Ideja o osnivanju tehničkog muzeja u Sarajevu pokrenuta je prije 30 godina
Urušavanje zgrade prve električne centrale u centru Sarajeva i ugrožavanje pješaka i saobraćaja u blizini tog objekta aktuelizirali su ideju o otvaranju muzeja nauke i tehnike na toj lokaciji. Takva ideja, kako kaže predsjednik Nadzornog odbora Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme CIGRE Irfan Durmić, pokrenuta je već prije trideset godina.
Umjesto višednevnih nagađanja ko je kriv zbog urušavanja, kako ističe Durmić, vrijeme je da se o budućnosti ostataka tog objekta i lokacije razgovara na zvaničnom sastanku.
S obzirom na to da je riječ o zaštićenom objektu graditeljske baštine, učesnici bi trebalo da budu svi oni koji su zaduženi da brinu o toj baštini, ali i predstavnici struke i akademske zajednice od kojih se očekuje odgovor na pitanje šta i kako dalje.
"Mi smo spremni za takav razgovor i imamo rješenje koje se u svim pričama proteklih dana svjesno ili nesvjesno zanemaruje. Ideja o formiranju tehničkog muzeja u objektima prve električne centrale na lokaciji u ulici Hiseta pokrenuta je 1993. godine. Elektroprivreda se smatrala pozvanom da podrži tu ideju i do kraja učestvuje u njenoj realizaciji. Pokazuje to i činjenica da je 2010. godine angažovanjem vlastitih stručnjaka izradila i studiju ekonomske i društvene opravdanosti postojanja tog muzeja", izjavio je Durmić Feni.
Durmić je, kako sam kaže, proveo život u Elektroprivredi. Među ostalim, bio je jedan od najdogovornijih za funkcionisanje elektroenergetskog sistema tokom održavanja XIV zimskih olimpijskih igara, a tokom rata za napajanje strujom grada Sarajeva.
Muzeji nauke i tehnike, kako je dodao, predstavljaju jedan od najvažnijih oblika populariziranja nauke i naučno-istraživačkog rada među mladim ljudima.
Durmić je naglasio da je Sarajevo električnu rasvjetu ulica, javnih objekata i stanova, a zatim i pokretanje industrijskih pogona dobilo prije mnogih evropskih gradova, podsjetivši da prva električna centrala u Sarajevu i električni tramvaj datiraju iz 1895. godine.
(Fena/foto:klix.ba)
