Energetski sektor - Energy sector

Korisni linkovi:

DRŽAVNA REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU

Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – www.ferk.ba
Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini – www.nosbih.ba
Elektroprenos–Elektroprijenos BiH – www.elprenosbih.ba
Elektroprivreda BiH – www.elektroprivreda.ba
Elektroprivreda HZ HB – www.ephzhb.ba
Elektroprivreda RS – www.ers.ba
Komunalno Brčko – www.komunalno.ba
Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske – www.reers.ba

USK: U toku intenzivne pripreme za izgradnju energetskih kapaciteta

Članovi Uprave Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH na čelu sa Elvedinom Grabovicom, generalnim direktorom JP EP BiH, zvaničnici Vlade Unsko-sanskog kantona koje je predvodio Hamdija Lipovača, premijer USK i načelnici općina s područja USK razgovarali su u sjedištu Vlade USK o planiranim projektima JP EPBiH na području USK, s posebnim akcentom na izgradnju hidroelektrane ¨Unac¨.

JP EPBiH je zainteresovana za izgradnju hidroelektrana ¨Vrhpolje¨ i ¨Čaplje¨ na rijeci Sani, HE ¨Kljajići¨ na rijeci Sanici, HE ¨Unac¨ na rijeci Unac i za proširenje HE ¨Una Kostela¨ petim agregatom, saopćeno je iz Elektroprivrede BiH.

U toku su i intenzivne pripreme za izgradnju energetskih kapaciteta, korištenjem potencijala vjetra na dvije lokacije Medveđak i Bravsko/Klenovac.

Za planirane projekte JP EPBiH neophodna je podrška Vlade Kantona i lokalne zajednice.

Tokom sastanka ukazano je na potrebu zajedničkog djelovanja kada je u pitanju planiranje i realizacija investicija. Namjera kantonalne vlasti je da učini najbolje za svoje građane, a JP EPBiH započne gradnju planiranih objekata. Mi nismo protiv izgradnje HE ¨Unac¨, kazao je ovom prilikom premijer USK.

Generalni direktor JP EPBiH je istakao da Nova Uprava želi pokrenuti projekat izgradnje HE ¨Unac¨ s mrtve tačke, jer vrijeme prolazi. Iz tog razloga zajednički pristup i stalna komunikacija s lokalnom zajednicom je najbolji put za prevazilaženje postojećih prepreka i početak realizacije planova.

Zaključak je da lokalnu zajednicu treba kontinuirano informirati o značaju izgradnje HE ¨Unac¨ i drugih elektroenergetskih objekata na ovom području kroz stalni uvid u benefite koje planirane investicije imaju za lokalna područja - zapošljavanje lokalnog stanovništva, stalni prihod općinama kroz nadoknade propisane zakonom procijenjen na oko 5, 3 miliona KM na godišnjem nivou, energetsku neovisnost USK, stabilnost elektroenergetskog sistema kroz sigurnije i kvalitetnije napajanje električnom energijom.


[/i]

Naučni skup „Energetski dani“

U okviru naučnog skupa „Energetski dani“ održan je seminar za načelnike i gradonačelnike
22 lokalne zajednice iz BiH koji su dio projekta Delter "Energetska efikasnost - šansa za bolje sutra".

Nenad Pavlović, glavni inžinjer na projektu Delter, koji se odvija pod pokroviteljstvom Evropske unije u BiH istakao je da je u vremenu sve veće potrebe za štednjom energenata, edukacija o potrebi energetske efikasnosti od posebne važnosti.
Predstavnici lokalnih zajednica upoznati su o načinima kvalitetnijeg trošenja energije u oblasti racionalnijeg korištenja centralnog grijanja, odnosno gradskih toplana, efikasnije termoizolacije poslovnih i stambenih prostora, gradskog saobraćaja i ulične rasvjete.

„Lokalne zajednice uz to gazduju i obnovljivim izvorima energije, kao što su bio masa i vodni resursi i time mogu da znatno utiču na smanjenje potrošnje energije“, pojasnio je Pavlović.

On je istakao je da se u BiH nedovoljno koriste obnovljivi izvori energije kao što su solarni sistemi i vjertroelektrane, jer za razliku od država Evropske unije kod nas ne postoje garantovane cijene za otkup tako proizvedenu električnu energiju.

Waltred Gehring , stručnjak za komunikacije na projektu Delter, kazala je da je studija o energetskoj efikasnosti koja je rađena u BiH pokazala da je nivo osviještenosti o tom pitanju veoma nizak.

„Ipak, ljudi su spremni da se edukuju u ovoj oblasti, ali inicijativa se prevashodno očekuje od predstavnika svih nivoa vlast u BiH“, zaključila je Ghering.


[/i]

U Fojnici promovisan projekat UNDP-a o snabdijevanju energijom korištenjem biomase

U okviru UNDP Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) projekta "Zapošljavanje i sigurno snabdijevanje energijom korištenjem biomase u BiH", u toku je promotivna kampanja "Drvna biomasa za održivu budućnost“.

Jedna od pet općina u BiH u kojoj akcija traje je i Fojnica, u kojoj je danas UNDP u suradnji s Brdsko-biciklističkim klubom "Slapovi Kozice" organizirao uličnu akciju promocije projekta.

Članovi tog fojničkog kluba dijelili su prolaznicima promo materijal u kojem su detaljno navedene prednosti upotrebe otpada nastalog prilikom obrade drveta koji može biti kvalitetnije i jeftinije gorivo od šumske biomase.

Na taj način čuva se i okoliš, a to je bio motiv BBK "Slapovi Kozice", kako je istaknuo tajnik Nermin Ovčina, za uključivanje u kampanju "Drvna biomasa za održivu budućnost".

Voditeljica UNDP-ovog projekta "Zapošljavanje i sigurno snabdijevanje energijom korištenjem biomase u BiH", Amila Selmanagić-Bajrović, naglasila je da promotivna kampanja traje još nekoliko mjeseci u Livnu, Srebrenici, Gradišci, Fojnici i Maglaju, a organizirat će se i natjecanje srednjoškolaca u poznavanju navedene problematike.

Naglasila je da je za cjelokupni projekt, Globalni fond za životnu sredinu (GEF) osigurao milion dolara, javlja Radio KISS.

E-Kapija

U izgradnji samo deset malih hidroelektrana

Realizacija koncesionih ugovora u Republici Srpskoj i dalje je na niskom nivou, što potvrđuje podatak da je od 118 ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana tek desetak hidroelektrana pri kraju ili je završeno.

Predsjednik Komisije za koncesije Republike Srpske Predrag Aškrabić rekao je da je osnovni razlog slabe realizacije ugovora to što je veoma mali broj koncesionara ispunjavao obaveze, ali i to što mnoga pitanja nisu riješena prije nego što su koncesije dodjeljivane.

Prema njegovim riječima, trebalo je da resorna ministarstva prije dodjele koncesija riješe problem vodoprivrednih osnova koje umnogome stvaraju probleme.

Aškrabić je u izjavi za "Glas Srpske" naveo da se, kada je riječ o obavezi koncesionara, radi obično o neorganizovanim firmama za tako složenu vrstu građevinskih objekata, te da najveći broj koncesionara nema dovoljno novca da izgradi ove objekte.

Vlada Republike Srpske usvojila je u četvrtak, 26. aprila, Prijedlog zakona o koncesijama čiji je osnovni cilj da se u ovoj oblasti uspostavi pravni okvir koji će obezbijediti efikasnije funkcionisanje sistema koncesija. Cilj ovog zakona je otklanjanje dosadašnjih nedostataka u postupku dodjele koncesija.

E-Kapija

KPK: Podrška izgradnji termoenergetskih sistema u Banovićima i Tuzli

Udruženje energetike, rudarstva i industrije Kantonalne privredne komore (KPK) Tuzla dalo je punu podršku procesu pripreme i izgradnje termoenergetskih sistema u Banovićima i Tuzli, zaključeno je nakon rasprave o Informaciju o dosadašnjim aktivnostima i neposrednim zadacima na pripremi izgradnje termoelektrane Banovići, koju je prezentirao na redovnoj sjednici Udruženja Avdija Mumić iz Rudnika mrkog ugljena (RMU) Banovići.
Velike zalihe ugljena na Tuzlanskom kantonu garantiraju sigurnost u radu termoenergetskih blokova, a čime bi se vodeći računa o zaštiti čovjekove okoline povećala zaposlenost, dobio bi se kvalitetan proizvod koji je sigurno danas kurentan na tržištu.

Također bi se riješilo pitanje opskrbe toplotnom energijom većine stanovništva u Tuzlanskom kantonu i povećala elektroenergetska stabilnost države.

Na skupu u Privrednoj komori istaknuto je kako su razvoj rudnika, mašinske i elektroindustrije u direktnoj ovisnosti o izgradnji termoenergetskih blokova.

Udruženje energetike, rudarstva i industrije apelira na Vladu Tuzlanskog kantona i resorno ministarstvo da usmjere sve svoje resurse i da daju punu podršku izgradnji ova dva termoenergetska bloka. Stav je članova Odbora Udruženja za energetiku, rudarstvo i industriju KPK Tuzla da se ovi zaključci upute Vladi Tuzlanskog kantona i resornom kantonalnom ministarstvu.

Klix

Rudnik "Kakanj" dobio rješenja o okolišnoj dozvoli za tri pogona

Federalno ministarstvo okoliša i turizma dostavilo je Rudniku mrkog uglja "Kakanj" rješenja o okolišnoj dozvoli za pogone Vrtlište, Haljinići i Separacija.

Ovo su tri pogona u kojima se godišnje proizvodi 1,2 miliona tona uglja. U rješenjima se navodi kako su pogoni ekološki prihvatljivi i da tehničko tehnološkim postupcima eksploatacije, čišćenja, klasiranja i miješenja uglja neće ugrožavati okoliš, što znači da se u Rudniku Kakanj primjenjuju i poštuju utvrđene granične zakonske vrijednosti za emisije štetnih i otpadnih materija u zrak, vodu i tlo.

"Odrađeno je niz usaglašavanja tehnoloških postupaka sa zakonskim propisima i zahtjevima stanovništva. Uvažili smo zahtjeve lokalne zajednice, zahtjeve dostavljane od strane Općine Kakanj Federalnom ministarstvu za okoliš i turizam i zahtjeve Radne grupe za praćenje ekološke kvalitete življenja stanovnika Kaknja. U interesu prihvatljivog okolinskog razvoja za sve zainteresirane subjekte, odradili smo svoj dio posla i sa zadovoljstvom konstatiram da su ove tri okolišne dozvole rezultat stručnog i timskog rada u Rudniku Kakanj", izjavio je Mirsad Jašarspahić, generalni direktor RMU "Kakanj".

E-Kapija

Zaduženost Rafinerije u Brodu pet puta veća od kapitala kompanije

Neto zaduženost Rafinerije nafte u Brodu više od pet puta je veća od kapitala tog preduzeća.
Rafinerija se zadužila kod matičnog preduzeća, odnosno ruskog vlasnika.

Zaključno s 31.decembrom prošle godine zaduženost je iznosila čak 530.143.385 maraka, odnosno neto zaduženost je bila 529.786.026, a kapital 100.545.956 KM.

Prošlu godinu Rafinerija je završila iskazavši ukupni gubitak u iznosu od 46.316.055 KM, dok su na dan 31.decembra 2011. njene kratkoročne obaveze veće od njene obrtne imovine za 119.983.690 KM, upozorila je u konsolidiranom finansijskom izvještaju za prošlu godinu revizorska kuća „Deloitte“ Banja Luka.

Rafinerija je dobila mišljenje s rezervom, ali su i skrenuli pažnju na određene stavke u poslovanju.

„Sposobnost Rafinerije da nastavi poslovanje u skladu s načelom stalnosti poslovanja zavisi od kontinuirane finansijske podrške matičnog društva (OAO 'Neftegaz' Moska), koje se obavezalo da pruži finansijsku podršku Rafineriji za period od 12 mjeseci od datuma priloženih konsolidiranih finansijskih izvještaja. Naše mišljenje nije modificirano u vezi s navedenim pitanjem“, upozorili su revizori u svom izvještaju.

Posebno je upozoreno da Rafinerija nije izvršila detaljnu analizu obezvrjeđenja vrijednosti svoje stalne imovine, kako se to zahtijeva po Međunarodnom računovodstvenom standardu (IAS) 36 „Umanjene vrijednosti imovine“.

„Na osnovu prezentirane dokumentacije, nismo bili u mogućnosti da se uvjerimo u nadoknadivu vrijednost stalne imovine prezentirane u bilansu stanja Rafinerije na dan 31.decembra 2011.godine“, navodi ova revizorska kuća.

Također, Rafinerija nije izvršila aktiviranje značajnog dijela nekrentina, postrojenja i opreme u pripremi iako se navedena sredstva koriste u poslovne svrhe preduzeća.

Ukupna vrijednost sredstava koja se koriste na dan 31.decembra 2011., a koja nisu aktivirana na dan sastavljanja finansijskih izvještaja za poslovnu 2011.godini, iznosi 22.529.028 KM.

„Na osnovu prezentirane dokumentacije nismo se mogli uvjeriti ni u potencijalne efekte dodatnog troška amortizacije po navedenom osnovu u poslovnoj 2011.“, upozorila je revizorska kuća „Deloitte“.

Klix

Rudnik u Zenici dobio novu mašinu za izradu prostorija

U rudniku "Stara jama" u Zenici puštena je u pogon nova mašina za za izradu jamskih prostorija. Mašina je nabavljena sredstvima JP Elektroprivreda BiH.

Vrijednost ove investicije iznosi 2,5 miliona KM, a obuhvatala je nabavku dvije mašine za izradu jamskih prostorija u jamama "Raspotočje" i "Stara jama" RMU Zenica.

Ugovor o nabavci, montiranju, testiranju i puštanju u probni rad ove dvije mašine, potpisan je 7. jula 2011. godine sa kompanijom REMAG S.A., Katowice iz Poljske. Nabavka ove opreme omogućit će mehanizovanu izradu rudarskih jamskih prostorija, umjesto do sada korištenih metoda ručne izrade s miniranjem i ručnim utovarom uglja.

Očekivani efekti ulaganja su povećanje produktivnosti, kontinuitet izrade jamskih prostorija, te značajno unaprijeđenje humanizacije rada u RMU Zenica, a time i povećanje plata.

Današnjem pokretanju mašine u "Staroj jami" prisustvovali su Elvedin Grabovica, generalni direktor JP Elektroprivreda BiH, Esad Ćivić, direktor RMU "Zenica", načelnik Općine Zenica Husejin Smajlović, predsjednik sindikata rudara RMU "Zenica" Mehmed Oruč i drugi.

Fotoreporter Klix.ba, prisustvovao je današnjem pokretanju mašina i spustio se na dubinu od 500 metara, te zabilježio kadrove koje možete vidjeti u fotogaleriji.

Klix

Džojstikom upravljaju divovskim bagerom

Neki novi rudari, dobro opremljeni, svoj hljeb sa devet kora zarađuju na površini zemlje. Uz pomoć džojstika, sličnog onim kakvi se često koriste za videoigrice, upravljaju ogromnim bagerom i za jedan dan izrove i uz podršku kolega, velikim damperima premjeste na stotine i hiljade tona materijala u potrazi za crnim zlatom.
Povodom predstojećeg 1. maja, Praznika rada, ekipa Oslobođenja je posjetila Površinski kop Vrtlište Rudnika mrkog uglja Kakanj, gdje smo razgovarali sa njima.
Kad su u pitanju ovakvi brdski kopovi, naši rudari su rame uz rame sa evropskim kolegama. Za ovaj brdski kop optimalan je nedavno pušteni u rad elektrohidraulički bager vrijednosti 4,3 miliona maraka, nabavljen iz sredstava dokapitalizacije JP Elektroprivreda BiH za kakanjski ugljenokop.

Damperi uskoro dolaze

"Uz određeni broj dampera koje ćemo nabaviti u narednom periodu, to je ono što nam je bilo potrebno da možemo praviti još bolje rezultate. Ova mašina bi tad bila povezana sa transportom i davala bi svoj maksimum. Uslov svih uslova je rad na otkrivci. Jedan ovakav kapacitet mora dati svoj maksimum da bismo dostigli ono što se od nas očekuje po pitanju eksploatacije uglja. Ugalj je finalni proizvod. U zaostatku otkrivke, u kojem smo mi sad sa nekih 25-30 miliona tona, moramo dostići jedan dio te otkrivke sa kojom kasnimo da bismo ispoštovali svoje kapacitete između 800.000 tona komercijalnog uglja prema 1,1 milion tona koji smo imali prije rata”, kaže Midhat Sarač, upravnik pogona PK Vrtlište.

Odnos otkrivke i uglja na PK Vrtlište za njegovo eksploataciono polje je 1:5,6. Dakle, treba skinuti 5-6 etaža otkrivke da bi se došlo do etaže uglja. U visinskom dijelu kopa je taj odnos jedan naprema dva ili tri, ali zato u dubljem dijelu taj odnos je jedan naprema devet. Istražene rezerve uglja na ovom PK-u su 55-60 miliona tona. To je posao za Vrtlište narednih 50-60 godina.

Da bi stari kopač u jami navadio jednu kašiku novog bagera, koja diže do deset kubika materijala, trebala bi mu i dva dana. Petorica prekaljenih radnika, rudara, specijaliziranih za ovaj posao, bagerom uz pomoć džojstika to rade bez muke. To su: Nedžad Kubura, Šaban Mandžuka, Besim Brkić, Sabahudin Safundžija i Ekrem Aldžanović. Rade u tri smjene u četverobrigadnom sistemu.

Nedžad i Šaban više od dvije i po decenije rade sa ovakvim mašinama. Rudari su koji su sticajem okolnosti od početka do danas ugalj pronalazili na površini.

"Mi ne pravimo neku razliku u radu. Znamo da je rudarima u podzemnoj eksploataciji daleko teže nego nama. Ipak, raditi na otvorenom i u oknu nije isto. Naravno, cijenimo mi svoj rad i svoj posao koji obavljamo, ali priznajemo da je teže onima pod zemljom”, priča nam Kubura.

To se manifestuje i na odnosu plata jer rudari pod zemljom imaju veće plate. Po obimu posla, više se radi na površinskom kopu, ali komorati koji silaze u okno pod zemljom imaju veća primanja. Ni beneficije nisu iste. Onima pod zemljom na 12 mjeseci rada dodaje se šest mjeseci, a onima na površini se na 12 mjeseci dodaju dva mjeseca.

O tome kako je raditi na mašini vrijednoj 4,3 miliona maraka Mandžuka veli da je potrebno puno pažnje i poznavanja rukovanja.

"Mašina je zaista takva da se treba ponašati odgovorno, paziti kako se radi”, objašnjava Mandžuka. Ovaj rukovalac građevinskim mašinama od 1986. godine radi na bagerima. Nakon završene srednje škole u Zenici, počeo je raditi na površinskom kopu Mošćanica RMU Zenica i to na ulti "Radoje Dakić" 160. Poslije rata je prešao na PK Vrtlište u Kaknju. Tu je zadužio ultu 990, gdje je zapremina kašike osam kubika, svega dva manje od najnovijeg bagera. Kubura je radio ranije na EKG bageru ruske proizvodnje. Poredeći vrijeme koje je bilo tada i sada, evidentan je napredak u mašinama, ali ne i u onome što radniku pripada. Manje su plaćeni i on i njegove kolege u odnosu na obim posla koji obavljaju i složenost operacija i zahtjeva same mašine.

Mišići su prošlost

Od materijala otkrivke koji uklanjaju zavisi, naravno, i učinak. Kada naiđu na stijene, onda moraju pokazati koliko vrijede jer je daleko zahtjevnije to ukloniti. Petorica radnika prošla su obuku za rad na ovom bageru. Instruktor firme CAT, proizvođača bagera, proveo je sa njima mjesec i uputio ih u tajne rukovanja. Petorica radnika su postala novi-stari rudari, moderniji. Snaga mišića polako postaje prošlost. Dolaze savremeni strojevi...

Elektrohidraulički bager koji ima zapreminu deset kubika, snage 600 KW za sat rada potroši 100 KM struje. U odnosu na dizel-motor, ogromna je ušteda. Što jedan dizel-motor potroši za sat vremena rada (pretvoreno u novčanu vrijednost), novi bager neće za pet sati. Ogromne su uštede. Za jedan dan na Vrtlištu se utovari više od 1.200 kubika. To je otprilike materijala koliko ima u jednoj 10-spratnoj zgradi.

Oslobodjenje