Javni gradski i prigradski prevoz
26 Okt 2015 14:25 #5100
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Centrotrans nabavio šest novih autobusa za gradsku vožnju
Kompanija Centrotrans Eurolines nabavila je šest novih zglobnih autobusa za gradsku vožnju, koje će koristiti na relaciji Dobrinja-Vijećnica. Autobusi imaju kapacitet 150 mjesta, što bi trebalo doprinijeti smanjenju gužve na stanicima i dužih čekanja.
Nova vozila opremljena su videonadzorom, platformom za invalidne osobe, te klima uređajima. Osim autobusa, nabavljen je i mali minibus koji je u potpunosti prilagođen za invalidne osobe. Nova vozila koštala su višr od milion KM.
"Na liniji Dobrinja-Vijećnica povećan je broj putnika. Dužni smo putnicima pružiti udoban i kvalitetan prevoz", rekla je Aida Smajić Prolaz, glasnogovornica Centrotransa.
Planiraju i proširiti vozne linije na području KS, te su Ministarstvu saobraćaja KS poslali zahtjev za registraciju za liniju Bušča i Turkušići.
"Zahtjeve šaljemo na osnovu velikog broja peticija i zahtjeva građana i općina", kazala je Smajić.
Iz Centrotransa su istakli kako bi na području KS trebao biti uveden elektronski sistem karata, u koji će, nadaju se, biti uključeni.
"Ministarstvo saobraćaja KS najavilo je elektronski sistem i nadamo se da ćemo, kao drugi ravnopravni javni prevoznik, biti uključeni u njega na zajedničkim linijama", dodala je Smajić.
Centrotrans Eurolines aktivno učestvuje u redovnom obavljanju javnog gradskog prevoza na užem području grada od 2013. godine. Učešće Centrotransa u pogledu broja linija u javnom autobuskom prevozu iznosi 51 posto, a u saobraćaju u KS učestvuju sa 88 autobusa. Na ovim vožnjama uposlen je 151 radnik.
klix.ba
Kompanija Centrotrans Eurolines nabavila je šest novih zglobnih autobusa za gradsku vožnju, koje će koristiti na relaciji Dobrinja-Vijećnica. Autobusi imaju kapacitet 150 mjesta, što bi trebalo doprinijeti smanjenju gužve na stanicima i dužih čekanja.
Nova vozila opremljena su videonadzorom, platformom za invalidne osobe, te klima uređajima. Osim autobusa, nabavljen je i mali minibus koji je u potpunosti prilagođen za invalidne osobe. Nova vozila koštala su višr od milion KM.
"Na liniji Dobrinja-Vijećnica povećan je broj putnika. Dužni smo putnicima pružiti udoban i kvalitetan prevoz", rekla je Aida Smajić Prolaz, glasnogovornica Centrotransa.
Planiraju i proširiti vozne linije na području KS, te su Ministarstvu saobraćaja KS poslali zahtjev za registraciju za liniju Bušča i Turkušići.
"Zahtjeve šaljemo na osnovu velikog broja peticija i zahtjeva građana i općina", kazala je Smajić.
Iz Centrotransa su istakli kako bi na području KS trebao biti uveden elektronski sistem karata, u koji će, nadaju se, biti uključeni.
"Ministarstvo saobraćaja KS najavilo je elektronski sistem i nadamo se da ćemo, kao drugi ravnopravni javni prevoznik, biti uključeni u njega na zajedničkim linijama", dodala je Smajić.
Centrotrans Eurolines aktivno učestvuje u redovnom obavljanju javnog gradskog prevoza na užem području grada od 2013. godine. Učešće Centrotransa u pogledu broja linija u javnom autobuskom prevozu iznosi 51 posto, a u saobraćaju u KS učestvuju sa 88 autobusa. Na ovim vožnjama uposlen je 151 radnik.
klix.ba
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
09 Nov 2015 12:51 - 09 Nov 2015 12:52 #5134
by xYz
Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!
Kasnimo svjetlosne godine za Evropom
Stanje javnog prijevoza u Sarajevu je najlošije, situacija je znatno bolja u Beogradu, a najbolja u Zagrebu.
Dugovi i gubici, kašnjenja, obustavljen promet, „švercanje“, verbalni i fizički napadi na vozače, nesuglasice s kontrolorima samo su neke od ključnih riječi u medijskim naslovima o javnom prijevozu u velikim gradovima regije.
Već i vožnja sarajevskim tramvajima i trolejbusima mnogo će toga reći o stanju u javnom prijevozu glavnoga grada Bosne i Hercegovine. Vozila u teškom stanju u kojima grijanje često radi ljeti, a ne radi zimi, vrata se ne zatvaraju najbolje, pa je vrlo opasno biti u njihovoj blizini. Sjedala je uglavnom dobro izbjegavati, a kontrolore pogotovo. Uostalom, oni kad i uđu - putnika više u vozilu uglavnom nema.
Ako se i kupuju, karte se najčešće kupuju kod vozača, a elektronska naplata još je daleko od realizacije. Šlepanja trolejbusa uobičajena su pojava, kao i zastoji tramvaja zbog isključene struje ili neodgovornih vozača automobila koji se, sa četiri upaljena žmigavca, parkiraju na pruzi jer "baš moraju obaviti na dvije minute". Najsmješnije, doduše vozačima i ne toliko, slika je sa sarajevskih ulica u kojoj putnici guraju minibus.
No, Sarajlije se i dalje voze istim tim vozilima, odlaze na posao, fakultet ili tamo gdje već moraju i sa zavišću gledaju u susjedovo, manje u beogradsko, a više u zagrebačko dvorište.
Situacija u Beogradu sve bolja
Situacija u Beogradu se iz godine u godinu popravlja, uvedena je elektronska naplata, pa nije neobično vidjeti tramvaj star desetljećima kako klopara beogradskim prugama i u njima automat za naplatu.
"Kad su nam ugradili klimu u javni prevoz, napravili su grešku i ostavili prozore. I onda, zbog večnog straha od promaje sledi svakodnevno natezanje - jedni otvaraju prozore, jer nemaju vazduha, drugi ih zatvaraju jer se boje da će ih ubiti promaja. Džaba nam klima", žali se u telefonskom razgovoru Beograđanin Stefan, koji svakodnevno koristi javni prevoz na putu do posla.
No, obavijesti na stajalištima, detaljna karta mreže javnog prijevoza i informacije koje se mogu dobiti u samom vozilu strancu će olakšati snalaženje o dvomilijunskom gradu. Ako baš i toliko ne poznaje grad, putniku namjerniku ostaje da pita prvog do sebe: "Oprostite, gdje treba da siđem..."
Stanje na ulicama Zagreba, koji je jedna od 28 europskih prijestolnica, definitivno je najbolje u regiji. Većina vozila u relativno dobrom je voznom stanju, klimatizirana su, a i kad se radi o starim tramvajima - govori se da zagrebačkim ulicama voze i neki iz trećeg desetljeća prošlog stoljeća - ne može im se puno zamjeriti.
Novi tramvaji su niskopodni, olakšavaju pristup invalidnim i osobama treće životne dobi, ali problemi nastaju kad zapada snijeg. Zagrepčani će dobro upamtiti scene od prije nekoliko zima kad je snijeg okovao glavni hrvatski grad. Novi tramvaji su ostali u garažama, a ulicama su kružili prepuni tramvaji starijih generacija kojima ni snijeg, ni led nisu mogli zasmetati.
I da, sve to ima svoju cijenu - Sarajlije pojedinačnu kartu plaćaju 82 eurocenta (ako je kupe izvan vozila), odnosno 92 eurocenta (ako je kupe kod vozača), Beograđani 1,25 eura (za prvu zonu), a Zagrepčani 1,32 eura.
Trećina vozila nije u funkciji
Pričâ putnika je i previše, a potpuno je jasno da su priče iz kuta vozača potpuno drugačije. Požalit će se na svakodnevne verbalne napade, psovke, pa i pokušaje fizičkog nasilja. Jasno je i njima da samo pogled na tramvaje i trolejbuse na sarajevskim ulicama govori mnogo o stanju u javnom poduzeću GRAS.
„Naši su trolejbusi stari, tramvaji takođe, a ljudi koji ih voze moraju imati potpunu odgovornost jer upravljaju vozilom u kojem se nalazi 50 ili 100 ljudi. Tramvajska pruga je u jako lošem stanju, saobraćajnice još u gorem i uz sve to – mnogi ne žele plaćati karte, jer vozila kasne. Svemu tome vozači nisu krivi. Još kad ih neko verbalno ili fizički napadne, a ne prođe dan da neko ne opsuje vozača ili sedmica da ga ne udari, onda je sve jasno“, ukazuje Adnan Himzanija, predsjednik Sindikata radnika komunalne privrede u Kantonu Sarajevo.
GRAS-ovi tramvaji su prosječno stari 30 godina, trolejbusi najmanje 25, autobusi 20, a minibusevi 13 godina. No, od 60 tramvaja u svakodnevnom prometu, dakle tehnički ispravnih, ukupno je 45, od 30 trolejbusa samo pet ne vozi. Ukupno je 109 autobusa, ali je u voznom stanju njih 60, dok je od 42 minibusa putnicima na raspolaganju 25 vozila, navode u tom poduzeću. I ono što se novo pojavi na ulicama Sarajeva, uglavnom su donacije.
Kao jedan od ključnih problema zbog kojeg su zapali u tešku financijsku situaciju u GRAS-u navode subvencije za prijevoz povlaštenih kategorija korisnika. Kao primjer navode cijenu mjesečne karte za prijevoz umirovljenika u svim zonama, koja iznosi 14 konvertibilnih maraka (3,6 eura), dok bi to bez subvencija iznosilo 115 maraka (58,8 eura).
„Razlika u cijeni po jednom korisniku iznosi 101 marku i pada na teret poslovanja preduzeća GRAS. Lako je to bilo pokriti kad je Grad Sarajevo imao 50-60.000 prodanih radničkih kupona. Sad kad ih je pet puta manje, jasno je da to vodi u gubitak“, ukazuje Himzanija.
ZET-ovim vozačima po 1.000 eura plaće
Ako je starost vozila i uvjeti u kojima se voze Zagrepčani u pitanju, a u slučaju ZET-a radi se o tramvajima i autobusima, onda Zagreb doista jeste daleko ispred Sarajeva. Vozno osoblje ima puno razloga za zadovoljstvo - počevši od plaće, koja je u prosjeku 1.000 eura, do radnog vremena i svih prava koja proistječu iz kolektivnog ugovora.
„U autobusu se vozi najmanje 40-50 ljudi, u tramvaju i dvostruko, i vozači moraju biti psihofizički odmorni, da nisu pod stresom i da se ne dogodi nešto zbog čega ćemo se kajati, ali će biti kasno. Greška vozača u javnom prijevozu nije ista kao greška drugih ljudi, jer njihova greška vodi u zatvor“, upozorava Anto Jelić, predsjednik Sindikata vozača i prometnih radnika ZET-a.
U pokušaju da zaštiti svoje kolege za upravljačem vozila, apelira na korisnike javnog prijevoza da „poštuju čovjeka koji upravlja životima putnika“.
„Kad je vozač iziritiran i iznerviran, može napraviti problem koji može koštati ljudskih života i o tome oni koji ih verbalno napadaju ne razmišljaju. Ako nema pribranog vozača, može se dogoditi tragedija. Siguran si u javnom prijevozu onoliko koliko je psihofizički spreman onaj koji upravlja tim vozilom“, zaključuje Jelić.
Javni gradski prijevoz u sva tri velika grada duboko je zagazio u drugo stoljeće postojanja i prevoženja građana, no jasno je svima kako odavno moraju izaći iz 20. stoljeća, uhvatiti korak s kolegama iz Europe i svijeta. Stoga je racionalnost u poslovanju, osuvremenjivanje voznog parka i viša kvaliteta usluge nužnost. Tad će i nerazumijevanja građana biti manje.
Stanje javnog prijevoza u Sarajevu je najlošije, situacija je znatno bolja u Beogradu, a najbolja u Zagrebu.
Dugovi i gubici, kašnjenja, obustavljen promet, „švercanje“, verbalni i fizički napadi na vozače, nesuglasice s kontrolorima samo su neke od ključnih riječi u medijskim naslovima o javnom prijevozu u velikim gradovima regije.
Već i vožnja sarajevskim tramvajima i trolejbusima mnogo će toga reći o stanju u javnom prijevozu glavnoga grada Bosne i Hercegovine. Vozila u teškom stanju u kojima grijanje često radi ljeti, a ne radi zimi, vrata se ne zatvaraju najbolje, pa je vrlo opasno biti u njihovoj blizini. Sjedala je uglavnom dobro izbjegavati, a kontrolore pogotovo. Uostalom, oni kad i uđu - putnika više u vozilu uglavnom nema.
Ako se i kupuju, karte se najčešće kupuju kod vozača, a elektronska naplata još je daleko od realizacije. Šlepanja trolejbusa uobičajena su pojava, kao i zastoji tramvaja zbog isključene struje ili neodgovornih vozača automobila koji se, sa četiri upaljena žmigavca, parkiraju na pruzi jer "baš moraju obaviti na dvije minute". Najsmješnije, doduše vozačima i ne toliko, slika je sa sarajevskih ulica u kojoj putnici guraju minibus.
No, Sarajlije se i dalje voze istim tim vozilima, odlaze na posao, fakultet ili tamo gdje već moraju i sa zavišću gledaju u susjedovo, manje u beogradsko, a više u zagrebačko dvorište.
Situacija u Beogradu sve bolja
Situacija u Beogradu se iz godine u godinu popravlja, uvedena je elektronska naplata, pa nije neobično vidjeti tramvaj star desetljećima kako klopara beogradskim prugama i u njima automat za naplatu.
"Kad su nam ugradili klimu u javni prevoz, napravili su grešku i ostavili prozore. I onda, zbog večnog straha od promaje sledi svakodnevno natezanje - jedni otvaraju prozore, jer nemaju vazduha, drugi ih zatvaraju jer se boje da će ih ubiti promaja. Džaba nam klima", žali se u telefonskom razgovoru Beograđanin Stefan, koji svakodnevno koristi javni prevoz na putu do posla.
No, obavijesti na stajalištima, detaljna karta mreže javnog prijevoza i informacije koje se mogu dobiti u samom vozilu strancu će olakšati snalaženje o dvomilijunskom gradu. Ako baš i toliko ne poznaje grad, putniku namjerniku ostaje da pita prvog do sebe: "Oprostite, gdje treba da siđem..."
Stanje na ulicama Zagreba, koji je jedna od 28 europskih prijestolnica, definitivno je najbolje u regiji. Većina vozila u relativno dobrom je voznom stanju, klimatizirana su, a i kad se radi o starim tramvajima - govori se da zagrebačkim ulicama voze i neki iz trećeg desetljeća prošlog stoljeća - ne može im se puno zamjeriti.
Novi tramvaji su niskopodni, olakšavaju pristup invalidnim i osobama treće životne dobi, ali problemi nastaju kad zapada snijeg. Zagrepčani će dobro upamtiti scene od prije nekoliko zima kad je snijeg okovao glavni hrvatski grad. Novi tramvaji su ostali u garažama, a ulicama su kružili prepuni tramvaji starijih generacija kojima ni snijeg, ni led nisu mogli zasmetati.
I da, sve to ima svoju cijenu - Sarajlije pojedinačnu kartu plaćaju 82 eurocenta (ako je kupe izvan vozila), odnosno 92 eurocenta (ako je kupe kod vozača), Beograđani 1,25 eura (za prvu zonu), a Zagrepčani 1,32 eura.
Trećina vozila nije u funkciji
Pričâ putnika je i previše, a potpuno je jasno da su priče iz kuta vozača potpuno drugačije. Požalit će se na svakodnevne verbalne napade, psovke, pa i pokušaje fizičkog nasilja. Jasno je i njima da samo pogled na tramvaje i trolejbuse na sarajevskim ulicama govori mnogo o stanju u javnom poduzeću GRAS.
„Naši su trolejbusi stari, tramvaji takođe, a ljudi koji ih voze moraju imati potpunu odgovornost jer upravljaju vozilom u kojem se nalazi 50 ili 100 ljudi. Tramvajska pruga je u jako lošem stanju, saobraćajnice još u gorem i uz sve to – mnogi ne žele plaćati karte, jer vozila kasne. Svemu tome vozači nisu krivi. Još kad ih neko verbalno ili fizički napadne, a ne prođe dan da neko ne opsuje vozača ili sedmica da ga ne udari, onda je sve jasno“, ukazuje Adnan Himzanija, predsjednik Sindikata radnika komunalne privrede u Kantonu Sarajevo.
GRAS-ovi tramvaji su prosječno stari 30 godina, trolejbusi najmanje 25, autobusi 20, a minibusevi 13 godina. No, od 60 tramvaja u svakodnevnom prometu, dakle tehnički ispravnih, ukupno je 45, od 30 trolejbusa samo pet ne vozi. Ukupno je 109 autobusa, ali je u voznom stanju njih 60, dok je od 42 minibusa putnicima na raspolaganju 25 vozila, navode u tom poduzeću. I ono što se novo pojavi na ulicama Sarajeva, uglavnom su donacije.
Kao jedan od ključnih problema zbog kojeg su zapali u tešku financijsku situaciju u GRAS-u navode subvencije za prijevoz povlaštenih kategorija korisnika. Kao primjer navode cijenu mjesečne karte za prijevoz umirovljenika u svim zonama, koja iznosi 14 konvertibilnih maraka (3,6 eura), dok bi to bez subvencija iznosilo 115 maraka (58,8 eura).
„Razlika u cijeni po jednom korisniku iznosi 101 marku i pada na teret poslovanja preduzeća GRAS. Lako je to bilo pokriti kad je Grad Sarajevo imao 50-60.000 prodanih radničkih kupona. Sad kad ih je pet puta manje, jasno je da to vodi u gubitak“, ukazuje Himzanija.
ZET-ovim vozačima po 1.000 eura plaće
Ako je starost vozila i uvjeti u kojima se voze Zagrepčani u pitanju, a u slučaju ZET-a radi se o tramvajima i autobusima, onda Zagreb doista jeste daleko ispred Sarajeva. Vozno osoblje ima puno razloga za zadovoljstvo - počevši od plaće, koja je u prosjeku 1.000 eura, do radnog vremena i svih prava koja proistječu iz kolektivnog ugovora.
„U autobusu se vozi najmanje 40-50 ljudi, u tramvaju i dvostruko, i vozači moraju biti psihofizički odmorni, da nisu pod stresom i da se ne dogodi nešto zbog čega ćemo se kajati, ali će biti kasno. Greška vozača u javnom prijevozu nije ista kao greška drugih ljudi, jer njihova greška vodi u zatvor“, upozorava Anto Jelić, predsjednik Sindikata vozača i prometnih radnika ZET-a.
U pokušaju da zaštiti svoje kolege za upravljačem vozila, apelira na korisnike javnog prijevoza da „poštuju čovjeka koji upravlja životima putnika“.
„Kad je vozač iziritiran i iznerviran, može napraviti problem koji može koštati ljudskih života i o tome oni koji ih verbalno napadaju ne razmišljaju. Ako nema pribranog vozača, može se dogoditi tragedija. Siguran si u javnom prijevozu onoliko koliko je psihofizički spreman onaj koji upravlja tim vozilom“, zaključuje Jelić.
Javni gradski prijevoz u sva tri velika grada duboko je zagazio u drugo stoljeće postojanja i prevoženja građana, no jasno je svima kako odavno moraju izaći iz 20. stoljeća, uhvatiti korak s kolegama iz Europe i svijeta. Stoga je racionalnost u poslovanju, osuvremenjivanje voznog parka i viša kvaliteta usluge nužnost. Tad će i nerazumijevanja građana biti manje.
(Al Jazeera)
[/i] Y. A. - 1974.: Today I have come bearing an olive branch and a freedom fighter’s gun! Do not let the olive branch fall from my hand. I repeat: do not let the olive branch fall from my hand!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
17 Nov 2015 15:55 - 17 Nov 2015 15:55 #5140
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Naplatne rampe na osam tramvajskih stajalista
KJKP Gras planira da na osam tramvajskih stajališta izgradi naplatne rampe poput onih na Ilidži i Stupu. Tender za nabavku opreme i građevinske radove očekuje se da bude vrlo brzo objavljen, a radovi bi krenuli iduće godine. Potvrdio nam je ovo Avdo Vatrić, direktor Grasa, kazavši da će rampe biti građene na stajalištima na kojima to zbog dimenzija i izgleda bude moguće.
Videokamere
"Radi se o projektu kontrolisane naplate putnika na tramvajskim stajalištima. Sada će biti obuhvaćeno osam stajališta za šta je Ministarstvo saobraćaja KS-a iz budžeta za ovu godinu obezbijedilo 360.000 KM. Tripodi, odnosno rampe će biti postavljene na stajalištu Otoka prema Ilidži, zatim na oba stajališta na Dolac-Malti, Socijalnom i Pofalićima i na stajalištu kod Tehničke škole prema Ilidži. Prvo bi se radilo stajalište na Otoci, pošto je tu najveći priliv putnika. Radovi bi krenuli kada se provede tender i izabere izvođač radova, a s obzirom na to da se već bliži kraj godine, najvjerovatnije je da će se to prenijeti u iduću godinu", pojasnio je Vatrić i dodao da bi se na stajalištima osim rampi napravile i nadstrešnice i postavile videokamere.
Svi na dobitku
Ovim projektom, prema njegovim riječima, svi bi bili na dobitku, i Gras i putnici. Ono što je cilj Grasa, tvrdi Vatrić, jeste da se poveća naplata usluga i smanji broj putnika koji se pokušavaju voziti bez odgovarajuće vozne karte.
"Na ovaj način putnici bi morali imati kartu, jer drugačije ne bi mogli ući na stanicu i u vozilo. Zauzvrat putnici bi dobili sigurnost, jer bi stajališta bila pod videonadzorom, spriječeni bi bili incidenti i manje bi bilo zastoja prilikom ulaska i izlaska u vozilo. A mi u Grasu nadamo se značajnijim finansijskim prihodima, koje sad ne možemo da ostvarimo jer putnici izbjegavaju plaćanje karte", istaknuo je Vatrić.
(Oslobođenje)
KJKP Gras planira da na osam tramvajskih stajališta izgradi naplatne rampe poput onih na Ilidži i Stupu. Tender za nabavku opreme i građevinske radove očekuje se da bude vrlo brzo objavljen, a radovi bi krenuli iduće godine. Potvrdio nam je ovo Avdo Vatrić, direktor Grasa, kazavši da će rampe biti građene na stajalištima na kojima to zbog dimenzija i izgleda bude moguće.
Videokamere
"Radi se o projektu kontrolisane naplate putnika na tramvajskim stajalištima. Sada će biti obuhvaćeno osam stajališta za šta je Ministarstvo saobraćaja KS-a iz budžeta za ovu godinu obezbijedilo 360.000 KM. Tripodi, odnosno rampe će biti postavljene na stajalištu Otoka prema Ilidži, zatim na oba stajališta na Dolac-Malti, Socijalnom i Pofalićima i na stajalištu kod Tehničke škole prema Ilidži. Prvo bi se radilo stajalište na Otoci, pošto je tu najveći priliv putnika. Radovi bi krenuli kada se provede tender i izabere izvođač radova, a s obzirom na to da se već bliži kraj godine, najvjerovatnije je da će se to prenijeti u iduću godinu", pojasnio je Vatrić i dodao da bi se na stajalištima osim rampi napravile i nadstrešnice i postavile videokamere.
Svi na dobitku
Ovim projektom, prema njegovim riječima, svi bi bili na dobitku, i Gras i putnici. Ono što je cilj Grasa, tvrdi Vatrić, jeste da se poveća naplata usluga i smanji broj putnika koji se pokušavaju voziti bez odgovarajuće vozne karte.
"Na ovaj način putnici bi morali imati kartu, jer drugačije ne bi mogli ući na stanicu i u vozilo. Zauzvrat putnici bi dobili sigurnost, jer bi stajališta bila pod videonadzorom, spriječeni bi bili incidenti i manje bi bilo zastoja prilikom ulaska i izlaska u vozilo. A mi u Grasu nadamo se značajnijim finansijskim prihodima, koje sad ne možemo da ostvarimo jer putnici izbjegavaju plaćanje karte", istaknuo je Vatrić.
(Oslobođenje)
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
18 Nov 2015 12:49 #5146
by Admir
Sei bella come un gol al 90´!
Jeste samo oni imaju i bolji način naplate sa onim karticama na dopunjavanje. Ovdje ljudi stoje satima u redu da kupe kartu 
Istina je da oni nisu ništa kulturniji od nas, naprotiv, ali taj sistem ih je natjerao da sve djeluje gotovo pa savršeno...
Istina je da oni nisu ništa kulturniji od nas, naprotiv, ali taj sistem ih je natjerao da sve djeluje gotovo pa savršeno... Sei bella come un gol al 90´!
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
02 Dec 2015 14:06 #5176
by Fache
To je tvoje pravilo, moje ne
Sarajevo dobija putnicki planer sa podacima o javnom prijevozu
Kanton Sarajevo će do kraja godine dobiti putnički informatički planer na kojem će biti svi podaci o javnom prijevozu.
Planer će biti dio umreženog sistema putničkih planera zemalja jadranske regije čija uspostava će posjetiteljima i putnicima na tom području omogućiti sve informacije o najbržim rutama za putovanje, kao i mogućnostima i načinima kombinovanja različitih sredstava putovanja.
Uspostavljanje te integrisane jadranske putničke platforme se odvija u okviru projekta pod nazivom 'Informacioni sistem za putnike u Jadranskoj regiji-TISAR' , čija je prezentacija upriličena danas na međunarodnoj konferenciji koja je okupila predstavnike zemalja učesnica u projektu, kantonalne vlasti te stručnih institucija u ovoj oblasti.
"Ta platforma će objediniti podatke iz javnog prijevoza na jednom mjestu. Građani i turisti će jednostavno, putem informacione aplikacije na mobilnim telefonima ili drugim elektroničkim uređajima, moći dobiti sve podatke o javnom gradskom prijevozu", objasnio je ministar saobraćaja KS Mujo Fišo. Istakao je da će ova pogodnost pospješiti mobilnost putnika, ali i omogućiti im da što prije dobiju podatke o mjestima koja ih interesuju.
Planer će omogućiti i bolje snalaženje turista na području našeg kantona, a poslužit će i za promociju turističke ponude u KS-u.
“Ovaj projekt objedinjuje dvije bitne oblasti u kojima Kanton Sarajevo ima jasno definisane interese, turizam kao jedan od bitnih pokretača ekonomije, te IT sektor kroz koji u ovom slučaju pružamo uslugu turistima. Osim toga, model prekogranične saradnje i korištenje IPA fondova pokazuju da BiH potpuno ravnopravno sa ostalim zapadnim susjedima može učestvovati u ovakvim projektima, a to je ohrabrujuće za nas na našem evropskom putu”, naglasio je ovom prilikom premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković.
Prema riječima Miguela Carrera, vodećeg partnera u projektu iz regiona Marche u Italiji, cilj naredne faze ovog projekta je omogućiti putnicima da putem aplikacije kupe kartu za prijevoz.
"U vezi s tim ćemo naredne sedmice imati sastanak u Bolonji, jer smo shvatili da se aplikacija može unaprijediti i poboljšati“, naveo je Carrera.
Glavni partneri projekta TISAR u BiH su Ministarstvo saobraćaja KS i Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA.
Direktor Agencije Ševkija Okerić je istakao da se radi o veoma važnom projektu vrijednom 2.180.000 eura. U njegovoj realizaciji učestvuje 13 partnera, osam iz Italije, dva iz BiH, te po jedan iz Grčke, Slovenije i Hrvatske.
(klix.ba)
Kanton Sarajevo će do kraja godine dobiti putnički informatički planer na kojem će biti svi podaci o javnom prijevozu.
Planer će biti dio umreženog sistema putničkih planera zemalja jadranske regije čija uspostava će posjetiteljima i putnicima na tom području omogućiti sve informacije o najbržim rutama za putovanje, kao i mogućnostima i načinima kombinovanja različitih sredstava putovanja.
Uspostavljanje te integrisane jadranske putničke platforme se odvija u okviru projekta pod nazivom 'Informacioni sistem za putnike u Jadranskoj regiji-TISAR' , čija je prezentacija upriličena danas na međunarodnoj konferenciji koja je okupila predstavnike zemalja učesnica u projektu, kantonalne vlasti te stručnih institucija u ovoj oblasti.
"Ta platforma će objediniti podatke iz javnog prijevoza na jednom mjestu. Građani i turisti će jednostavno, putem informacione aplikacije na mobilnim telefonima ili drugim elektroničkim uređajima, moći dobiti sve podatke o javnom gradskom prijevozu", objasnio je ministar saobraćaja KS Mujo Fišo. Istakao je da će ova pogodnost pospješiti mobilnost putnika, ali i omogućiti im da što prije dobiju podatke o mjestima koja ih interesuju.
Planer će omogućiti i bolje snalaženje turista na području našeg kantona, a poslužit će i za promociju turističke ponude u KS-u.
“Ovaj projekt objedinjuje dvije bitne oblasti u kojima Kanton Sarajevo ima jasno definisane interese, turizam kao jedan od bitnih pokretača ekonomije, te IT sektor kroz koji u ovom slučaju pružamo uslugu turistima. Osim toga, model prekogranične saradnje i korištenje IPA fondova pokazuju da BiH potpuno ravnopravno sa ostalim zapadnim susjedima može učestvovati u ovakvim projektima, a to je ohrabrujuće za nas na našem evropskom putu”, naglasio je ovom prilikom premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković.
Prema riječima Miguela Carrera, vodećeg partnera u projektu iz regiona Marche u Italiji, cilj naredne faze ovog projekta je omogućiti putnicima da putem aplikacije kupe kartu za prijevoz.
"U vezi s tim ćemo naredne sedmice imati sastanak u Bolonji, jer smo shvatili da se aplikacija može unaprijediti i poboljšati“, naveo je Carrera.
Glavni partneri projekta TISAR u BiH su Ministarstvo saobraćaja KS i Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA.
Direktor Agencije Ševkija Okerić je istakao da se radi o veoma važnom projektu vrijednom 2.180.000 eura. U njegovoj realizaciji učestvuje 13 partnera, osam iz Italije, dva iz BiH, te po jedan iz Grčke, Slovenije i Hrvatske.
(klix.ba)
To je tvoje pravilo, moje ne
Prijava ili Kreiraj račun da se pridružite razgovoru.
Time to create page: 0.112 seconds