Energetski sektor - Energy sector

Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) i sedam rudnika koji su u Koncernu EPBiH učestvovat će od 5. do 8. juna u Tuzli na Međunarodnom sajmu energije, industrije i rudarstva.

Planiranje izgradnje Bloka 7 Termoelektrane "Tuzla", vrijednosti milijardu i 647 miliona KM, investiranje u rudnike koji su u sastavu Koncerna EPBiH u iznosu od 204 miliona KM i put ka intenzivnom razvoju ove oblasti, ključni su motiv za učešće, saopćeno je iz EPBiH.

Na Međunarodnom sajmu energije, industrije i rudarstva EPBiH će predstaviti prioritetne projekte čiji je početak gradnje planiran do 2014. godine .

Uz Blok 7 u TE "Tuzla" (vrijednost projekta milijarda i 647 miliona KM), tu su i Hidroelektrana "Vranduk" (vrijednost projekta 126 miliona KM), Vjetroelektrana "Podveležje" (vrijednost projekta 125 miliona KM), Male hidroelektrane na rijeci "Neretvici" (vrijednost projekta 97 miliona KM), Hidroelektrana ¨Janjići¨ (vrijednost projekta 55 miliona KM), Hidroelektrana Una Kostela Aneks (vrijednost projekta 23,5 miliona KM).

U Tuzli će biti predstavljeni i projekti koji su pripremi: Blok 8 u TE "Kakanj" (vrijednost projekta jedna milijarda i 224 miliona KM) , Hidroelektrana "Ustikolina" (vrijednost projekta 240 miliona KM ), Vjetroelektrana "Vlašić" (vrijednost projekta 125 miliona KM), Hidroelektrana "Čaplje" (vrijednost projekta 65 miliona KM), HE Kruševo sa HE Zeleni Vir (vrijednost projekta 80 miliona KM), Hidroelektrana "Kovanići" (vrijednost projekta 55 miliona KM).

Na Međunarodnoj konferenciji Energa 2012, pratećem stručnom sadržaju Sajma, u okviru teme "Izazovi i iskustva u transformaciji energetskog sektora u okolinski održivu ekonomsku djelatnosti" , o Poslovnoj politici i strateškim ciljevima Elektroprivrede BiH (Plan poslovanja 2012.-2014.) govorit će Elvedin Grabovica, generalni direktor EPBiH.

Razvojne projekte EPBiH predstavit će Amir Kamenica, izvršni direktor za kapitalne investicije, saopćeno je iz Elektroprivrede BiH.

Ovih dana od kompanije Shell dolaze jako pozitivne vijesti o rezultatima prve faze istraživanja nafte i plina u Federaciji, kazao je federalni premijer Nermin Nikšić, ne otkrivajući više detalja.

Vlada je sa Shellom, svjetskim liderom u istraživanju nafte i plina, početkom prošle godine potpisala memorandum o razumijevanju kada je ozvaničen početak suradnje.

Vlada usporedno radi na pripremi zakonske regulative koja je osnova za ozbiljnija ulaganja u energetski sektor. Tako je prije par dana u parlamentarnu proceduru upućen i Nacrt zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina koji će, između ostalog, propisati uvjete i metodologiju istraživanja i eksploatacije nafte i plina, kao i eventualnu raspodjelu dobiti od koncescije.

Svjetski trendovi ukazuju da je razvoj energetskog sektora velika šansa za razvoj zemlje i da za to nema alternative. Iako u Federaciji postoje veliki potencijali za razvoj energetskog sektora premijer je svjetan da je jako dug put od potencijala do puštanja u pogon nekog postrojenja. Zakon o istaživanju nafte samo je jedan od nekoliko zakona koje Vlada priprema iz oblasti energetskog sektora. "Neki od njih su pred parlamentarcima, a drugi će se naći uskoro. Ovim su osigurani uvjeti za ozbiljnija ulaganja u ovaj sektor", navodi Nikšić.

Rudari Rudnika Kreka sinoć su iskopali milionitu tonu uglja, nastavljajući tako s pozitivnim trendom ostvarivanja planirane proizvodnje.
Iako im vremenski uvjeti tokom zimskog perioda nisu išli na ruku, rudari nisu posustajali, a ostvarenoj milionitoj toni uglja doprinijela je i modernizacija rudarske mehanizacije.

Kako se navodi u saopćenju Rudnika Kreka, ulaganje Elektroprivrede BiH u generalne remonte rotomih bagera SH-630 i SRs -402, namijenjenih za potrebe Rudnika Šikulje i Dubrave, te nabavka kombajna za izradu jamskih prostorija, doprinijet će ostvarenju godišnje proizvodnje od 2.645.000 tona uglja, što će ujedno predstavljati najveću ostvarenu proizvodnju Krekinih rudnika u zadnjih 20-ak godina.

Sindikat Rudnika Kreka uputio je iskrene čestitke svim zaposlenicima na izvanrednim proizvodnim rezultatima.

U sklopu se redovitoga poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u organizacijskoj jedinici Distribucija el. energije redovito obavlja rekonstrukcija i izgradnja novih distributivnih objekata kao i elektrifikacija područja na kojima Elektroprivreda HZ HB djeluje u cilju kvalitetne i sigurne isporuke el. energije. Tako je i ove godine nastavljeno s realizacijom planova i puštanjem u rad novoizgrađenih trafostanica.

Trafostanica 10(20)/0,4 kV Mukoša 2 630 kVA kod Mostara puštena je u rad 4.6.2012.
kao objekt posebnih zona koje imaju za cilj priključenje novih kupaca na mrežu. Tim se projektom realiziranim iz vlastitih sredstava u iznosu od oko 100.000 KM može računati na sigurnu i kvalitetnu isporuku el. energije za dva velika gospodarska objekta, a omogućeno je rasterećenje okolnih trafostanica za ostale kupce.

Novoizgrađeno čapljinsko naselje Oborine dobilo je danas STS 10(20)/0,4 kV 160 kVA Oborine (ČA-198) i priključni dalekovod DV 10(20) kV s NN mrežom i srednjonaponskim kabelima koji su realizirani u sklopu projekta Europske investicijske banke (EIB-a) u iznosu od 108.850 KM.

Ova je trafostanica potvrda praćenja potreba kupaca na čapljinskome području sukladno prostorno-planiranom razvoju općine i omogućeno je stvaranje uvjeta za daljnji rast i razvoj toga prigradskoga područja, istaknuo je Vide Bošković, rukovoditelj Poslovnice Elektro Čapljina.

U organizaciji firme Tuzlanski sajam i Vlade Tuzlanskog kantona, danas je u Tuzli svečano otvoren Međunarodni sajam energije, industrije i rudarstva, na kojem će se u naredna četiri dana okupiti više od 80 firmi iz 12 zemalja.

Prema riječima Nermina Nikšića, premijera Federacije BiH, koji je i otvorio Sajam, energija, industrija i rudarstvo su sektori koji predstavljaju kičmu privrede cijele BiH.

Resorni kantonalni ministar Željko Knežiček, u svom obraćanju je kazao da je Sajam važan, jer u svom nazivu nosi obilježja Tuzlanskog kantona, te da će okupiti mnogobrojne izlagače iz cijele Evrope.

Direktor Tuzlanskog sajma Radomir Žilić kazao je da će se na Sajmu predstaviti široka lepeza proizvođača energetike, od tradicionalnih do modernih proizvođača iz oblasti energetske efikasnosti.

"Mislim da je ovo velika šansa za BiH, zbog toga što ukupan privredni razvoj BiH će baš u oblasti energetike biti najintenzivniji i svakako će biti najveća platforma za ostvarivanje jedne široke međunarodne saradnje", kazao je Žilić.

U okviru Međunarodnog sajama energije, industrije, rudarstva, koji se u Tuzli održava od 5. do 8. juna 2012. godine, Global Ispat koksna industrija Lukavac, prezentirala je na susretu privrednika Tuzlanskog kantona novi projekat, a to je modernizacija proizvodnje električne energije u GIKIL-u - “Nova energana”. Skupu je prisustvovao veći broj privrednika sa područja Tuzlanskog kantona kao i resorni ministar Željko Knežiček.

Novi projekat u GIKIL-u prezentirao je Guntupalli Jagannadham, generalni direktor kompanije koji se na samom početku osvrnuo na uspjehe GIKIL-a, u proteklih osam godina od kada je kompanija ponovo pokrenuta.

"GIKIL je svjetski proizvođač koksa koji izvozi širom svijeta, a fabrika đubriva Azotara koja ove godine obilježava 50 godina postojanja i rada, povećala je svoju proizvodnju u odnosu na prošlu godinu. Moram reći i da sam ponosan što kao svjetska kompanija pratimo japansku TPM metodologiju i dobitnici smo jedne od TPM nagrade. Zadovoljstvo mi je bilo što se bosanska zastava jedan cijeli dan viorila u Japanu", istakao je Jagannadham.

Prilikom prezentacije Jagannadham je istakao da je GIKIL proizvođač broj dva električne energije, dodajući da se električna energija nakon interne upotrebe izvozi u mrežu elektrodistribucije.

GIKIL-ov novi projekat odnosi se na modernizaciju proizvodnje električne energije, odnosno pokretanje nove energane u okviru koje bi bile usaglašene dvije tehnologije: prečišćavanje koksnog gasa i efikasna proizvodnja električne energije.

"Riječ je o potpunoj transformaciji načina proizvodnje energije, u budućnosti planiramo povećati proizvodnju, a u potpunosti smanjiti zagađenje. Investicija u ovaj projekat iznosi preko 58 miliona eura, a ukupni neto prihodi 13,6 miliona eura. Na ovaj način povrat investicije bi se desio u periodu od 4,3 godine", objasnio je Jagannadham, te dodao da je jedan od osnovnih ciljeva ovog projekta čist okoliš.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine Elvedin Grabovica i direktor Rudnika "Kreka" Tuzla Rešad Husagić, svečano su pustili u rad remontovani bager na platou Rudnika Dubrave kod Tuzle. Ovo je jedini bager u "Krekinim" rudnicima koji ima novi upravljačko informacioni sistem, čime se nastavlja modernizacija rudnika na ovim prostorima.

Ostvarivat će prosječnu proizvodnju od 800 kubnih metara čvrste mase po satu, što bi ukupnu otkrivku trebalo povećati za 25 posto.

Remont bagera izvršio je konzorcij domaćih kompanija. To su "Remontmontaža" Tuzla, "Bosna Niles" Lukavac, "BNT Hidraulika" Novi Travnik, "Elkom" Tuzla i "Deling" Tuzla.

Javno preduzeće Elektroprivreda BiH do sada je u Rudnike Kreka uložila gotovo 19 miliona konvertibilnih maraka, a ulaganja se nastavljaju.

Osim na remont bagera za potrebe Rudnika Dubrave, novac je utrošen na remont bagera u Rudniku "Šikulje", remont kompleksa samohodne podgrade za široko čelo, nabavku mašine za izradu jamskih prostorija, gumenu transportnu traku i eksproprijaciju zemljišta.

Na lokalitetima Vrtlište i Begići - Bištrani Rudnika mrkog uglja "Kakanj“ (RMU) ove sedmice počet će istražni radovi većeg obima, kojima će biti urađeno više desetina bušotina ukupne dužine oko 6.000 metara.

Istražni radovi bit će završeni u narednih 12 mjeseci, što zavisi od broja bušaćih garnitura koje će izvođač radova "Geo-Marić“ iz Mostara uključiti u posao.

Prema informacijama iz RMU "Kakanj“, istražni radovi ne podrazumijevaju samo radove na bušotinama jer je predviđeno da se poslije bušenja izvrši i laboratorijsko ispitivanje kvaliteta uglja, sastav pratećih naslaga, kao i geomehanička ispitivanja.

"Istražni radovi ovog obima posljednji put u Rudniku Kakanj obavljani su prije više od tri decenije, tako da je ova investicija iz trogodišnjeg plana RMU Kakanj vrijedna oko 800.000 KM, došla u pravo vrijeme, a za definiranje ukupne slike stanja rezervi uglja, koja će služiti za buduće projektovanje i pravilnu razradu ležišta“, izjavio je Mirsad Jašarspahić, generalni direktor Rudnika mrkog uglja "Kakanj“.

Električna energija tokom ove godine neće poskupjeti za oko 700 hiljada potrošača koji se snabdijevaju iz "Elektroprivrede Bosne i Hercegovine" (EPBiH), potvrđeno je agenciji Anadolija (AA) u Federalnoj regulatornoj agenciji za električnu energiju (FERK).
U FERK-u redovno prate proizvodnju i druge aktivnosti u kompaniji koja proizvodi struju za veći dio Federacije BiH. No, aktualne prilike u toj kompaniji ne ukazuju na potrebu rasta tarifa za električnu energiju.

"Građani mogu odahnuti. Poskupljenja struje ove godine sigurno neće biti. Osim toga, mi nismo dobili zahtjev EP BiH za korekciju cijena električne energije iz bilo kojih razloga", potvrđeno je agenciji Anadolija u FERK-u.

Posljednji put Regulatorna komisija za električnu energiju FBiH (FERK) je povećala cijene struje krajem juna prošle godine. Tad su cijene električne energije za domaćinstva koja se snabdijevaju iz EP BiH povećane za 15,77 posto i to zbog posljedica velikih gubitaka u spomenutoj kompaniji.

S druge strane, od 1. marta ove godine svi potrošači Elektroprivrede HZ HB u Mostaru plaćaju više cijene električne energije. Postupajući po zahtjevu Elektroprivrede HZ HB, FERK je u februaru ove godine odlučio povisiti cijene za sve kategorije potrošača, pa tako domaćinstva u prosjeku plaćaju 11,85 posto skuplju struju.

Elektroprivrede HZ HB snabdijeva potrošače na području Hercegovine i srednje Bosne, gdje većinski žive Hrvati.

Zajednička međuentitetska izgradnja hidroelektrane na rijeci Ugar već četiri i po godine "tapka" u mjestu, i po svemu sudeći radovi neće početi uskoro, jer nadležni uporno prebacuju "lopticu odgovornosti" sa jednih na druge.

Dok u resornom ministarstvu u Vladi RS tvrde da iz FBiH nikada nisu dobili konkretan prijedlog za realizaciju projekta, njihove kolege iz FBiH uvjeravaju da Vlada RS nije izrazila interes za dalji nastavak zajedničkih aktivnosti iskorištavanja vodopotencijala rijeke Ugar.

U Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH, rekli su da je 6. novembra 2007. godine, između entitetskih vlada dogovoreno da se ide u osnivanje zajedničkog preduzeća za proizvodnju električne energije iskorištavanjem hidropotencijala rijeke Ugar. Naveli su da su 15. decembra 2008. godine resornom ministarstvu u Vladi RS dostavili prijedlog principa i aktivnosti za uspostavu preduzeća, ali da nisu dobili pismeni odgovor.

"Na zajedničkom sastanku 5. februara 2010. godine u Banjaluci dogovoreno je da entitetske vlade zaključe sporazum o istraživanju i razvoju projekta, kojim bi se uredili međusobni odnosi, prava i obaveze, te je dogovoreno da predstavnici RS dostave inicijalni prijedlog, što do danas nije urađeno", naveli su u federalnom ministarstvu i dodali da međuentitetski sporazum za izgradnju HE na Ugru nikada nije potpisan, te da Vlada RS nije izrazila interes za dalji nastavak zajedničkih aktivnosti.Međutim, sa druge strane podsjećamo na izjavu Milana Baštinca, pomoćnika ministra za elektroenergetiku RS, koji je rekao da problem definitivno nije u Banjaluci, jer su pokušavali da sa drugom stranom pričaju na tu temu.

"Bilo je nekih dogovora od prije, ali od strane FBiH nikad nije bilo konkretnih prijedloga u vezi s početkom realizacije", rekao je Baštinac, dok u dopisu Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS stoji da je po ovom pitanju bilo razgovora, ali bez konkretnijih dogovora.

Pored toga, evidentno je da ovaj, po mnogima značajan projekat, koče i nesuglasice između dvije elektroprivrede u FBiH, pa jedni smatraju da su izabrani kao nosioci projekta, dok drugi tvrde da nosioci nisu precizirani.

U "Elektroprivredi HZ Herceg Bosne" rekli su da su u okviru Odluke Vlade FBiH o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata određeni nosiocem aktivnosti za 11 novih proizvodnih objekata, među kojima su i oni na rijeci Ugar: Ugar ušće, HE Ivik i HE Vrletna kosa. Naveli su da bi Vlada FBiH, zajedno s Vladom RS, trebalo da utvrdi modalitete i definiše sve što je u njihovoj nadležnosti i što je potrebno za realizaciju projekta. Dodali su da je Svjetska banka osigurala grant sredstva i pokrenula izradu studije u cilju ažuriranja vodoprivredne osnove, koja će biti korištena kao model u planiranju, razvoju i upravljanju vodenim resursima na slivu rijeke Vrbas, gdje su i pomenute HE na Ugru.

"Ugovor je potpisan sa danskom firmom `Cowi` i uskoro se očekuje njeno okončanje, dok aktivnosti na izradi u ime BiH vodi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH", rekli su oni i izrazili očekivanje da će entitetske vlade definisati modalitete i uslove za nastavak projekata.

U "Elektroprivredi BiH" Sarajevo kazali su, pak, da nisu upoznati s tim da je donesen akt Vlade kojim su precizirani nosioci aktivnosti na pripremi i realizaciji ovih projekata. Oni su naveli da je prema odluci Vlade FBiH, 15. februara 2010. godine, u članu šest navedno da će vlade FBiH i RS posebnim aktom dogovoriti način, principe i nosioce aktivnosti u vezi s izgradnjom HE Ugar ušće, HE Vrletna kosa i HE Ivik.

"Jedan od preduslova za izgradnju ovih elektroenergetskih objekata je izrada studije, kojom će biti precizirani potencijalni objekti, parametri i definisani nosioci narednih aktivnosti", rekli su u "Elektroprivredi BiH". Sa treće strane, u "Elektroprivredi RS" rekli su da nisu učestvovali u izradi projektne dokumentacije za ovaj projekat, niti da su imali bilo kakve razgovore sa elektroprivredama u FBiH po ovom pitanju.

Dogovor
Delegacije vlada RS i FBiH, predvođene tadašnjim premijerima Miloradom Dodikom i Nedžadom Brankovićem, dogovorile su 6. novembra 2007. na Jahorini da formiraju zajedničko preduzeće za izgradnju hidroelektrane Ugar. Tada je i dogovoreno da novac uložen u to preduzeće bude u omjeru 50:50 odsto. Hidroelektrana bi, prema zamisli, imala instalisanu snagu veću od 30 megavata, što bi zahtijevalo investiciju u vrijednosti od 50 do 60 miliona evra.