Beton je građevinski materijal koji je najviše u upotrebi na svijetu zahvaljujući svojoj nevjerovatnoj snazi. Njegov veliki nedostatak jeste što je krut, odnosno ne podliježe savijanju. Beton ima visoku čvrstoću pri pritisku, a relativno malu čvrstoću pri zatezanju. Kao odgovor na to, stvoren je savitljivi beton i njegove karakteristike su poboljšane u posljednjih nekoliko decenija.

Međutim, istraživači sa Swinburne University dodatno su poboljšali "recept" smanjujući energiju potrebnu za proizvodnju materijala, kao i smanjujući emisiju ugljen-dioksida tokom proizvodnje. Razvili su novu vrstu betona koji ne samo što se može saviti, već ne sadrži ni cement koji je odgovoran za zagađenje životne sredine.

Najveći zagađivač u proizvodnji betona je cement. Za njegovu izradu potrebne su visoke temperature, pa korsiti ogromne količine energije i izbacuje puno gasova sa efektom staklene bašte. Koliko god bile korsine ove nove vrste savitljivog betona, ono što ostavlja za sobom tokom postupka stvaranja je sve alarmantnije. Međutim, ovaj novorazvijeni beton je u potpunosti bez cementa, i umjesto njega koristi industrijske otpadne proizvode poput "letećeg pepela" i nusprodukata koji se prenose vazduhom u termoelektranama na ugalj. Ovaj geopolimerni kompozit, kao što je poznato, može se "očistiti" na sobnoj temperaturi, tako da postaje daleko prihvatljiviji za okolinu.

Ovaj alternativni postupak se u prošlosti koristio za pravljenje betona, ali tim kaže da je ovo prvi put da se koristi za savitljiv beton. Rezultirajući proizvod smanjuje potrošnju energije i emisiju gasova staklene bašte tokom proizvodnje, a istovremeno je daleko fleksibilniji od standardnog betona.

Testiranje savitljivog ekološki održivog betona.

Behzad Nematollahi, jedan od autora studije rekao je da proizvodnja ovog novog betona zahtjeva oko 36 odsto manje energije i emituje do 76 odsto manje ugljen-dioksida u odnosu na "standardne" vrste betona koje imaju sposobnost savijanja. Dodao je da su rezultati ispitivanja pokazali da je ovaj novi beton oko 400 puta savitljiviji od standardnog betona, a ima sličnu čvrstoću. Čak i ukoliko se desi da novi materijal pukne, sićušna polimerna vlakna u smjesi obezbjeđuju da se ne polomi. I nakon toga će biti snažan i pod napetošću ali sa višestrukim sitnim lomovima.

Tim kaže da se ovaj savitljivi beton može koristini za izgradnju zgrada u trusnim područjima. U tom slučaju objekti bi mogli da izdrže potrese, a da pritom ne oslabe. Smanjivanje štetnog uticaja na životnu sredinu samo bi dodatno trebalo da ovaj materijal učini održivijim.

Istraživanje je objavljeno u časopisu "Construction and Building Materials".

(gradjevinarstvo.rs)