Energetski sektor - Energy sector

Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici utvrdila je jednoglasno Nacrt zakona o istraživanju nafte i plina u FBiH koji predstavlja jedan od strateških zakona u FBiH i temeljen je u svim razvojnim strategijama FBiH, kao i mandatnom programu rada Vlade.

Federalni ministar energije rudarstva i industrije Erdal Trhulj na pres-konferenciji istakao je da se radi o četvrtom u nizu strateških zakona u sektoru energije.

"Nakon električne energije, obnovljivih izvora i energetske efikasnosti na red je došao zakon o istraživanju i eksploataciji nafte. Evidentno je da je dosad nepostojanje zakonske regulative iz ove oblasti pruzrokovalo zastoj u otkrivanju i utvrđivanju postojanja komercijalnih ležišta ugljikovodonika, kao i mogućnosti uvođenja investitora iz zemlje i inostranstva", rekao je Trhulj.

Tim zakonom propisuju se uslovi, način i postupak izvođenja istraživanja i eksploatacije nafte i plina na prostoru FBiH.

Rješenja predložena zakonom, kako je dodao ministar Trhulj, predstavljaju osnovu za obezbjeđenje energenata za potrebe Federacije BiH, kao i komercijalnih količina za poticaj privrednog i društvenog razvoja FBiH na principima provođenja ekonomskih opravdanih istraživanja i eksploatacije nafte i plina u skladu s načelima održivog razvoja.

U izradi ove zakonske regulative, kako je dodao Trhulj, korištena su i iskustva zemalja kao što su Bugarska, Mađarska, Norveška, Kanada, Tunis, Irak, Italija i Engleska i svi ti zakoni su poslužili kao osnova da bi se došlo do kvalitetnog zakonskog rješenja.

Trhulj je napomenuo da je zakonom precizno definisano da su nafta i plin prirodno bogatstvo u svojini Federacije BiH. S tim u vezi je definisana i raspodjela eventualnih prihoda koji se mogu ostvariti po osnovu koncesije.

"Pošto je to javno dobro, Federacija mora da osigura ravnomjeran razvoj na cijeloj teritoriji FBiH, pa je ovakvim zakonom predviđeno da se prihodi od koncesije od eventualnih prihoda od nafte dijele: 15 posto za budžet općine gdje se nalazi prostor koncesije, 19 posto za budžet kantona na kome je taj prostor, 23 posto za budžet Federacije BiH, 15 posto za budžete svih ostalih kantona u FBiH i 23 posto za budžete svih ostalih općina u Federaciji i pet posto bi išlo u fond za istraživanje ugljikovodonika na prostoru FBiH", pojasnio je Trhulj.

On je dodao da će koncesionar biti dužan da plaća dvije vrste naknada, te da su zakonom predviđena dva moguća postupka dodjele - jedan je direktni dogovor, dodjela licence za istraživanje i eksploataciju i jedan je putem javnog poziva.

Razlog za prijedlog za direktnu dodjelu jeste da se ne bi gubilo na vremenu kada su u pitanju neka potencijalna ležišta, kao što su, na primjer, zalihe u Tuzlanskom kantonu i Posavini.

"Međutim, kako bi se izbjegao bilo kakav vid eventualne korupcije, kod takve dodjele su isključeni svi oni koji su dosad učestvovali u pripremi tih aktivnosti na način da bi stručnu komisiju, koja ima znanje iz oblasti energetike, prava i ekonomije, činilo sedam članova i bila bi imenovana tri iz Predstavničkog doma, tri iz Doma naroda, a jednog člana bi imenovala Vlada FBiH", kazao je Trhulj.

Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine-FERK je na devetoj, redovnoj sjednici, usvojila nacrte prethodnih dozvola za izgradnju proizvodnih objekata, i to za solarne fotonaponske elektrane podnosioca zahtjeva: "IVEX" d.o.o. Usora, "Elektro test" d.o.o. Sarajevo i GP TOMING d.o.o. Grude.

Usvojen je i Nacrt prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta mHE "Luke", podnosioca zahtjeva "COMPANY PEEB" d.o.o. Travnik.

Usvojeni su i nacrti dozvola za rad-licenci za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnja električne energije, podnosioca zahtjeva "EKO ENERGIJA" d.o.o. Kalesija i "MHE-V-I" d.o.o. Vitez.

Zainteresovana javnost poziva se da o terminima opštih rasprava o ovim nacrtima dozvola se detaljnije informiše na internet stranicama: www.ferk.ba ili u dnevnim novinama.

Osim toga, FERK je usvojio tekstove obavještenja za javnost o podnesenim zahtjevima i to: za izdavanje Dozvole za rad-licence za obavljanje djelatnosti proizvodnja električne energije, podnosioca zahtjeva „ING - EKO“ d.o.o. Prozor-Rama; za prethodne dozvole za izgradnju solarnih fotonaponskih elektrana podnosioca zahtjeva: „NSSN“ d.o.o. Mostar, ENERGOSOL d.o.o. Stolac, SolarMax d.o.o. Mostar i GP TOMING d.o.o. Grude; te za obnovu dozvola za rad-licenci za obavljanje djelatnosti snabdijevanje električnom energijom II reda, podnosioca zahtjeva KORLEA d.o.o. Mostar i HSE BH d.o.o..

Donesen je i Zaključak po Zahtjevu za obnovu dozvole za rad-licence za obavljanje djelatnosti proizvodnja električne energije, podnosioca zahtjeva KJKP „RAD“ d.o.o. Sarajevo.

Na sjednici donesena je i Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Opštih uslova za isporuku električne energije. Osnovni razlog za pokretanje postupka izmjene i dopune su rezultati analiza nastalih kontinuiranim praćenjem primjene Opštih uslova.

FERK je prikupio detaljne informacije kako od javnih elektroprivrednih poduzeća, tako i od kupaca električne energije. Takođe, došlo je i do određenih izmjena u podzakonskim aktima FERK-a, kao što je Odluka o tarifnim stavovima za prodaju električne energije nekvalifikovanim (tarifnim) kupcima JP Elektroprivreda BiH d.d.–Sarajevo i donošenje Pravilnika o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom, a koji direktno utiču i na način primjene pojedinih odredbi Opštih uslova za isporuku električne energije.

Uz Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Opštih uslova za isporuku električne energije, FERK je na istoj sjednici usvojio i tekst obrazloženja uz ovaj nacrt i tekst Obavještenja za javnost, za prikupljanje komentara i održavanje opšte rasprave. Zainteresovanu javnost pozivamo na učestvovanje na opštoj raspravi koja će se održati u prostorijama FERK-a dana 12.06.2012. godine u 11 sati.

Predstavnici kompanije MVM OVIT Zrt. iz Mađarske, predvođeni s inžinjerom Kotnyekom Jozsefom borave u Bosanskoj Krupi. Danas su se susreli s delegacijom Općine Bosanska Krupa u kabinetu načelnika Armina Halitovića, a zatim obišli teren. Povod dolaska je jasna i ozbiljna namjera da se u Bosanskoj Krupi uskoro počne graditi toplana na biomasu.

U prvoj polovini prošlog mjeseca, načelnik Halitović je sa saradnicima posjetio Komlo u Mađarskoj gdje su u prisustvu direktora konsultantske firme za Bosnu i Hercegovinu Polimac Company d.o.o. Sarajevo, Mehmeda Polimca, razgovarali o aktivnostima koje je potrebno provesti da bi se krenulo u izgradnju toplane na području općine Bosanska Krupa.

Nakon konstruktivnih razgovora i dogovora potpisano je Pismo namjere između Općine Bosanska Krupa i firme MVM OVIT Zrt., kojim su se stekli uslovi za početak priprema na realizaciji projekta. Danas su namjere za izgradnju toplane postale još ozbiljnije.

Obaveza Općine nakon potpisivanja Pisma namjere bila je da uradi anketu među stanovnicima i privrednicima o zainteresiranosti priključka na toplovod, što se trenutno i radi. Objašnjeno je gostima da su na terenu anketari koji će, kako je dogovoreno na početku, posao završiti do 15. juna. Predočena je trenutna analiza ankete u kojoj je do sada učestvovalo skoro 1000 domaćinstava, od kojih je više od 85% zainteresiranih za izgradnju.

Mađarski stručnjaci su s općinskom delegacijom obišli potencijalne lokacije za izgradnju toplane i snimili stanje. Trebalo je barem otprilike utvrditi koliki je kapacitet potreban da bi se sa toplane snabdijevala cijela općina. Područje na kojem će se graditi utvrdit će se kasnije putem feasibility (fizibiliti) studije, tj. studije izvodljivosti, nakon koje će se uraditi idejni, te u konačnici glavni projekt čime bi se ustvari opravdala cjelokupna investicija.

„Mi ćemo našim partnerima u narednom periodu dostaviti sve potrebne informacije, od samog broja domaćinstava, privrednih objekata, javnih institucija koje će biti korisnici toplane u Bosanskoj Krupi itd. Vjerujem da će ova intenzivna dinamika koja je uspostavljena vrlo brzo dati konkretne rezultate. Prvi rezultati ankete su zaista pozitivni, ohrabrujući. Većina stanovnika Bosanske Krupe i Bosanske Otoke su dali pozitivne odgovore, mislim da će se taj trend zadržati do kraja i da ćemo na kraju posao završiti na zadovoljstvo svih građana naše općine. Postoji za sada nekoliko lokacija na kojima bi se mogla graditi toplata, područje Vranjske, Poslovna zona Pilana, Krupljanima poznato područje bivšeg „Vatrenog mlina“. O lokaciji, dakle, sada ne možemo sa sigurnošću govoriti, sve će pokazati feasibility studija", ističe načelnik Armin Halitović.

Ogroman je značaj izgradnje toplane. Prema riječima stručnjaka, način je to na koji će se smanjiti troškovi za grijanje u domaćinstvima, ali i raditi na očuvanju životne sredine u smislu smanjenja štetnih gasova, te obogaćivanju šuma.

Predviđanja su da bi se projekt izgradnje toplate na biomasu u Bosanskoj Krupi, ukoliko sve bude išlo prema zamišljenom planu, trebao početi realizirati u oktobru 2014. godine.

Na području mjesne zajednice Blagovac počeli su radovi na izgradnji distributivne gasne mreže u dužini od 1.200 metara.

Riječ je o nastavku realizacije projekta "Razvoj gasnog sistema Kantona Sarajevo-Gasifikacija Općine Vogošća".

Današnjem početku radova prisustvovali su načelnik Općine Vogošća Edin Smajić sa saradnicima, predstavnici KJKP "Sarajevogas-a", te predstavnici firme "Hiknet" d.o.o. Semizovac.

Prema riječima načelnika Smajića nakon završetka ovog projekta krenut će se u izgradnju distributivne gasne mreže u MZ Hotonj u dužini od 500 m, saopćeno je iz Press službe Općine Vogošća.

Vrijednost navedenih projekata je oko 300.000 KM.

Jedan od ciljeva projekta je stvaranje uvjeta da se na području mjesnih zajednica Blagovac i Hotonj u domaćinstava dovede i koristi prirodni gas kao ekološki prihvatljiv energent, kao i podrška razvoju privrede i izgradnji neophodne infrastrukture u Vogošći.

Izvođač radova je firma "Hiknet" d.o.o. Semizovac.

Ukoliko dozvole vremenski uvjeti radovi bi trebali biti gotovi za 50 radnih dana.

U Hidroelektranama na Trebišnjici izrazili su spremnost da sutra, po planu, započnu sa remontom HE Dubrovnik, koja posluje u okviru njihovog sistema, potvrdio je direktor Direkcije za proizvodnju u Elektroprivredi RS (ERS) Đuro Tamadžija.

On objašnjava da je u pitanju remont koji će se raditi u obimu koji nikada nije rađen od kada su dva agregata HE Dubrovnik 1965. puštena u pogon.

"Planirano je da se u ovoj i narednoj godini izvrši revitalizacija oba agregata, s tim da se najprije radi na agregatu G2, koji je uključen u elektroenergetski sistem ERS i biće neraspoloživ do kraja septembra, s tim da se poslije revitalizacije očekuje povećanje instalisane snage agregata oko pet odsto pri instalisanom protoku", objašnjava Tamindžija.

Na ovaj način izvršiće se obnova turbina, mijenjanje namotaja na rotoru i niz drugih aktivnosti, dok je revitalizacija drugog agregata planirana za sljedeću godinu.

Budući da će zbog radova biti obustavljen i dovod vode tunelom od Trebinjskog jezera do mjesta Plat u Dubrovniku gdje se nalazi hidroelektrana, bezvodni režim, koji će trajati prvih i posljednjih dvadesetak dana remonta, biće iskorišten sa trebinjske strane i za popravku tunela.

Tamidžija pojašnjava da ovi radovi neće uticati na plansku proizvodnju Hidroelektrana na Trebišnjici, niti sistema ERS, jer je, po dogovoru sa "Hrvatskom elektroprivredom", povećan obim proizvodnje u mjesecima koji nisu obuhvaćeni revitalizacijom.

Predstavnici kompanije MVM OVIT Zrt. iz Mađarske, predvođeni s inžinjerom Kotnyekom Jozsefom borave u Bosanskoj Krupi. Danas su se susreli s delegacijom Općine Bosanska Krupa u kabinetu načelnika Armina Halitovića, a zatim obišli teren. Povod dolaska je jasna i ozbiljna namjera da se u Bosanskoj Krupi uskoro počne graditi toplana na biomasu.

U prvoj polovini prošlog mjeseca, načelnik Halitović je sa saradnicima posjetio Komlo u Mađarskoj gdje su u prisustvu direktora konsultantske firme za Bosnu i Hercegovinu Polimac Company d.o.o. Sarajevo, Mehmeda Polimca, razgovarali o aktivnostima koje je potrebno provesti da bi se krenulo u izgradnju toplane na području općine Bosanska Krupa.

Nakon konstruktivnih razgovora i dogovora potpisano je Pismo namjere između Općine Bosanska Krupa i firme MVM OVIT Zrt., kojim su se stekli uslovi za početak priprema na realizaciji projekta. Danas su namjere za izgradnju toplane postale još ozbiljnije.

Obaveza Općine nakon potpisivanja Pisma namjere bila je da uradi anketu među stanovnicima i privrednicima o zainteresiranosti priključka na toplovod, što se trenutno i radi. Objašnjeno je gostima da su na terenu anketari koji će, kako je dogovoreno na početku, posao završiti do 15. juna. Predočena je trenutna analiza ankete u kojoj je do sada učestvovalo skoro 1000 domaćinstava, od kojih je više od 85% zainteresiranih za izgradnju.

Mađarski stručnjaci su s općinskom delegacijom obišli potencijalne lokacije za izgradnju toplane i snimili stanje. Trebalo je barem otprilike utvrditi koliki je kapacitet potreban da bi se sa toplane snabdijevala cijela općina. Područje na kojem će se graditi utvrdit će se kasnije putem feasibility (fizibiliti) studije, tj. studije izvodljivosti, nakon koje će se uraditi idejni, te u konačnici glavni projekt čime bi se ustvari opravdala cjelokupna investicija.

„Mi ćemo našim partnerima u narednom periodu dostaviti sve potrebne informacije, od samog broja domaćinstava, privrednih objekata, javnih institucija koje će biti korisnici toplane u Bosanskoj Krupi itd. Vjerujem da će ova intenzivna dinamika koja je uspostavljena vrlo brzo dati konkretne rezultate. Prvi rezultati ankete su zaista pozitivni, ohrabrujući. Većina stanovnika Bosanske Krupe i Bosanske Otoke su dali pozitivne odgovore, mislim da će se taj trend zadržati do kraja i da ćemo na kraju posao završiti na zadovoljstvo svih građana naše općine. Postoji za sada nekoliko lokacija na kojima bi se mogla graditi toplata, područje Vranjske, Poslovna zona Pilana, Krupljanima poznato područje bivšeg „Vatrenog mlina“. O lokaciji, dakle, sada ne možemo sa sigurnošću govoriti, sve će pokazati feasibility studija", ističe načelnik Armin Halitović.

Ogroman je značaj izgradnje toplane. Prema riječima stručnjaka, način je to na koji će se smanjiti troškovi za grijanje u domaćinstvima, ali i raditi na očuvanju životne sredine u smislu smanjenja štetnih gasova, te obogaćivanju šuma.

Predviđanja su da bi se projekt izgradnje toplate na biomasu u Bosanskoj Krupi, ukoliko sve bude išlo prema zamišljenom planu, trebao početi realizirati u oktobru 2014. godine.

Posljednjeg dana maja 2012. godine na kraju treće smjene rudari Rudnika Kakanj ostvarili su najveću dnevnu prjoizvodnju uglja od 1992. godine.
Prema Termoelektrani Kakanj isporučeno je 6.704,90 tona uglja. Iz podzemne eksploatacije, Pogona Haljinići ostvareno je 1.500 tona, a sa Površinskog kopa Vrtlište 5.204,90 tona. Ako se zna da je prosječna dnevna proizvodnja u Rudniku Kakanj oko 4.500 tona onda je ovo podvig.

„Ovaj rezultat došao je samo sedam dana poslije puštanja u rad revitaliziranog Bloka 6 Termoelektrane Kakanj, što pokazuje spremnost rudara da u izuzetno teškim uvjetima, prate proizvodnu dinamiku električne energije. Za mjesec maj u kakanjskom Rudniku iskopano je i prema potrošačima otpremljeno 98.432 tone uglja, što je 3,82 posto više od plana, a za pet mjeseci ukupno proizvedene količine su 487.391 tona što je više od plana 3,79 posto ili 17.781 tona", kaže Mirsad Jašarspahić, direktor Rudnika Kakanj.

U Republici Srpskoj će ove godine započeti gradnja termoelektrane Ugljevik 3 snage 600 megavata (MW), što će predstavljati najveću greenfield investiciju u regionu u posljednje tri decenije.

Siniša Majstorović, izvršni direktor banjalučke kompanije "Comsar Energy Republika Srpska", koja će graditi termoelektranu, kaže da će vrijednost investicije iznositi oko 1,4 milijarde maraka. To je znatno više od prvobitnog plana, jer će se u Ugljeviku graditi blok od dva puta 300 MW umjesto ranije predviđena dva puta po 200 MW.

Majstorović je kazao da će ugovor o nabavci opreme biti potpisan do kraja juna, a da bi uskoro trebali da počnu i radovi na gradnji elektrane.

Ono što razlikuje "Comsar Energy" od drugih kompanija koje započinju investicije u BiH je ta što vlasnik kompanije ruski milijarder Rašid Sardarov ima obezbijeđena kompletna sredstva, tako da, kako tvrdi Majstorović, ne traži nikakvu finansijsku pomoć niti garancije od domaćih institucija.

Upravo to je po njemu i garant da će cjelokupna investicija biti završena u zadatom roku od 30 mjeseci od potpisivanja ugovora sa ino-partnerima.

"Sada se intezivno radi na izmjeni dokumentacije, pošto je promijenjena prvobitno planirana snaga elektrane", kazao je Majstorović dodajući da se istovremeno radi i niz drugih poslova, ističući da je završena prva faza ispitivanja uglja na lokaciji Delići, urađen je elaborat o rezervama uglja i utvrđeno da na tom nalazištu ima 75 miliona tona te rude.

Majstorović je istakao da je tokom istraživanja, u dubinu izbušeno 7.000 metara što predstavlja najopsežnije istraživanje rezervi uglja u BiH u zadnjih 30 godina.

"To je samo prva faza, pošto je u toku istraživanje lokacije Peljave - Tobut, koja pripada opštini Lopare, i očekujemo da do kraja godine bude završen taj posao koji će biti još obimniji, pošto se planira bušenje 22.000 metara tla", kazao je Majstorović. Inače, u Ugljeviku su već u punom jeku pripremni radovi gdje će se graditi termoelektrana, pošto se uređuje zemljište gdje će se nalaziti deponija za odlaganje uglja, a u završnoj fazi je i gradnja kampusa za više stotina radnika koji će biti zaposleni u novoj elektrani i kopovima.

Majstorović je kazao da će tokom gradnje biti angažovano više hiljada domaćih i radnika iz inostranstva, dok će stalni posao sigurno dobiti više stotina radnika. Prema njegovim riječima, na poslovima je već angažovan veliki broj firmi iz istočnih dijelova RS, a praktikovaće se uvijek da one dobiju posao na poslovima koje mogu da obavljaju. On je istakao da se posebna pažnja obraća i na kadrove tako da je angažovan određeni broj inženjera sa iskustvom, koji će osposobljavati mlade tek stasale stručnjake.

Majstorović kaže da će primjenjivani standardi u gradnji termoelektrane biti najviši mogući koje postavlja Evropska unija, tako da će zagađenje vazduha biti svedeno na minimalnu mjeru.

Željko Kovačević, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, ističe da realizacija projekta izgradnje TE Ugljevik 3 teče zadovoljavajućom dinamikom.

"Teško je izvršiti realnu procjenu benefita koje će RS imati realizacijom svih planiranih projekata, ali neke od najvažnijih su rast direktnih i indirektnih prihoda, uplate stalnih koncesionih naknada nakon izgradnje objekta, ispunjenje obaveze iz ugovora o Energetskoj zajednici jugoistočne Evrope, ubrzavanje liberalizacija tržišta električne energije kao i njegova integracija u tržište EU i drugi", naveo je Kovačević.

Prema njegovim riječima, realizacija projekata u oblasti energetike doprinijeće zapošljavanju velikog broja ljudi u periodu izgradnje, šansu će dobiti domaća preduzeća, a nakon toga značajan broj radnika biće zaposlen u novim objektima.

"Budžet RS i fondova će se puniti, ali i budžeti lokalnih zajednica u kojima će se realizovati navedeni projekti", naglasio je Kovačević.

Igor Gavran, ekonomski stručnjak Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je značaj gradnje TE Ugljevik 3 ogroman, navodeći da će se kroz izgradnju elektrane ne samo povećati proizvodnja struje, već i uvesti ove tehnologije koje će znatno smanjiti zagađenje.

"Važno je da se radi po najvišim evropskim ekološkim standardima, jer oni koji ih ne budu poštovali u doglednoj budućnosti neće moći izvoziti struju", kazao je Gavran napominjući da bi se s tim problemom uskoro mogle suočiti gotovo sve termoelektrane u BiH.

Struja namijenjena izvozu
"Termoelektrana Ugljevik 3 će svu proizvedenu struju izvoziti na inostrana tržišta tako da neće biti konkurencija "Elektroprivredi RS" (ERS), što je regulisano i ugovorom o razvoju projekta koji je "Comsar Energy" potpisao s preduzećem Rudnik i Termoelektrana Ugljevik", ukazuje Siniša Majstorović, izvršni direktor kompanije "Comsar Energy RS".

Takođe "Comsar Energy" neće prodavati ugalj kao sirovinu tako da ni u tom segmentu neće biti konkurent ERS-u.

U Federaciji Bosne i Hercegovine u parlamentarnoj proceduri je Nacrt zakona o istraživanju i eksploataciji nafte i plina.
Osnovni cilj je osiguravanje zakonskih pretpostavki za nastavak geoloških istraživanja nafte i plina, obrazložila je Vlada kao predlagač teksta.

Nepostojanje zakonske regulative iz ove oblasti prouzročilo je zastoj u otkrivanju i utvrđivanju komercijalnih ležišta ugljovodonika te mogućnosti uvođenja investitora, domaćih i stranih, zainteresiranih za istraživanje i eksploataciju na ovim prostorima, navedeno je također.

Geološka istraživanja i eksploatacija u FBiH regulirani su postojećim zakonom o geološkim istraživanjima te Zakonom o eksploataciji, ali se ne definišu uvjeti i metodologija istraživanja i eksploatacije nafte i plina, kao ni pravo na koncesije u ovom segmentu, obrazloženo je također.

Od regionalnih zemalja, zakon koji reguliše istraživanje i eksploataciju nafte i plina jedino je donijela Vlada Crne Gore.

Ostale susjedne zemlje se pri istraživanju i eksploataciji koriste zakonima o geološkom istraživanju te o eksploataciji, navode iz Federalne vlade.

Vlada Federacije BiH primila je danas k znanju Informaciju o mogućnosti realizacije projekta “Otvaranje površinskog kopa Kotezi i izgradnja termoelektrane Bugojno”, te zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da s projektom upozna Vladu Srednjebosanskog kantona, radi mišljenja i stajališta o njegovoj realizaciji. U razdoblju od 60 dana, Federalno ministarstvo će ispitivati tržište s ciljem utvrđivanja mogućnosti za realizaciju projekta, a po okončanju svih ovih aktivnosti će za Vladu Federacije BiH pripremiti detaljnu informaciju s prijedlogom mjera i sljedećih aktivnosti.

Analiza projekta “Otvaranje površinskog kopa Kotezi i izgradnja termoelektrane Bugojno” polazi od stvarnih financijskih mogućnosti JP Elektroprivrede BiH, ali i jasnog opredjeljenja Vlade Federacije BiH za jačanjem energetskog sektora uz privlačenje inozemnih investicija koje će, istodobno, osigurati otvaranje novih radnih mjesta, bolji standard stanovništva, povećanje prihoda fondova, uključujući i pokretanje industrijske proizvodnje.

Evidentno je, konstatira se u Informaciji, kako se radi o projektu koji svakom investitoru osigurava povrat uloženih sredstava u vremenu koje ovu investiciju čini jako atraktivnom. Osigurava se, također, otvaranje više od 1.000 novih radnih mjesta u Srednjebosanskom kantonu, ali i u velikom broju uslužnih pratećih poslova koji prate realizaciju ovakvog projekta, a nakon realizacije i servisiranje usluga za kontinuiran rad budućeg rudnika i termoelektrane.

Otvaranje površinskog kopa Kotezi, bez izgradnje TE Bugojno, ne bi bilo opravdano jer sada ne postoje instalirani potrošači u njegovoj blizini. Otvaranje ovog kopa opravdano je samo pod uvjetom da se u njegovoj blizini, na teritoriji općina Bugojno ili Gornji Vakuf/Uskoplje, izgradi TE snage 350 MW ili 2 x 300 MW, gdje bi se proizvodila električna energija za potrebe EP BiH, EP HZHB ili izvoza.

Na ovom kopu je dokazana prosječna debljina čistog ugljenog sloja od 21,30 metara. Na temelju bušotina rađenih na povrsšini od oko 700 hektara, pretpostavlja se da ima 130,3 milijuna tona čistog ugljena i 495,14 milijuna zapreminskih metara čvrste jalovine.