetio da je Srbija ove godinie predsedavajuća OEBS-u i da je će krajem godine u Beogradu biti održana konferencija te organizacije, ali će skup biti organizaovan u beogradskoj Areni.
Kada su u pitanju prihodi, podaci Kongresnog biroa govore da je Srbija prošle godine od međunarodnih kongresa zaradila više od 20 miliona evra.
Prosečan boravak svakog učesnika kongresa je 3,3 dana, prosečna potrošnja 400 evra po danu koja uključuje troškove registracije, hotela, taksa, ishrane, transporta, dodatnog programa zabave, kupovine.., naveo je on.
Miškeljin je naglasio da Srbija poslednjih šet godina intenzivno raste na svetskoj rang listi kongresnih destinacija, pa je od početnog 79. mesta trenutno dospela na 42. poziciju.
Beograd je u poslednje tri godine među top 50 gradova u svetu, kada je kongresni turizam u pitanju, i nalazi se na 44. poziciji u rangu sa Vašingtonom i Melburnom.
"U regionu smo ubedljivo prvi, dva-tri kongresa iza nas je Ljubljana, a daleko iza nas su Zagreb, Dubrovnik. Treba naglasiti da se i Novi Sad nalazi na toj listi, koja rangira top 300 gradova u svetu", rekao je Miškeljin ukazavši da je Novi Sad poslednjih godina u rangu Bleda, Skoplja, Sarajeva.
Direktor Turističke organizacije Beograda Miodrag Popović rekao je Tanjugu da je u glavnom gradu za nešto više od godinu dana izgrađeno 10 novih hotela pa trenutno u prestonici ima 77 hotela sa tri, četiri i pet zvezdica, što je veoma značajno za organizovanje kongresna.
"Kongresni gosti su najbolji gosti Beograda, ako računamo kotizaciju, troškove hotela i nešto od onoga što oni vanpansionski potroše...nije čudo što se čitav svet, veliki gradovi i velike turističke destinacije bore za organizaciju kongresa" , naglasio je on.
Prema njegovim rečima Beograd je veoma značajna kongresna destinacija kako zbog toga što se nalazi u centru jugoistočne Evrope tako i zbog svoje duge i uspešne tradicije u organizovanju događaja i kongresa.
"Sava centru je neophodna rekonstrukcija, ali Centar Sava taj novac neposredno može da zaradi za godinu dana. I on ga zarađuje", rekao je Popović.
Direktor TOB-a smatra da u gradu postoji još nekoliko prostora u kojima se organizuju manji kongresi, ali nijedan prostor nema taj kapacitet kao što ga ima Sava centar.
(Foto Tanjug, N. Jovanović, arhiva)
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
24 Apr 2015 12:22 #4819
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Pelješki most koristit će se besplatno, izgradnja do 2019. godine
Pelješki most koristit će se besplatno, sufinancirat će se EU sredstvima u visini od 50 do 80 posto, a mogao bi biti gotov do 2018. ili 2019. godine, rekao je u petak u Dubrovniku ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
Ministar je kazao i kako očekuje izradu studije izvodljivosti do kraja sljedećeg mjeseca. "Krajem svibnja bi trebala biti gotova studija izvodljivosti za Pelješki most, rade je Hrvatske ceste s konzultantima. Nakon toga slijedi revizija studije utjecaja na okoliš koja se paralelno radi, i vjerujem da bi na ljeto Hrvatske ceste mogle raspisati natječaj za projekt povezivanja juga", rekao je novinarima Hajdaš Dončić, koji danas u Dubrovniku potpisuje ugovore o sufinanciranju izgradnje lučke infrastrukture u luci Ston i pomorsko putničkog terminala Vela luka.
Istaknuo je kako je realno očekivati završenje tog projekta u roku od dvije do tri godine nakon potpisivanja ugovora, što znači da bi Pelješki most mogao biti izgrađen 2018. ili 2019. godine.
Odgovarajući na novinarska pitanja, ministar je također istaknuo kako će prije izgradnje mosta biti završeni radovi u Zračnoj luci Dubrovnik, koja je nedavno izabrana kao jedan od prva četiri projekta u Europskoj uniji za kreditiranje u sklopu tzv. "Junckerovog plana".
"Radovi u Zračnoj luci Dubrovnik bit će gotovi prije Pelješkog mosta, u prvoj fazi su već počeli, a za 20-ak dana očekujemo potpisivanje ugovora za drugu fazu, koja je financirana 75 posto bespovratnim sredstvima, a ostatak dolazi iz Junckerovog plana", izjavio je Hajdaš Dončić.
Projekt proširenja Zračne luke Dubrovnik investicija je vrijedna više od 246 milijuna eura.
(Fena)
Pelješki most koristit će se besplatno, sufinancirat će se EU sredstvima u visini od 50 do 80 posto, a mogao bi biti gotov do 2018. ili 2019. godine, rekao je u petak u Dubrovniku ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
Ministar je kazao i kako očekuje izradu studije izvodljivosti do kraja sljedećeg mjeseca. "Krajem svibnja bi trebala biti gotova studija izvodljivosti za Pelješki most, rade je Hrvatske ceste s konzultantima. Nakon toga slijedi revizija studije utjecaja na okoliš koja se paralelno radi, i vjerujem da bi na ljeto Hrvatske ceste mogle raspisati natječaj za projekt povezivanja juga", rekao je novinarima Hajdaš Dončić, koji danas u Dubrovniku potpisuje ugovore o sufinanciranju izgradnje lučke infrastrukture u luci Ston i pomorsko putničkog terminala Vela luka.
Istaknuo je kako je realno očekivati završenje tog projekta u roku od dvije do tri godine nakon potpisivanja ugovora, što znači da bi Pelješki most mogao biti izgrađen 2018. ili 2019. godine.
Odgovarajući na novinarska pitanja, ministar je također istaknuo kako će prije izgradnje mosta biti završeni radovi u Zračnoj luci Dubrovnik, koja je nedavno izabrana kao jedan od prva četiri projekta u Europskoj uniji za kreditiranje u sklopu tzv. "Junckerovog plana".
"Radovi u Zračnoj luci Dubrovnik bit će gotovi prije Pelješkog mosta, u prvoj fazi su već počeli, a za 20-ak dana očekujemo potpisivanje ugovora za drugu fazu, koja je financirana 75 posto bespovratnim sredstvima, a ostatak dolazi iz Junckerovog plana", izjavio je Hajdaš Dončić.
Projekt proširenja Zračne luke Dubrovnik investicija je vrijedna više od 246 milijuna eura.
(Fena)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
26 Apr 2015 16:44 #4822
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Potpisan ugovor za Beograd na vodi vrijedan 3,5 mlrd EUR
U Beogradu je u nedjelju (26. aprila 2015. godine) potpisan Ugovor o zajedničkom ulaganju u projekat Beograd na vodi, čija je vrijednost oko 3,5 mlrd EUR.
Ugovor su potpisali potpredsjednik Vlade i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, predsjednik Upravnog odbora kompanije "Eagle Hills" Muhamed Al Abar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i direktor "Beograda na vodi" Aleksandar Trifunović, a ceremoniji potpisivanja prisustvovao je gradonačelnik Beograda Siniša Mali.
Tim projektom predviđeno je da se na površini od oko 177 hektara izgradi više od milion kvadratnih metara stambenog prostora, oko 750.000 kvadratnih metara poslovnog i komercijalnog prostora, više od 62.000 kvadrata javnih sadržaja kao što su vrtići, škole, ustanove kulture, socijalne i zdravstvene zaštite i oko 242.000 kvadrata novih zelenih površina.
Osnovni elementi ugovora, koji, prema riječima čelnika grada Beograda, podrazumijeva da cjelokupan trošak finansiranja projekta i rizike snosi investitor, biće predstavljeni javnosti u zgradi obnovljene Beogradske zadruge, čiju je rekonstrukciju takođe finansirao arapski partner.
Prema riječima nadležnih, Republika Srbija, odnosno Grad Beograd, ne investiraju ništa, osim u infrastrukturu do granice projekta, što bi i inače uradili.
Izgradnja prvih objekata u "Beogradu na vodi" počeće na ljeto ove godine, i to će biti dvije stambene kule koje su premijerno prikazane u Kanu, na najvećem svjetskom sajmu nekretnina.
- Mislim da je naša obaveza ono za šta smo se i opredijelili, a to je da oživimo ovaj dio Savamale ispred naše firme i Vlade Srbije. Obećali smo vladi da ćemo na ovom projektu koristiti najnaprednije tehnike i dizajn i to ćemo i uraditi - poručio je Al Abar.
- Srbija i Beograd grade i ovo je velika mogućnost da zaposlimo građevinsku, mašinsku i svaku drugu industriju - rekla je Zorana Mihajlović i dodala da očekuje da će ugovor biti realizovan u predviđenom roku.
Gradonačelnik Beograda Siniša Mali izjavio je da će ugovor o realizaciji projekta "Beograd na vodi" biti pravnosnažan kada Komisija za zaštitu konkurencije da odobrenje i da će onda javnosti biti objavljeni svi njegovi elementi.
(ekapija.com)
U Beogradu je u nedjelju (26. aprila 2015. godine) potpisan Ugovor o zajedničkom ulaganju u projekat Beograd na vodi, čija je vrijednost oko 3,5 mlrd EUR.
Ugovor su potpisali potpredsjednik Vlade i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, predsjednik Upravnog odbora kompanije "Eagle Hills" Muhamed Al Abar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i direktor "Beograda na vodi" Aleksandar Trifunović, a ceremoniji potpisivanja prisustvovao je gradonačelnik Beograda Siniša Mali.
Tim projektom predviđeno je da se na površini od oko 177 hektara izgradi više od milion kvadratnih metara stambenog prostora, oko 750.000 kvadratnih metara poslovnog i komercijalnog prostora, više od 62.000 kvadrata javnih sadržaja kao što su vrtići, škole, ustanove kulture, socijalne i zdravstvene zaštite i oko 242.000 kvadrata novih zelenih površina.
Osnovni elementi ugovora, koji, prema riječima čelnika grada Beograda, podrazumijeva da cjelokupan trošak finansiranja projekta i rizike snosi investitor, biće predstavljeni javnosti u zgradi obnovljene Beogradske zadruge, čiju je rekonstrukciju takođe finansirao arapski partner.
Prema riječima nadležnih, Republika Srbija, odnosno Grad Beograd, ne investiraju ništa, osim u infrastrukturu do granice projekta, što bi i inače uradili.
Izgradnja prvih objekata u "Beogradu na vodi" počeće na ljeto ove godine, i to će biti dvije stambene kule koje su premijerno prikazane u Kanu, na najvećem svjetskom sajmu nekretnina.
- Mislim da je naša obaveza ono za šta smo se i opredijelili, a to je da oživimo ovaj dio Savamale ispred naše firme i Vlade Srbije. Obećali smo vladi da ćemo na ovom projektu koristiti najnaprednije tehnike i dizajn i to ćemo i uraditi - poručio je Al Abar.
- Srbija i Beograd grade i ovo je velika mogućnost da zaposlimo građevinsku, mašinsku i svaku drugu industriju - rekla je Zorana Mihajlović i dodala da očekuje da će ugovor biti realizovan u predviđenom roku.
Gradonačelnik Beograda Siniša Mali izjavio je da će ugovor o realizaciji projekta "Beograd na vodi" biti pravnosnažan kada Komisija za zaštitu konkurencije da odobrenje i da će onda javnosti biti objavljeni svi njegovi elementi.
(ekapija.com)
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
06 Maj 2015 20:04 #4836
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Mogući izgled Pelješkog mosta: Uz cestu hotel i radnje, cijena 900 miliona eura
Kontroverzna ideja Pelješkog mosta dobila je novi mogući oblik – građevina od stakla i drveta mogla bi zamijeniti klasični most koji Hrvatska planira izgraditi uz pomoć EU.
Naime, radi se o mostu koji bi pored ceste imao i sadržaje kao što su hotel, apartmani, radnje i izložbeni prostor. Kao što je prethodno najavljivano, i ova verzija mosta trebala bi imati luk visok 50 metara, a koji bi omogućio prolazak brodova u Neumski zaljev.
Upravo u tom najvišem dijelu mosta hrvatski arhitekta Ivica Plavec predviđa hotel koji bi bio visok kao zgrada od 20 spratova.
Ipak, kao svaka veća ideja i Plavecov most koštao bi kao budžet manje države, ali postoji šansa da upravo zbog korištenja prirodnih materijala pomoć Evropske unije bude veća nego što je planirano.
Gradnja mosta koštala bi nevjerovatnih 900 miliona eura, što je dva puta skuplje od prvobitne ideje koju potpisuje Jure Radić.
(klix)
Kontroverzna ideja Pelješkog mosta dobila je novi mogući oblik – građevina od stakla i drveta mogla bi zamijeniti klasični most koji Hrvatska planira izgraditi uz pomoć EU.
Naime, radi se o mostu koji bi pored ceste imao i sadržaje kao što su hotel, apartmani, radnje i izložbeni prostor. Kao što je prethodno najavljivano, i ova verzija mosta trebala bi imati luk visok 50 metara, a koji bi omogućio prolazak brodova u Neumski zaljev.
Upravo u tom najvišem dijelu mosta hrvatski arhitekta Ivica Plavec predviđa hotel koji bi bio visok kao zgrada od 20 spratova.
Ipak, kao svaka veća ideja i Plavecov most koštao bi kao budžet manje države, ali postoji šansa da upravo zbog korištenja prirodnih materijala pomoć Evropske unije bude veća nego što je planirano.
Gradnja mosta koštala bi nevjerovatnih 900 miliona eura, što je dva puta skuplje od prvobitne ideje koju potpisuje Jure Radić.
(klix)
Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
10 Jun 2015 17:00 #4885
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
IKEA dobila dozvolu za gradnju prve robne kuće u Srbiji
Švedska kompanija za proizvodnju i prodaju namještaja IKEA dobila je danas građevinsku dozvolu za izgradnju prve robne kuće u Srbiji, u koju će biti investirano 70 miliona eura.
Robna kuća će biti u naselju Bubanj Potok u Beogradu, a pripremni radovi će početi u narednih nekoliko nedjelja.
Planirano je da radovi budu završeni do kraja 2016. godine. Objekt, u kojem bi trebalo da se zaposli 300 radnika, bit će površine 38.900 metara kvadratnih.
Dozvolu, koju je grad Beograd izdao u roku od dva dana direktoru za nekretnine i razvoj kompanije IKEA za jugoistočnu Evropu Vladislavu Laliću, uručila je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović.
Opremanje lokacije za robnu kuću IKEA u Bubanj Potoku koštat će 10 miliona eura, što će finansirati ta kompanija, a u ime toga će joj biti umanjeni troškovi naknade za korišćenje građevinskog zemljišta, rečeno je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije.
IKEA je ranije najavila da bi u Srbiji otvorila pet robnih kuća, ali je Lalić danas rekao da će širenje te kompanije u Srbiji zavisiti od poslovanja prve robne kuće u Beogradu.
SRNA
Švedska kompanija za proizvodnju i prodaju namještaja IKEA dobila je danas građevinsku dozvolu za izgradnju prve robne kuće u Srbiji, u koju će biti investirano 70 miliona eura.
Robna kuća će biti u naselju Bubanj Potok u Beogradu, a pripremni radovi će početi u narednih nekoliko nedjelja.
Planirano je da radovi budu završeni do kraja 2016. godine. Objekt, u kojem bi trebalo da se zaposli 300 radnika, bit će površine 38.900 metara kvadratnih.
Dozvolu, koju je grad Beograd izdao u roku od dva dana direktoru za nekretnine i razvoj kompanije IKEA za jugoistočnu Evropu Vladislavu Laliću, uručila je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović.
Opremanje lokacije za robnu kuću IKEA u Bubanj Potoku koštat će 10 miliona eura, što će finansirati ta kompanija, a u ime toga će joj biti umanjeni troškovi naknade za korišćenje građevinskog zemljišta, rečeno je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije.
IKEA je ranije najavila da bi u Srbiji otvorila pet robnih kuća, ali je Lalić danas rekao da će širenje te kompanije u Srbiji zavisiti od poslovanja prve robne kuće u Beogradu.
SRNA
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
15 Jul 2015 13:47 #4928
by xYz
Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!
Uskoro početak gradnje Pelješkog mosta
U Vladi Hrvatske očekuju gradnju najranije u proljeće 2016. te da će EU dati 85 posto za projekt vrijedan 380 miliona eura.
Pelješki most ocijenjen je u studiji izvodljivosti saobraćajnog povezivanja razdvojenog područja Republike Hrvatske kao najbolje rješenje i sigurno će se graditi, izjavio je u srijedu predsjednik Vlade ove države Zoran Milanović.
„Danas smo potpuno u pravu kad kažemo da će se taj most graditi, da će to početi vrlo brzo i da će procedura biti dovedena do kraja u zadnjem kvartalu ove godine“, rekao je Milanović na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.
Dodao je kako se Vlada Hrvatske nije razmetala obećanjima i potpisivala ugovore za koje nije osiguran novac, prenosi agencija Hina.
„Sa punom odgovornošću možemo reći da smo ovaj postupak doveli do samog početka njegovog izvođenja. Sve kasnije bit će lakše“, izjavio je hrvatski premijer.
Ističe da je most odabran „od onih koji u Europi o tome odlučuju“ kao najbolja opcija od nekoliko koliko su ponuđene. Po njegovim riječima, Pelješki most nije samo građevinski, nego i politički projekt spajanja razdvojenih područja Hrvatske i Europske unije.
„No, u temelju svega je želja da se Hrvatska spoji i da se više ne mora do Dubrovnika putovati preko teritorija druge, susjedne i prijateljske države u kojoj živi puno Hrvata, ali druge države, koja nažalost još dugo neće postati članica EU-a“, kaže Milanović.
Studija izvodljivosti
Hrvatski ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić saopćio je da je u studiji izvodljivosti saobraćajnog povezivanja razdvojenog područja Hrvatske koju je izradio konzorcij TFP, najboljom opcijom ocijenjena gradnja Pelješkog mosta te da je most pogodan za financiranje iz fondova EU.
Prema njegovim riječima, konkurs za gradnju mosta trebao bi biti raspisan u posljednjem ovogodišnjem kvartalu, a gradnja bi trebala trajati između dvije i pol i tri godine. Ukupna vrijednost projekta Pelješki most sa spojnim cestama je 2,85 milijardi kuna (380 miliona eura), a samog mosta 1,55 milijardi kuna, odnosno 210 miliona eura.
U Vladi Hrvatske očekuju kako će Europska unija u finansiranju gradnje učestvovati sa maksimalnih 85 posto te da bi gradnja mogla početi najranije u proljeće 2016. godine.
U Vladi Hrvatske očekuju gradnju najranije u proljeće 2016. te da će EU dati 85 posto za projekt vrijedan 380 miliona eura.
Pelješki most ocijenjen je u studiji izvodljivosti saobraćajnog povezivanja razdvojenog područja Republike Hrvatske kao najbolje rješenje i sigurno će se graditi, izjavio je u srijedu predsjednik Vlade ove države Zoran Milanović.
„Danas smo potpuno u pravu kad kažemo da će se taj most graditi, da će to početi vrlo brzo i da će procedura biti dovedena do kraja u zadnjem kvartalu ove godine“, rekao je Milanović na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.
Dodao je kako se Vlada Hrvatske nije razmetala obećanjima i potpisivala ugovore za koje nije osiguran novac, prenosi agencija Hina.
„Sa punom odgovornošću možemo reći da smo ovaj postupak doveli do samog početka njegovog izvođenja. Sve kasnije bit će lakše“, izjavio je hrvatski premijer.
Ističe da je most odabran „od onih koji u Europi o tome odlučuju“ kao najbolja opcija od nekoliko koliko su ponuđene. Po njegovim riječima, Pelješki most nije samo građevinski, nego i politički projekt spajanja razdvojenih područja Hrvatske i Europske unije.
„No, u temelju svega je želja da se Hrvatska spoji i da se više ne mora do Dubrovnika putovati preko teritorija druge, susjedne i prijateljske države u kojoj živi puno Hrvata, ali druge države, koja nažalost još dugo neće postati članica EU-a“, kaže Milanović.
Studija izvodljivosti
Hrvatski ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić saopćio je da je u studiji izvodljivosti saobraćajnog povezivanja razdvojenog područja Hrvatske koju je izradio konzorcij TFP, najboljom opcijom ocijenjena gradnja Pelješkog mosta te da je most pogodan za financiranje iz fondova EU.
Prema njegovim riječima, konkurs za gradnju mosta trebao bi biti raspisan u posljednjem ovogodišnjem kvartalu, a gradnja bi trebala trajati između dvije i pol i tri godine. Ukupna vrijednost projekta Pelješki most sa spojnim cestama je 2,85 milijardi kuna (380 miliona eura), a samog mosta 1,55 milijardi kuna, odnosno 210 miliona eura.
U Vladi Hrvatske očekuju kako će Europska unija u finansiranju gradnje učestvovati sa maksimalnih 85 posto te da bi gradnja mogla početi najranije u proljeće 2016. godine.
(Al Jazeera)
[/i] Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
Time to create page: 0.084 seconds