Potreban strožiji sistem radi zaštite ventilacijskih koridora u sarajevskoj kotlini
"Studija urbanih ventilacionih koridora i utjecaja visokih zgrada u Kantonu Sarajevo", kojom se nastoji doprinijeti rješavanju pitanja kvaliteta zraka, prezentirana je danas u organizaciji Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS.
Kako je navedeno, za odgovor na taj izazov presudno je očuvanje i poboljšanje karakteristika strujanja zraka jer je poznato da Sarajevo ima nepovoljne orografske karakteristike, odnosno izraženu kotlinu, te periode temperaturne inverzije tokom zimskog perioda kada se javlja i povećana zagađenost zraka, što dovodi do nemogućnosti da se vrši dovoljno provjetravanje kotline.
"Uz loše prirodne karakteristike, evidentno je i da postoji težnja za intenzivnijom urbanizacijom Kantona, posebno izgradnjom visokih zgrada. Postoji zabrinutost da će gradnja tih objekata duž saobraćajnica formirati fizičke prepreke koje mogu smanjiti ionako loše prirodno prozračivanje sarajevske kotline. Stoga su glavni ciljevi studije bili da se definiše položaj ventilacijskih koridora, analizira potencijalni uticaj visokih objekata na protok i kvalitetu zraka, te daju mjere očuvanja i poboljšanja karakteristika postojećih ventilacijskih koridora i stvaranja novih", naveo je resorni ministar Damir Filipović.
Istakao je da će rezultati ove studije biti uvršteni i u Odluku o zraku u KS-u, čije su izmjene u toku. Cilj je uvođenje strožijeg sistema i sprečavanje gradnje koja bi utjecala na protok zraka.
"Žalosno je da studija nije urađena mnogo ranije iz razloga što je Sarajevo poslije rata imalo mnogo gradnje koja nije ambijentalna i nije u skladu sa standardima o zaštiti zraka", naglasio je ministar Filipović.
Dva su ključna ventilaciona koridora sarajevske kotline i to korito rijeke Miljacke i glavna cesta koja povezuje centar Sarajeva sa Ilidžom, te je cilj da budu institucionalno zaštićeni, kao i drugi lokalni koridori koji su veoma značajni za dotok svježeg zraka, po riječima profesora Muhameda Hadžiabdića.
Za određivanje ventilacionih koridora korišteni su geografski informacioni sistem i računarska dinamika fluida, kako bi se računarski simuliralo strujanje zraka u Sarajevu. Najbolje svjetske prakse u oblasti zaštite ventilacionih koridora u gradovima koji se bore protiv visoke zagađenosti zraka, također su prezentovane ovom prilikom.
Studija je pripremljena u okviru Zelenog kantonalnog akcionog plana (GCAP), projekta koji podržava Evropska banka za obnovu i razvoj - EBRD, a finansira Vlada Japana.
(sa-c.net)
