Energetski sektor - Energy sector

U Tomislavgradu uspješno se provode aktivnosti vezane za izgradnju prve vjetroelektrane u BiH - VE Mesihovina.

Na projektu do sada je izrađen i revidiran Idejni projekt trafostanice - TS 20/110 kV Gornji Brišnik za VE Mesihovina, izrađen je glavni projekt trafostanice - TS 20/110 kV Gornji Brišnik za VE Mesihovina, a temeljem izrađene Studije izvodljivosti za VE Mesihovina napravljen je Idejni projekt.

Završena je i procedura oko urbanističke suglasnosti kod Federalnog ministarstva prostornog uređenja, napravljan je Plan upravljanja otpadom za VE Mesihovina i pribavljena suglasnost HT d.d. Mostar, prethodna Elektroenergetska suglasnost Elektroprijenosa a.d. Banja Luka i suglasnost Ministarstva obrane BiH i Direkcije za cesta Federacije BiH, suglasnost općine Tomislavgrad sa zahtjevom Ministarstva graditeljstva, obnove i prostornog uređenja HBŽ-a.

Priprema dokumentacije

Izvršena je i zamjena mjerne opreme (50 m mjernoga stupa s visokopreciznom mjernom opremom), izgrađen je pristupni put do lokacije mjernog stupa, izgrađen je montažni objekt za izgradnju VE Mesihovina na lokaciji Vučilov brig u Tomislavgradu, završena je provedba Programa istražnih radova (geodetskih, geotehničkih, geofizičkih) s trasiranjem pristupnih cesta za Glavni projekt za VE Mesihovina, a pribavljena je i načelna saglasnost za priključenje VE Mesihovina na prijenosnu mrežu BiH.

Mario Fofić, rukovoditelj Sektora za odnose s javnošću JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za ekapija.ba kaže kako je u toku izrada Glavnog projekta za VE Mesihovina, izrada natječajne dokumentacije, te postupak Predkvalifikacije za LOT 1: Nabava i isporuka 22 vjetroturbine, TS 110/20 kV i kabeli 20kV sa pripadajućim građevinskim radovima i priključkom na EES a sukladno KfW proceduri dodjele Ugovora "Smjernice za dodjelu ugovora o javnoj nabavci opreme i radova pri financijskoj suradnji sa zemljama u razvoju".

"U tijeku je i procedura izvođenja Uvjeta za priključenje VE Mesihovina na 110 kV Tomislavgrad-Posušje kod Elektroprijenos BiH a.d. Banja Luka, kao i postupak pribavljanja Urbanističke suglasnosti od Elektroprijenos BiH a.d. Banja Luka", pojašnjava Fofić, naglašavajući kako je u tijeku i terenska provedba Programa ornitoloških istraživanja za VE Mesihovina, kojega temeljem otvorenog postupka nadmetanja te slijedom sklapanja Ugovora, provodi Oikon d.o.o. Zagreb.

Također Fofić pojašnjava, kako se radi i na dobivanju prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta VE Mesihovina kod Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine, a traje i procedura za uspostavu prava služnosti za katastarske čestice državne šume i šumskog zemljišta kojima prolaze pristupne i opskrbne ceste i podzemni elektrovodovi VE Mesihovina kod Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

"U tijeku je i prijava projekta VE Mesihovina za prihvaćanje CDM statusa projekta (projekt mehanizama čistog razvoja Kjoto protokola) kao dio procedure za razmatranje i odobrenje CDM projekata kod Federalnog ministarstva okoliša i turizma", kaže Fofić, pojašnjavajući kako je projekt 20.12.2011. godine prihvaćen od strane UNFCCC sekretarijata (konvencija o UN o promjeni klime) u Bonu.

Njemci konzultanti na projektu

JP Elektroprivreda HZHB provela je i proceduru izbora konzultanta za VE Mesihovina. U konkurenciji od i 13 međunarodnih ponuditelja iz europskih država odabrana je njemačka tvrtka Fichtner GmbH &CO KG, s kojom je krajem 2010. godine potpisan ugovor vrijedan 1.982.016,00 eura, od čega je 1.000.000,00 eura grant sredstava.


"Konzultantski poslovi obuhvaćaju izradu Projekata, asistiranje i provedbu procedure oko nabave roba i usluga, konzultantske usluge kod ugovaranja s isporučiteljima, provedbu nadzora pri realizaciji ugovora o isporukama i montaži opreme, puštanje u rad i pomoć kod konačnog preuzimanja vjetroelektrane", ističe Fofić.


Podsjećamo, vjetroelektrana Mesihovina imat će 22 vjetroturbine, pojedinačne instalirane snage od 2 – 3 MW, što će činiti ukupnu instaliranu snagu od 44 - 66 MW ovisno o izboru odnosno snazi pojedine vjetroturbine. Tako će i očekivana godišnja proizvodnja biti 128 - 146 GWh električne energije.

Za ovu investiciju vrijednu 78 miliona eura osigurana su finansijska sredstva, potpisanim Ugovorom o projektu i kreditu, te Ugovorom o finansiranju projekta između Njemačke razvojne banke KfW, Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Kreditna su sredstva 71 milion eura, jedan milion eura grant sredstava ( za konzultantske usluge) dok su vlastita sredstva poduzeća šest miliona eura. Planirano vrijeme izgradnje VE Mesihovina tri godine, a prvi se kilovati proizvedene električne energije očekuju krajem 2013. godine.

Poljoprivrednici i ekološke udruge iz doline Neretve tvrde kako će realizacija druge faze projekta „Gornji horizonti“, imati negativan utjecaj na dolinu Neretve. Nadležni iz Elektroprivrede RS to, međutim, negiraju, piše "Deutsche Welle".

U Hercegovini je ponovno aktualizirano pitanje negativnog utjecaja energetskog projekta „Gornji horizonti“ na dolinu Neretve. Drugom fazom realizacije tog projekta predviđena je izgradnja tri hidroelektrane u Republici Srpskoj - Nevesinje, Dabar i Bileća, te u Hrvatskoj hidroelektrane Dubrovnik.
Tunelima, od kojih su dva već probijena, jedan dug 3,8, a drugi 15,8 kilometara, vode s Nevesinjskog, Dabarskog, Gatačkog i Fatničkog polja, bi se dovodile do akumulacijskih jezera ovih hidroelektrana i potom usmjeravale prema akumulaciji buduće hidroelektrane Dubrovnik.

Predsjednik Seljačkog saveza u Federaciji BiH Dragan Pavlović kaže za Deutsche Welle kako će ovo preusmjeravanje voda iz Kraških polja u istočnoj Hercegovini rezultirati smanjenjem dotoka voda na izvorišta pritoka Neretve, rijeka Bune, Bunice i Bregave.

Stručnjaci upozoravaju

„Smanjenjem tih voda doći će do poremećaja, i to ni u jednom segmentu neće biti dobro za poljoprivredu“, kaže Pavlović, koji je i član regionalne UNESCO-ve komisije za vode Dinarskog područja.

On podsjeća da su relevantni stručnjaci na okruglom stolu, kojeg je potkraj prošle godine organizirao UNESCO u Sarajevu, upozorili kako bi zbog smanjenja razine Neretve moglo doći do prodora morske vode u Hercegovinu, zaslanjenja izvorišta pitke vode i uništenja tla, a time i poljoprivrednih kultura. Upozorava se i na negativne posljedice na Park prirode Hutovo blato, koje se također opskrbljuje vodom iz istočne Hercegovine. No energetski sektor kojeg, kako kaže Pavlović, samo zanima novac, ne mari puno za upozorenja stručnjaka i poljoprivrednika.

Gornji horizonti su, podsjetimo, projekt, čija je realizacija započela u bivšoj Jugoslaviji 1956 godine. Do početka rata završena je njegova prva faza - izgrađene su hidroelektrane: Trebinje I, Trebinje II, PHE (pumpna hidroelektrana) Čapljina i HE Plat.
Prve dvije hidroelektrane sada su u sastavu Elektroprivrede Republike Srpske, HE Čapljina je u sastavu Elektroprivrede Herceg Bosne u Federaciji BiH, a HE Plat u sastavu Hrvatske elektroprivrede. Nekada jedinstvenim sustavom sada upravljaju tri elektroprivrede iz dvije države i dva bosanskohercegovačka entiteta, bez međusobne koordinacije.

Direktor HE Dabar u izgradnji Radivoje Bratić tvrdi kako ne bi trebalo biti negativnih posljedica realizacije druge faze projekta „Gornji horizonti“ na dolinu Nertve. No i ako ih bude, kaže, predviđene su mjere za njihovo ublažavanje. „Ako se utvrde negativne posljedice, postoji mogućnost upuštanja voda u ponorske zone i da se vode nadoknade. Pa zar mislite da bi netko nešto radio što bi štetilo drugom?“ - kaže Bratić u izjavi za Deutsche Welle.

Naš sugovornik ističe kako je nacrt studije utjecaja na okoliš druge faze „Gornjih horizonata“, kojeg su radili stručnjaci iz Banje Luke i Sarajeva, a u stručnom savjetu bili i eksperti iz Zagreba, Splita i Mostara, dostavljen vladama Federacije BiH i Republike Hrvatske te kako će kroz javnu raspravu svatko moći iznijeti primjedbe na studiju. „Uostalom dva tunela kojima se prikupljaju vode iz Fatničkog i Dabarskog polja već su davno završena, pa smo svjedoci kako to nema nikakvog utjecaja na rijeku Bregavu“, tvrdi Bratić.

Potreban zajednički monitoring

Direktor vodnog područja Jadranskog mora iz Mostara Damir Mrđen kaže, međutim, kako to nije točno. „Već izgradnja prva faze projekta 'Gornji horizonti', hidroelektrana Trebinje I, Trebinje II, Plat i Čapljina su doveli do znatne izmjene okoliša donje Neretve ali i priobalnog dijela u Republici Hrvatskoj“, tvrdi Mrđen.
On ističe kako sudjelovanje u javnoj raspravi o Studiji utjecaja na okoliš II. faze „Gornjih horizonata“ i davanje primjedbi nije dovoljno već je, ističe, neophodno da tu studiju verificiraju nadležne institucije u Federaciji BiH. Mrđen dodaje da je potrebno uspostaviti zajednički monitoring kako bi oba entiteta raspolagala istovjetnim podatcima jer, kaže, štete ne mogu pripasti jednom, a koristi drugom entitetu.

„Moramo dogovoriti načine kako ćemo to zajednički moći pratiti i djelovati. Evidentno je kako će doći do preraspodjela i smanjenja voda na izvorišta Bune, Bunice i Bregave. Važno je, međutim, utvrditi koji je to minimum voda koji mora doticati na izvorišta ovih rijeka i kako to osigurati, kako time zajednički upravljati. Jer mi moramo minimizirati eventualne štete“, kaže Mrđen.

Direktor HE Dabar Radivoje Bratić kaže kako zajednički monitoring uopće nije problem. No direktor Agencije vodno područje Jadranskog mora Damir Mrđen tvrdi kako u proteklih 10 godina unatoč nastojanjima nisu uspjeli uspostaviti zajednički monitoring tim iz Federacije i RS-a za „Gornje horizonte“.

Zaštita okoliša je u BiH po daytonskom ustavu u nadležnosti entiteta, i entitetski zakoni su usklađeni s europskim standardima. Bosna i Hercegovina je, pak, potpisnica međunarodnih konvencija koje je obvezuju da zatraži suglasnost od susjedne države za realizaciju projekta koji može imati negativan utjecaj na okoliš te države. U BiH, međutim, tu istu obvezu nemaju entiteti jedan prema drugom.

Današnjom Odlukom, Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, utvrdila javni interes za izgradnju elektroenergetskih objekata u Federaciji BiH.

Riječ je o bloku 7 TE "Tuzla", snage 450 MW, HE "Ustikolina" od 64 MW, te HE "Vranduk" od 19,63 MW. Kao korisnik eksproprijacije nekretnina za izgradnju ovih elektroenergetskih objekata određena je Elektroprivreda BiH, d.d. Sarajevo, koja je, uz Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, zadužena za realizaciju Odluke.

Sredstva za izgradnju novih elektroenergetskih kapaciteta bit će obezbijeđena iz Plana poslovanja Elektroprivreda BiH za period od 2012. do 2014.godine.

Utvrđivanje javnog interesa za izgradnju ovih objekta je materijalno-pravna pretpostavka kojom se nadležnom organu omogućava vođenje postupka i donošenje rješenja o eksproprijaciji, navodi se u saopćenju Vlade.

Federalni ministar trgovine Milorad Bahilj rekao je da je u ovom trenutku neminovno povećanje cijena "BH gasa" koji mora izmirivati dugovanja prema svom ruskom isporučiocu "Gazpromu", o čemu će biti riječi naredne sedmice u Sarajevu na sastanku nadležnih za ovu oblast.

Bahilj i direktor "BH gasa" Adnan Kreso u utorak, 15. maja, će zajedno sa federalnim premijerom Nerminom Nikšićem, te direktorima "Sarajevogasa" i preduzeća "Toplana" Sarajevo, premijerom kantona Sarajevo i kantonalnim resornim ministrima održati sastanak na kojem će razgovarati o cijenama "BH gasa" i likvidaciji dugova prema ovom javnom preduzeću.

Bahilj je istakao da je dug prema "BH gasu" od njegovog najvećeg korisnika "Sarajevogasa" u oktobru prošle godine iznosio 17 miliona KM, dok se u aprilu isti dug popeo na 44 miliona KM, saopšteno je iz Ministarstva trgovine FBiH.

"Podizanje cijena 'BH gasa' prema najvećim korisnicima neće uroditi plodom, ukoliko ti isti korisnici cijenu isporuke gasa ne podignu konačnim potrošačima. Svjedoci smo da dugovanje 'Sarajevogasa' i preduzeća 'Toplana' Sarajevo iz dana u dan postaje sve veći, a isti svojim korisnicima već duži period drže istu cijenu isporuke gasa. Podizanjem ekonomske cijene gasa na koju je zbog nastale situacije primoran 'BH gas' moraju povećati i ostali korisnici, što znači da će ovoga puta to povećanje osjetiti i konačni potrošači gasa", rekao je Bahilj.

On je naveo da je na jednom od prethodnih sastanaka predlagao da bude napravljena socijalna karta u koju bi bili uvršteni građani koji su potrošači gasa, ali nisu u mogućnosti plaćati dugovanja.

"Stvaranjem fonda unutar te socijalne karte sanirali bi se dugovi tih pojedinaca, dok bi sa druge strane veliki potrošači dugovanja morali izmirivati na vrijeme", istakao Bahilj prije početka današnje sjednice Vlade FBiH u Mostaru.

Bahilj je istakao da će na sastanku u utorak i na sljedećim sjednicama Vlade FBiH, zajedno sa direktorom 'BH gasa', uložiti sve napore da ovaj problem bude riješen da bi korisnicima u FBiH isporuka gasa bila nesmetano nastavljena.

"Ukoliko bi se trenutna situacija zadržala ovakvom kakva jeste da 'Toplane' Sarajevo i 'Sarajevogas', te ostali potrošači zadrže nisku cijenu gasa prema korisnicima, dug prema 'BH gasu' bi nastavio rasti, te na kraju isporuka gasa iz Rusije ne bi mogla biti plaćena. To bi moglo biti kobno za sve potrošače gasa u FBiH, jer bi vrlo lako moglo doći do prestanka isporuke gasa iz Rusije, što nikako ne možemo dopustiti", zaključio je Bahilj.

Čelnici sindikata sedam rudnika u okviru Koncerna Elektroprivrede BiH danas su se sastali sa generalnim direktorom Elektroprivrede BiH Elvedinom Grabovicom. Kako nam je Grabovica kazao, rudari su generalno zadovoljni nivoom investicija, ali nisu zadovoljni dinamikom.
Tokom sastanka dogvoreno je da se u svim rudnicima izjednači iznos toplog obroka sa iznosom u EPBiH, da se rudarima isplati regres te da se u narednih 15 dana napravi plan za povećanje plata rudarima.

Zenički rudari su prošle sedmice najavili da će štrajkovati ukoliko im se ne odobri povećanje broja zaposlenih u jamama ovog rudnika, a s obrzirom na to da čelnik KOncerna Elvedin Grabovica nema ništa protiv toga, štrajka rudara neće biti, potvrdio nam je Mehmed Oruč, predsjednik Sindikata Rudnika mrkog uglja Zenica.

Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir izjavio je danas da "Nestro grupacija" predstavlja jedan od najvažnijih privrednih subjekata u BiH koji umnogome doprinosi razvoju industrijske proizvodnje i ukupnom izvozu BiH.

„Činjenica da Rafinerija Brod zapošljava preko 1.500 ljudi dovoljno govori sama po sebi i trebala bi biti dostatna da ima potporu svih političkih subjekata u BiH da nastavi s radom i razvojem proizvodnje. Nafta je uvijek bila i bit će strateški proizvod i za BiH je značajno da ima prerađivačke kapacitete koji joj osiguravaju dovoljnu količinu naftnih derivata“, smatra Budimir.

Budimir je danas posjetio postrojenja Rafinerije Bod i Rafinerije ulja u Modriči. Direktor Rafinerije nafte Sergej Kraščuk rekao je da je značaj ove grupacije vidi u činjenici da su samo lani uplatili 520 miliona maraka poreza, a izvoz iz brodske Rafinerije bio je u iznosu od 333 miliona.

Na sastanku s predsjednikom Federacije BiH razgovarano je i o dosadašnjim ulaganjima, kao i planiranim investicijama u "Nestro grupaciji" u narednim godinama.

"Do sada je uloženo više od 480 miliona eura za reguliranje obaveza preduzeća nastalih po osnovu prijenosa vlasništva, na ime finansiranja tekućih troškova i investicionih ulaganja. U narednom periodu planirana su ulaganja od 915 miliona eura, od čega u Rafineriju u Brodu 760 miliona eura, Rafineriju u Modriči 64 miliona eura, `Nestro petrol` 52 miliona eura i `Optima grupu` 39 miliona eura", kazao je Kraščuk.

Pod zaštitnim znakom „Nestro“ posluju preduzeća: „Optima grupa“, „Nestro petrol“, „Rafinerija nafte“ Brod i „Rafinerija ulja Modriča“, a većinski kapital je u vlasništvu ruske kompanije „NeftegazInKor“.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i federalni ministar trgovine Milorad Bahilj razgovarali su danas s premijerom Sarajevskog kantona Fikretom Musićem, kantonalnim ministrom finansija Muhamedom Kozadrom i prostornog uređenja i zaštite okoliša Abidom Jusićem, te direktorima BH-Gasa, Sarajevogasa i KJKP Toplane o načinu izmirenja računa za isporučeni ruski plin.
Iz Vlade je saopćeno da tokom sastanka "nije razgovarano o konkretnim cijenama energenata, ali je ukazano na neminovnost prelaska na ekonomsku cijenu prirodnog plina i centralnog grijanja”.

"Ostali potrošači trebaju plaćati punu ekonomsku cijenu i plina i centralnog grijanja. Samo tako mogu biti uspostavljeni stabilni finansijski odnosi između Toplana, Sarajevogasa i BH-Gasa te redovno izmirivanje fakture za plin isporučen BiH iz Rusije”, saopćeno je.

Najavljeno je kako je, prije bilo kakve promjene cijena, nužno napraviti popis kategorija stanovništva koje bi bile subvencionirane.

"Konstatirano je kako su tokom protekle ekstremno oštre zime ove tri kompanije učinile velike napore kako bi građani i drugi potrošači bili uredno snabdjeveni i plinom i toplinskom energijom. Povećana zimska potrošnja energenata dovela je i do povećanja međusobnih dugovanja na relaciji Toplane - Sarajevogas - BH-Gas, što otežava izmirenje duga spram ruskog dobavljača plina”, saopćeno je iz Vlade FBiH.

U Privrednoj komori Federacije BiH u Sarajevu danas je održana prezentacija Međunarodnog sajma energije, industrije i rudarstva koji će biti održan u Tuzli od 5. do 8. juna.

Direktor Tuzlanskog sajma Radomir Žilić je kazao da je ovaj specijalizovani sajam po svom programu i karakteru jedinstven u regiji. Očekuje se oko 80 izlagača, uglednih domaćih i inostranih kompanija i institucija iz oblasti energetike koji će prezentirati raznovrsna savremena istraživačka i proizvodna dostignuća kao i mogućnosti različitih oblika poslovne saradnje.

Ono što je posebno interesantno za ovogodišnji sajam, kako je istakao Žilić, jeste da će biti održana i međunarodna konferencija ENERGA koju priprema programski savjet sastavljen od eksperata s područja bivše Jugoslavije.

Konferencija bit će održana 7. i 8. juna u četiri sesije, a najveći broj tema odnosit će se na obnovljive energetske izvore i područje energetske efikasnosti.

"O alternativnim i obnovljivim izvorima energije se već uveliko u BiH govori, a već imamo i dosta praktičnih rješenja. Nedavno je kod Tuzle otvorena prva solarna elektrana, na području Veleža se rade vjetroelektrane itd.", dodao je Žilić.

Predsjednik Privredne komore Federacije BiH Avdo Rapa naglasio je da je održavanje ovog specijaliziranog sajma posebno značajano za Tuzlanski kanton jer je Tuzla jednostavno energetski centar. To je ujedno, po njegovim riječima, prilika da BiH pokaže svoje potencijale u toj oblasti.

"Energetski sektor je ključ našeg privrednog razvoja pored putne mreže i infrastrukture i na njihovom razvoju svi moraju dati veći doprinos nego što je to bilo do sada", kazao je Rapa.

Elektroprivreda BiH se, po riječima pomoćnika generalnog direktora za razvoj Emira Aganovića, odlučila da nastupi na ovom sajmu jer sam njegov naziv 'energija, industrija i rudarstvo' pokriva bitne segmente kojima se bave.

"Također, za nas je interesantna Tuzla kao mjesto događanja jer je to područje u kome su naši najveći proizvodni kapaciteti - proizvodni kapaciteti u Termoelektrani Tuzla i rudarski kapaciteti u nekoliko rudnika. To je srce Elektroprivrede u Tuzlanskom kantonu i smatrali smo da je dobro da se upravo tu prezentiramo i da to bude jedna od tačaka susreta i sa zainteresiranim partnerima, investitorima, ali i s javnošću", izjavio je Aganović novinarima.

Za Elektroprivredu BiH, kako je dodao, također je od velike važnosti i održavanje Međunarodne konferencije ENERGA koja pokriva oblasti koje su sada u fokusu njihovog strateškog interesa, kao što je razvoj novih energetskih politika, energetska efikasnost, modeli kapitalnih investicija i dr.

Međunarodni sajam energije, industrije i rudarstva je, po riječima predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH Brune Bojića, dobra prilika da BiH predstavi svoje potencijale i postignuća u ovoj oblasti.

"BiH je po svom vodnom potencijalu sedma u Evropi što znači da su moguća investiranja kad je riječ o izgradnji hidroelektrana, a bogati smo i rudama što pruža mogućnost proširenju postojećih kapaciteta teromoelektrana i daljnjeg razvoja rudarstva", kazao je Bojić ističući da ovaj sektor ima strategiju izvoza i ostvaruje suficit u BiH.

Gorivo u Federaciji BiH od narednog vikenda biće jeftinije za pet feninga, kažu u Ministarstvu trgovine Federacije BiH.

Ovo ministarstvo proteklih dana primilo je oko 60 zahtjeva za promjenu cijene goriva, među kojima su i zahtjevi najvećih distributera te se stoga očekuje pojeftinjenje u cijelom ovom entitetu, piše Oslobođenje.

Prema riječi ma Lele Glibo, šefice Odsjeka za cijene u federalnom Ministarstvu trgovine, nova cijena dizela, nakon pojeftinjenja, biće 2,45 KM po litru, a isto toliko će koštati i benzin BMB 95. Od subote će se na većini benzinskih pumpi u FBiH benzin BMB 98 prodavati po cijeni od 2,55 KM za litar, što je također niže za pet feninga.

Nova cijena lož-ulja biće 2,10 KM po litru. Ovo pojeftinjenje goriva je drugo za mjesec nakon što je cijena od početka godine konstantno rasla.

Preduzeće "Nestro petrol" Banja Luka ostvarilo je prošle godile prihod od 238.988.122 KM, što je za oko 89 miliona više u odnosu na 2010. godinu.
Prema izvještaju o poslovanju za 2011. godinu, ovo preduzeće ostvarilo je neto dobit od 48.985.920 KM, dok je 2010. godine ostvaren neto gubitak od 6.272.672 KM.

Vrijednost ukupnih investicionih ulaganja iznosi 13.648.020 KM, što je za oko dva miliona KM više u odnosu na 2010. godinu.

Rashodi preduzeća povećani su za oko 83,2 miliona KM u odnosu na 2010. godinu.

Preduzeće "Krajinapetrol" Banja Luka ostvarilo je u prvom kvartalu ove godine gubitak od 232.420 KM, što je za oko 126.000 KM više u odnosu na isti period prošle godine.

Prema izvještaju o poslovanju u prva tri mjeseva ove godine, preduzeće "Krajina petrol" ostvarilo je prihod od 9.910.787 KM, što je za oko tri miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine, dok su rashodi povećani za oko 3,1 milion KM.