Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u aprilu otvara Pedijatriju, ali i obnovljeni odjel Porodilišta, u kojem će porodiljama biti omogućeni alternativni načini poroda.

“Svečano otvorenje obnovljenog odjeljenja Porodilišta te novoizgrađenog odjeljenja Pedijatrije u Općoj bolnici ‘Prim. dr. Abdulah Nakaš’ Sarajevo planirano je za april, iako je najavljeno za kraj ovog mjeseca, ali zbog administrativnih procedura smo to pomjerili”, kaže za Oslobođenje prim. dr. Zlatko Kravić, direktor Opće bolnice.

Za projekat proširenja odjeljenja Porodilišta, otvorenja odjeljenja Pedijatrije i nabavku medicinske opreme, podsjećamo, Ministarstvo zdravstva, odnosno Vlada Kantona Sarajevo, osiguralo je 2,1 milion KM.

Nedostaje kadar

“Kada se radi o Pedijatriji, građevinski radovi su završeni, dio medicinske opreme se nabavlja, a u Porodilištu građevinski radovi traju. I ovdje treba dio opreme obezbijediti. U isto vrijeme ćemo primiti i potreban medicinski kadar za odjeljenje Pedijatrije. Na odjeljenju Porodilišta više će se raditi alternativni načini poroda. To su primjera radi oni na lopti, na stočiću, u bazenu i klasični koji može biti na porođajnom stolu i, u slučaju potrebe, carskim rezom. Nisu to nove metode, one su i prije postojale. Međutim, imamo taj problem što to niko ne prakticitira, slabo se radi sa ženama, slabo se žene pripremaju za porod, tako da će se od sada više raditi priprema žena”, naglašava dr. Kravić i dodaje kako u tom dijelu imaju dovoljno medicinskog kadra.

Na pitanje kakva je danas situacija sa pedijatrima, ima li ih bolnica dovoljno, dr. Kravić odgovara kako njihova četiri pedijatra, pošto trenutno nemaju svoj odjel, prema zakonskoj obavezi, rade kao neonatolozi. Kadar i dalje nedostaje. Podsjeća da se kod nas u tom pogledu stanje nije mnogo promijenilo. Manje je pedijatara. Niko nije razmišljao o zanavljanju kadra niti dijeljenja specijalizacije iz pedijatrije i na KCUS-u i u domovima zdravlja.

“Mi smo skloni da uvijek kasno reagiramo, a zašto je to tako? Zato što se praktično sjetite da vam treba kadar kada kadar već treba ići u penziju. Na Zapadu postoji sistem dijeljenja specijalizacija koji se zove 55 plus. Već kada imate doktora specijalistu koji ima više od 55 godina, za njega se mora početi razmišljati o raspisivanju specijalizacije, iako ljudi idu sa 65 godina u penziju. To je ipak period kada ljudi treba da pripreme ove ljekare koji nastavljaju da rade specijalizacije”, objašnjava dr. Kravić.

Dodaje kako u ovoj bolnici Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo dugo nije htio da prizna čak 18 novih specijalista iz različitih oblasti, odnosno da ih finansira. Znači, nisu se pokrivale plaće iz ZZO-a, već iz materijalnih troškova bolnice.

“Zavod se trudi s jedne strane što manje ljudi da prizna, da tako uštedi. Šta to da uštedi i treba li uopšte Zavod da uštedi, treba li zavodima viška novca? S druge strane, Zavod zdravstvenog osiguranja KS-a ne vodi računa o promjenama. Vi ste vidjeli kakvih je sada bilo promjena na Kliničkom centru. Klinički centar je potpuno izbacio sekundarnu zdravstvenu zaštitu iz svog rada. U Kliničkom centru neće danas da operišu nijednu hladnu žuč, nijednu hladnu kilu, neće da prime nijednog pacijenta koji je u sekundarnom nivou. Ali mu se nije smanjilo finansiranje, dapače, čak mu se i povećalo. Tako da je taj sistem, taj način finansiranja u zdravstvu takav gdje određeni centri moći određuju šta će se i kako će se šta finansirati, a ne stvarna potreba građana”, naglašava Kravić i dodaje kako Zavod jako sporo reaguje.

“Pazite, ako je Klinički centar smanjio svoje kapacitete za 500 kreveta, ako je smanjio 400 ljudi, ove godine u finansiranju dobije pet miliona više. A mi ostalih 12 javnih ustanova u KS-u dobijemo koliko smo imali i prošle godine, ne vodeći računa da su se troškovi povećali, ne samo za materijal, to uopšte ne računam, nego da su se povećali samo troškovi po kolektivnom ugovoru. Plate i liječnika i medicinski sestara su porasle. Meni taj kolektivni ugovor znači 1,9 miliona KM, a Zavod mi daje koliko mi daje za godinu. Bolnici su se povećali kapaciteti, povećale potrebe i sekundarni nivo prešao je potpuno kod mene. Znači, neko mora imati sluha da se ovdje povećao broj pacijenata, a gore na KCUS-u se smanji”, napominje direktor.

Dr. Kravić ističe kako bi Zavod morao voditi računa o tome, jer Vlada KS-a odobrava ono što Zavod proračuna.

“Ako će Zavod raditi ovako kako radi, on nam i ne treba. Dovoljno je da se napravi plan i pređemo na trezorski način poslovanja”, poručuje i dodaje kako mu nije jasno zašto se KCUS-u, “koji je prijavio 25 miliona dobiti, finansiranje povećalo za još pet miliona”.

“Šta je Zavod trebao da uradi? Ako je 25 miliona ovdje viška, to je dio novca koji ne treba KCUS-u i dajte ga za reagense u domove zdravlja, dajte ga za rad Opće bolnice. Zašto? Zato što ZZO KS-a finansira i veći dio KCUS-a i nego što mu pripada. Hajdemo stvari postaviti drugačije. Hajdemo KCUS finansirati kako ga finansiraju i ostalih pet kantona. Samo za proračunate usluge naprimjer koliko će to biti, 86 miliona, a KCUS je dobio 134 miliona KM. A oni vraćaju pacijente iz KCUS-a u Opću bolnicu na operacije. Čak u posljednje vrijeme i hitne pacijente vraćaju na operaciju nama”, govori Kravić.

Inkluzivni standardi

Ono što je veoma važno, Opća bolnica u saradnji s AKAZ-om provodi i pilot-projekat uvođenja inkluzivnih standarda za osobe s invaliditetom. Dr. Kravić objašnjava da inkluzivni standardi podrazumijevaju prilagođavanje standarda bolničke zdravstvene zaštite ljudima sa posebnim potrebama.

“To su invalidi, amputirci, paraplegičari, slabovidne i osobe koje ne čuju, osobe koje slabo govore, one koje su dementne. Smisao ovoga jeste da se stvore uslovi u bolnici i da se stvori određeni ambijent da se ti ljudi osjećaju kao kod svoje kuće, a ne u bolnici. Nakon što se pripremi osoblje, kreću građevinski radovi, uređenje staza i markera, ugradnja zvučnika u liftove, da se Brajevom abecedom objasni gdje šta stoji”, zaključuje dr. Kravić.

(Oslobođenje)