Energetski sektor - Energy sector

Pored Rusa niko nema šanse

Dvije kompanije iz Bosne i Hercegovine zainteresovane su za preuzimanje benzinskih pumpi austrijskog OMV-a. Rok za predaju ponuda Deutsche banci, koja vodi ovu prodaju, ističe ovih dana.

INA/MOL i Hifa

Za benzinske pumpe u Hrvatskoj i BiH, vrijedne oko 150 miliona eura, kako je ranije još najavljeno, zainteresirana je banjalučka Optima grupa, koja je u vlasništvu ruske kompanije Njeftegazinkor, a djeluje u okviru državnog društva Zarubežnjeft, te u BiH ima 88 benzinskih pumpi pod imenom Nestro petrol. Ovim preuzimanjem Optima, u čijem su vlasništvu Rafinerija nafte Brod i Rafinerija ulja Modriča, ostvarila bi dva zacrtana strateška cilja. Jedan je ekspanzija na tržištu u FBiH, gdje se nalazi većina OMV-ovih pumpi, i regionalno širenje, odnosno ulazak na hrvatsko tržište. Za ostvarenje svojih ciljeva kompanija je planirala uložiti 200 miliona eura do 2015.

Druga bh. kompanija koja je zainteresovana za OMV je, kako nam je potvrđeno, Hifa Oil iz Tešnja. Ova kompanija, koja ima godišnji promet od oko 300 miliona eura, zainteresovana je samo za benzinske pumpe u BiH, ali ne i za one u Hrvatskoj. Šansa za tešanjsku kompaniju je to što je najavljeno da će ponudu za OMV predati i mađarsko-hrvatska kompanija INA/MOL, vjerovatno samo za OMV-ove pumpe u Hrvatskoj. U tom slučaju, radila se bi odvojena prodaja 63 benzinske pumpe u Hrvatskoj i 28 pumpi u BiH.
Ponuda za OMV očekuje se i od Gazpromnjefta, odnosno naftne kompanije ruskog energetskog giganta Gazproma. Ova kompanija u svome vlasništvu već ima benzinske pumpe srbijanskog NIS-a pa je i u njenom interesu regionalno širenje.

Državni interesi

Ekonomisti u BiH najviše šansi daju Optima grupi iz razloga što je to njen strateški interes, ima podršku Zarubežnjefta i velikih ruskih banaka tako da sa finansijama neće biti problema.
Međutim, Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista SWOT RS-a, mišljenja je da je kupovina OMV-ovih pumpi, ipak, stvar strateških interesa ruskih kompanija i zasigurno se određuje na višem nivou, odnosno na nivou velikih državnih naftnih firmi Rusije.
"Ako Rusi odluče da je to njihov interes, onda ostali tu nemaju nikakve šanse, jer imaju ogroman kapital iza sebe, osim ako se tu ne umiješaju određeni politički interesi", kaže Grabovac.

Oslobodjenje

Mali akcionari RiTE Gacko izgubili sudski spor

Mali akcionari Rudnika i termoelektrane Gacko, okupljeni oko investicionih fondova, izgubili su sudski spor protiv RiTE vrijedan više od 113 miliona KM.

Okružni privredni sud u Trebinju donio je resudu u slučaju tužbe malih akcionara koji su tužili RiTE 2007. godine, tvrdeći da su drastično oštećeni zbog sklapanja ugovora sa Češkom elektroprivredom /ČEZ/ o izgradnji novog bloka elektrane u Gackom, procjenjene vrijednosti od 1,4 milijarde evra, piše „Pres“.

Presuda praktično prati raniju presudu Osnovnog suda u Trebinju iz novembra 2009. godine kojom je odbačen njihov zahtjev za nadoknadu štete.

Tom presudom je istovremeno i poništena sjednica Skupštine akcionara RiTE „Gacko“, na kojoj je usvojena odluka o formiranju zajedničke firme koja je trebala da gradi mamutsku elektranu od 660 megavata, ali ta odluka suda u praksi nije izazvala nikakav efekat, jer su se Česi nekoliko mjeseci prije toga povukli iz projekta.

Zbog propalog projekta Česi su pred međunarodnom arbitražom u Parizu pokrenuli 60 miliona evra vrijednu tužbu protiv Elektroprivrede Republike Srpske i Vlade Srpske.

U međuvremenu Vlada RS je odlukom suda eliminisana iz tužbe, jer su ugovor potpisali RiTE i ČEZ.

E-Kapija

Deling Tuzla gradi sopstvenu solarnu elektranu

Povodom započetog projekta izgradnje fotonaponske elektrane na krovovima svojih proizvodnih objekata, ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi Tuzlanskog kantona Željko Knežiček danas je kompaniji Deling d.o.o. iz Tuzle uručio Potvrdu o pokretanju procedure dodjele koncesije na korištenje sunčeve energije.

Fotonaponski moduli ukupne snage 149 kWp, biti će montirani na krovovima postojećih objekata u vlasništvu Delinga, a proizvedena električna energija će prije svega biti korištena za proizvodne potrebe ove kompanije, dok će preostali dio biti usmjeren u elektroenergetski sistem Federacije Bosne i Hercegovine.

Deling, inače renomirana kompanija koja se bavi projektovanjem i proizvodnjom srednje naponskih i nisko naponskih postrojenja i razvodne opreme, kao i montažom jake i slabe struje na industrijskim i javnim objektima i elektroenergetskim postrojenjima, je koncesiju za korištenje sunčeve energije tražio na 25 godina.

U ime Delinga potvrdu je danas primio Enis Nišić, tehnički direktor ove kompanije, koji je za Tuzlanski.ba izjavio kako je d.o.o. Deling druga kompanija iz Tuzlanskog kantona koja se odlučila na ovaj korak. U Delingu se nadaju da bi sa proizvodnjom solarne energije mogli započeti u narednih mjesec dana, takođe su istakli da su imali malih poteškoća oko zakonske regulative, ali i da su naišli na veliko razumjevanje kod kantonalnih vlasti.

Ovo je jedan zaista svijetao primjer kompanije Deling d.o.o. Iskreno se nadamo, da će se ova ideja razviti u punom kapacitetu i da će poslužiti kao primjer i mnogim drugim kompanijama.

"Pokretanje ovih aktivnosti još jednom potvrđuje stratešku orijentiranost Vlade Tuzlanskog kantona ka povećanju stepena energetske učinkovitosti Tuzlanskog kantona i korištenja obnovljivih izvora energije", kazao je ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi Tuzlanskog kantona Željko Knežiček.

Tuzlanski.ba

Deset operatora sistema prenosa električne energije Jugoistočne Evrope osnivaju projektnu kompaniju

Deset operatora sistema prenosa električne energije će sutra u Bečićima formirati Projektnu kompaniju za osnivanje Kancelarije za koordinisanu aukciju u Jugoistočnoj Evropi (SEE CAO), prenosi Tanug.

Kao dio ceremonije formiranja Projektne kompanije, predstavnici operatora sistema prenosa električne energije iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Grčke, Crne Gore, Rumunije, Slovenije i Turske će potpisati ugovor o osnivanju kompanije kao Društva sa ograničenom odgovornošću, u skladu sa crnogorskim zakonodavstvom.

Projektna kompanija će u narednih 12 mjeseci obaviti sve pripremne aktivnosti za osnivanje SEE CAO, navedeno je u saopštenju Energetska zajednica (EZ) jugoistočne Evrope u Beču.

Budućim osnivanjem SEE CAO, operatori zemalja učesnica će uspostaviti jedinstvena aukcijska pravila i zajedničku platformu za alokaciju kapaciteta.

Sjedište Projektne kompanije će biti u Crnoj Gori. Svečanu ceremoniju će, kako je najavljeno, otvoriti crnogorski ministar ekonomije Vladimir Kavarić i Alberto Kamarata, vršilac dužnosti šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Prisutnima će se obratiti i Ian Braun iz Evropske banke za obnovu i razvoj u svojstvu novoimenovanog izvršnog direktora Projektne kompanije za SEE CAO, kao i Slavčo Nejkov, direktor Sekretarijata EZ.

E-Kapija

Mađari zainteresirani za izgradnju toplane na biomasu u Bosanskoj Krupi

Predstavnici kompanije MVM OVIT Zrt. iz Mađarske, predvođeni s generalnim direktorom Gopcsom Peterom, boravili su u posjeti Opštini Bosanska Krupa, zajedno s direktorom konsultantske firme za BiH Polimac Company iz Sarajeva, Mehmedom Polimcem.

Ovo je već druga posjeta, tokom koje su sa opštinskim načelnikom Arminom Halitovićem razgovarali o izgradnji toplane na biomasu u Bosanskoj Krupi. Ranije je već potpisano pismo namjere između Opštine Bosanska Krupa i firme MVM OVIT Zrt., kojim su se stekli uslovi za početak priprema na realizaciji projekta.

Nakon prve posjete u junu ove godine, danas se razgovaralo o iznalaženju najboljih, najkvalitetnijih i najpovoljnijih načina za realizaciju ideje vrijedne preko deset miliona eura. Mađarski stručnjaci su ranije obišli i potencijalne lokacije za izgradnju toplane i snimili stanje, kako bi vidjeli potrebne kapacitete da bi se snabdijevala kompletna opština.

Područje na kojem će se graditi utvrdit će se kasnije studijom izvodljivosti, nakon koje će se uraditi idejni, te u konačnici glavni projekat. Da bi se krenulo u realizaciju, studiju izvodljivosti treba usvojiti Opštinsko vijeće, što se očekuje u prvoj polovini naredne godine. Do tada će se razmatrati sve mogućnosti, tražiti finansijska podrška, najpovoljniji izvođači radova, razmjenjivati iskustva i informacije, jer je ovo, kako se moglo čuti na sastanku, vrlo zahtjevan, skup, ali i značajan projekt.

Značaj izgradnje toplane, kako je rečno, zaista je ogroman. Prema riječima stručnjaka, način je to da se smanje troškovi za grijanje u domaćinstvima, ali i radi na očuvanju životne sredine u smislu smanjenja štetnih gasova, te obogaćivanja šuma. Među stanovnicima i privrednicima već je urađena anketa o zainteresiranosti priključka na toplovod, te je više od 85 posto građana pokazalo interes za izgradnju toplane, istaknuto je danas.

[/i]

Kredit od 15 mil. eura za distribuciju električne energije u BiH



Savjet ministara BiH prihvatio je Inicijativu Ministarstva finansija i trezora i odredio delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora između BiH, Evropske investicione banke i JP Elektroprivreda /EP/ BiH – distribucija električne energije u BiH, a riječ je o kreditu vrijednom 15 miliona eura.

Ova sredstva namijenjena su za projekat održavanja, modernizacije i proširenja mreže distribucije električne energije EP BiH, s rokom otplate kredita od 25 godina, uključujući četiri godine grejs perioda.

Savjet ministara BiH usvojio je danas u cijelosti paket IPA 2013 za BiH koji je formirala Evropska komisija i dostavila IPA koordinatoru 14. juna, koji broji 12 projekata ukupne vrijednosti 87,09 miliona eura. Direkcija za evropske integracije izvijestiće Evropsku komisiju o prihvatanju ovog paketa.

Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donio je Odluku o visini osnovice za obračun plate zaposlenim u institucijama BiH za 2014. godinu, tako da je osnovica plate nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu, kada je izvršeno smanjenje plata radi budžetskih ušteda, i iznosi 475,69 KM.

Donesena je i Odluka o visini regresa za godišnji odmor u institucijama BiH za 2014. godinu u skladu sa Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH.

Visina regresa, nakon njegovog smanjenja, za zaposlene s koeficijentom do četiri iznosi 300 KM, a s koeficijentom iznad četiri iznosi jednu KM.

Elektroprivreda ide u modernizaciju elektrodistributivne mreže

Vijeće ministara BiH na prethodnoj je sjednici prihvatilo Inicijativu Ministarstva finansija i trezora i odredilo delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o finansiranju između Bosne i Hercegovine, Evropske investicijske banke (EIB) i Javnog preuzeća Elektroprivreda BiH (JP EPBiH) - distribucija električne energije u BiH/A.

Riječ je o kreditu vrijednom 15 miliona eura, namijenjenih projektu održavanja, modernizacije i proširenja mreže distribucije električne energije EPBiH. Kamatne stope su na niovu razvojnih kredita EIB-a, a grace period je šest godina.

Kako je rečeno Agenciji Fena u Službi za komunikacije JP EPBiH u protekle dvije godine predstavnici JP EPBiH i EIB-a su vodili intenzivne razgovore, te usaglasili namjenu, tehničke specifikacije i visinu kredita, a Vijeće ministara BiH je odredilo delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora između BiH, Evropske investicione banke i JP Elektroprivreda, što je dio redovne procedure zaključivanja međunarodnih ugovora.

Po potpisu ugovora između Bosne i Hercegovine i EIB-a isti će biti ratificiran u Parlamentarnoj Skupštini Bosne i Hercegovine. Kredit u iznosu od 15 miliona eura, kako napominju iz EPBiH, namijenjen je za modernizaciju elektrodistributivne mreže u svim podružnicama, elektrodistribucijama – Sarajevo, Zenica, Mostar, Bihać i Tuzla.

Inače, ukupna vrijednost Projekta modernizacije elektrodistribucije je 30 miliona eura i JP Elektroprivreda BiH izdvojilo je 15 miliona eura vlastitih sredstava, dok će ostatak, dakle, biti osiguran iz kreditnog aranžmana sa EIB-om.

Rok za realizaciju projekta je 2012. - 2016. godina, a tokom 2012. i 2013. godine Elektroprivreda BiH je počela realizaciju vlastitim sredstvima.

"Kreditna sredstva će biti upotrijebljena za modernizaciju elektrodistributivne mreže - uvođenje sistema tzv. pametnih brojila – daljinsko očitanje i upravljanja brojila električne energije. Tokom ovoga procesa oko 125.000 mjernih mjesta bit će opremljeno i uvedeno u sistem pametnih mjerenja. Na oko 35 procenata od ukupnog broja mjernih mjesta, osim zamjene brojila, izvršit će se manja ili veća rekonstrukcija mjernog mjesta - zamjena ormara i izmještanje priključka u skladu sa zahtjevima iz Općih uvjeta za isporuku električne energije.Opremljeno će biti oko 1.250 transformatorskih stanica 10(20)/0,4 i uspostavljena komunikacija između TS 10(20)/ O,4 kV i AMM centara te izvršena ispitivanja i puštanja u rad" – rečeno je Feni u Službi za komunikacije JP EPBiH.

Kako se ističe, modernizacija elektrodistributivne mreže omogućit će efikasnije upravljanje elektrodistributivnom mrežom, smanjiti troškove, omogućiti uvođenje novih usluga, povećati sigurnost sistema i stvoriti mogućnosti za jednostavniju provedbu drugih procesa.

Uvođenje AMR/AMM sistema stvara mogućnosti i za jednostavniju provedbu drugih procesa, kao što su logička kontrola i kontrola gubitaka u elektrodistributivnoj mreži, daljinsko isključenje i uključenje potrošača i daljinska limitacija potrošnje električne energije.

Turski privrednici: Energetski sektor BiH nudi odlične mogućnosti

Fondacija Centar za Razvoj Odnosa sa BiH (BIGMEV) je članovima Udruženja biznismena iz Burse (BUGIAD) te Udruženja privrednika alumnija obrazovnih institucija Nilufer (NISIAD) organizirala poslovne sastanke te terenske obilaske potencijalnih prilika u energetskom sektoru BiH.

Predstavnici delegacije turskih privrednika, koji su u organizaciji Centra za razvoj odnosa sa BiH (BIGMEV) posjetili BiH u cilju obilaska potencijalnih prilika u energetskom sektoru te zemlje, saopštili su kako taj sektor u BiH nudi odlične mogućnosti investiranja, a samim tim i razvoja u smjeru bolje iskorištenosti potencijala, prenio je novinar agencije Anadolija.

Kako je saopšteno iz BIGMEV-a, Fondacija Centar za razvoj odnosa sa BiH (BIGMEV) je članovima Udruženja privrednika iz turskog grada Burse (BUGIAD) te Udruženja privrednika alumnija obrazovnih institucija Nilufer (NISIAD) organizirala poslovne sastanke te terenske obilaske potencijalnih prilika u energetskom sektoru BiH.

BIGMEV je delegaciju iz Turske spojio sa predstavnicima firmi iz BiH, nakon čega su održani sastanci i terenske posjete u skladu sa ranije započetom saradnjom i projektima, saopšteno je iz te fondacije.

Nakon sastanaka, članovi BUGIADA I NISIADA su istakli da energetski sektor BiH nudi odlične mogućnosti i nisu krili entuzijazam po pitanju pokretanja planiranih projekata.

Centar za razvoj odnosa sa BiH (BİGMEV), osnovan je 2010. godine s ciljem održivog razvoja postojećih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Turske.

Na jesen gradnja vjetroparka na planini Trusina



Građevinski radovi na pripremi izgradnje vjetroparka na planini Trusina, prvog u Republici Srpskoj, počeće na jesen, najavio je investitor projekta, firma "Eol prvi" iz Nevesinja.

Zlatko Mandžuka, direktor firme "Eol prvi", kazao je da su od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS dobili ekološku dozvolu, izražavajući očekivanje da će iduće sedmice od opštine Nevesinje dobiti građevinsku dozvolu nakon čega će ući u geomehanička istraživanja za pripremu iskopa temelja.

"Prvi građevinski radovi bi realno trebalo da počnu na jesen. To neće biti obiman posao, kao kod drugih elektrana, jer ovdje u ukupnoj investiciji učestvuju sa svega desetak odsto uz radove priključka na elektromrežu, koji nose šest odsto investicije. Većina građevinskih radova će se, ipak, odvijati iduće godine, kada vjetropark bude podizan, što će biti brz proces jer će elementi za vjetrenjače biti sklapani na licu mjesta", kazao je Mandžuka ističući da će posao biti povjeren domaćim građevinskim firmama.

Vlada RS je u firmi "Eol prvi" u oktobru prošle godine dala koncesiju na 30 godina za izgradnju vjetroparka na lokalitetu Trusine, ukupne instalisane snage 51 megavat električne energije. Investicija vrijedna 150 miliona KM podrazumijeva izgradnju 17 vjetroturbina pojedinačne snage od tri megavata. Visina vjetroturbina iznosiće 84 metra sa promjerom krilnog rotora od 112 metara.

Mandžuka je naglasio da za realizaciju projekta ima podršku svih republičkih i opštinskih organa javne uprave, zbog čega je izrazio uvjerenje da će ispoštovati obavezu iz koncesionog ugovora o izgradnji vjetroparka do oktobra 2014. godine.

Branislav Miković, bivši načelnik opštine Nevesinje, za čijeg je mandata osnovana firma "Eol prvi", u kojoj opština ima tri odsto, a beogradsko preduzeće "Omega plus" 97 odsto vlasničkog udjela, kazao je da su sva istraživanja vjetropotencijala na Trusini u proteklih pet i po godina pokazala odlične rezultate.

Urađene studije pokazale su da vjetar na navedenom području stalno duva iz jednog smjera, odnosno sa obronaka sarajevskih planina - Igmana i Jahorine, što pojednostavljuje i pojeftinjuje eksploataciju.

Miković ocjenjuje da će izgradnja vjetroparka biti od velikog značaja za tu nerazvijenu opštinu, navodeći da će ta investicija uz pokrenute i najavljene projekte izgradnje hidroelektrane Dabar i prehrambene fabrike "Swissliona Takovo" kreirati privredni preporod i ekonomsku stabilnost te lokalne zajednice.

U Strategiji razvoja energetike u RS do 2030. godine kao najperspektivnije područje za izgradnju vjetroelektrana naveden je upravo jug RS, na prostoru od Kalinovika do Trebinja. Teoretski iskoristiv potencijal za korištenje energije vjetra procijenjen je na 640 megavata i 1.200 gigavata godišnje proizvodnje struje.

Stručnjaci ukazuju da tehnički iskoristiv potencijal zavisi od uslova na pojedinoj mikrolokaciji, poput pristupa i raspoloživosti infrastrukture, i mogućnostima prihvata struje u elektroenergetski sistem RS. Ukazuju da, prema iskustvima većine zemalja, u početku ukupna instalisana snaga u vjetroelektranama treba da bude do 10 odsto vršnog opterećenja potrošnje, a maksimalno do 10 odsto instalisanih hidro i termo kapaciteta. To konkretno za RS znači maksimalno izgradnju vjetroelektrana snage do 127 megavata.

Garantovana otkupna cijena struje iz vjetroelektrana u RS snage do 10 megavata iznosi 0,1652 KM po isporučenom kilovat-času.

Počeli istražni radovi za gradnju plinske termocentrale Zenica

Zenička kompanija Geosonda počela je sa istražnim radovima za pripremu gradnje temelja nove gradske plinske termoelektrane i toplane na lokalitetu „Poslovne zone Zenica I“.

Gradnja termoelektrane-toplane na plin predstavlja najvažniji infrastrukturni projekt u Zenici koji će, kako je planirano, biti završen u roku od 29 mjeseci i to po „sistemu ključ u ruke“, a vrijedan je blizu pola milijarde maraka.

Poslove podizvođača radova trebala bi dobiti u najvećem obimu domaća preduzeća, a kompletna investicija predstavlja značajan doprinos razvoju i stabilizaciji plinske mreže u državi i osigurat će električnu energiju za domaće potrebe i za izvoz.

Invetitor projekta je kineska kompanija SEPKO III i za početne radove je angažirala domaću kompaniju "Geosonda" Zenica, kojoj je povjerila radove vrijedne oko 1.300.000 KM, i ovo je prvi ugovor koji je SEPCO III potpisala na evropskom tržištu, a potpisan je sa bosanskohercegovačkom kompanijom.

Za Zeničane je najvažnije da će nova centrala predstavljati i pouzdan izvor toplotne energije za sistem daljinskog grijanja grada, čije se adekvatno rješenje čeka već godinama.

Zenička kombinovana toplana - elektrana će, kako je planirano, proizvoditi 390 MW električne energije i do 170 MW toplinske energije za potrebe grijanja grada Zenica, a planirano je da će njemačka firma Steag po završetku gradnje nastaviti da vodi i održava postrojenja u narednih 15 godina.

Ovim projektom grad Zenica, koji je i suvlasnik 25 procenata nove termoelektrane-toplane, će dobiti kvalitetan izvor toplotne energije dovoljan da zadovolji sadašnje potrebe sistema daljinskog grijanja, kao i buduću povećanu potrošnju, koja će nastati u trenutku kad se proširi sadašnja mreža daljinskoggrijanja na prigradska naselja.

[/i]